"Bečko-berlinska škola" vs novoromantičari II

istoriografiji je nova jedino alternativna skola nastala u drugoj polovini 19.veka, koja se trenutno raspada, a zbog cijeg raspada tebi preti Laza. Mada mi nije jasno zasto se nerviras, zaista je alternativa potrajala veoma dugo obzirom koliko je tupavo napisana 🤔
Priznaj da ti se povraća na ovaj prizor više nego meni?

Stvarnost, van užeg kruga komentatora jednog YouTube klipa, značajno je drugačija. Davno je preminuo profesor prištinskog univerziteta Momir Jović, preminuli su i Jovan I. Deretić i Slobodan Jarčević. Taj trojac je nekako svojevremeno funkcionisao u izvesnom tandemu, a Dragoljub Antić ipak ne može da nastavi da nosi baklju Svetog Trojstva Autohtonističke škole. Slaviša K. Miljković je u godinama već i nije više u stanju da nešto radi ozbiljnije. Tzv. stari doajeni scene novoromantičara odlaze i ne bivaju zamenjeni. Ostali su svega oni Šargić, Huber i Mitić sa kanala SrbijaGLOBAL i to je u principu sve što danas imamo. Radovan Damjanović je u penziji i doslovno se podsmeva sopstvenim čitaocima (smeje im se u lice, bukvalno) i ni ne krije da je jedino što ga interesuje novac. Nešto šarma i humora i dalje ima, ali to jednostavno više nije onaj stari Radovan. Zastavnik u penziji Predrag Đurić navodno i pocepao člansku karticu Udruženja Miloš S. Milojević, ostavljajući Ivu Andrića i Novicu Antića da povedu udruženje iz Crne Bare u novom svetlu.

Današnje doba, uključujući i velika količina građe koja je dostupna preko interneta, tako da svaku tvrdnju nekog pseudoistoričara svako uz 2-3 sekunde i minimalan uloženi trud može pobiti, jednostavno je učinila školu novoromantičara prevaziđenom. Davno su prošla vremena da Deretić može da se popne na neki auditorijum, izlupeta 20-ak dezinformacija i zaključi sa eto, ostavljajući ljude u nedoumici. Istina jeste da je njihovo vreme prošlo. Pregazila ih je istorija. A otud i konstantna potreba za 30 godina najava kako se nešto menja. Zato što ljudima koji veruju u takve priče ostaje jedino da se teše.

Inače, Predrag Đurić je mnogo štete naneo svojim aktivnostima i tvrdnjama liku i ugledu Miloša S. Milojevića. Takvo krajnje sumanuto i neprijateljsko ponašanje, i dovelo je do onog besmislenog Apela za zabranu rada udruženja i štampanje Milojevićevih knjiga, koje je Ristić svojevremeno bio pokrenuo (i u međuvremenu odustao, očigledno). Naslednici profesora Radoša Ljušića na Filozofskom fakultetu, Miloš Jagodić i Uroš Šešum, imaju otvoreniji pristup prema Milojeviću. Suprug profesorke Suzane Rajić, predsednice Srpskog istorijskog društva, imao solidnu saradnju sa crnobarskim udruženjem. Đurićeva je zasluga (između ostalih, naravno) je što je Milojevićevo ime toliko kompromitovano u 21. veku da ni ozbiljni istoričari dugo nisu želeli time da se bave, u strahu da ne bi bili dovedeni u vezu sa njim, i time je strašna nepravda učinjena i to jedna potpuno ironična, zato što su oni koji se verbalno izdaju za one koji žele da promovišu i rehabilituju Milojevića...upravo su postali njegovi najveći neprijatelji.

Dakle, kao što rekoh, ono oko čega se hoćemo složiti jeste da dolazi jedno sasvim novo doba, zaista. :)
 
Stvarnost, van užeg kruga komentatora jednog YouTube klipa, značajno je drugačija. Davno je preminuo profesor prištinskog univerziteta Momir Jović, preminuli su i Jovan I. Deretić i Slobodan Jarčević. Taj trojac je nekako svojevremeno funkcionisao u izvesnom tandemu, a Dragoljub Antić ipak ne može da nastavi da nosi baklju Svetog Trojstva Autohtonističke škole. Slaviša K. Miljković je u godinama već i nije više u stanju da nešto radi ozbiljnije. Tzv. stari doajeni scene novoromantičara odlaze i ne bivaju zamenjeni. Ostali su svega oni Šargić, Huber i Mitić sa kanala SrbijaGLOBAL i to je u principu sve što danas imamo. Radovan Damjanović je u penziji i doslovno se podsmeva sopstvenim čitaocima (smeje im se u lice, bukvalno) i ni ne krije da je jedino što ga interesuje novac. Nešto šarma i humora i dalje ima, ali to jednostavno više nije onaj stari Radovan. Zastavnik u penziji Predrag Đurić navodno i pocepao člansku karticu Udruženja Miloš S. Milojević, ostavljajući Ivu Andrića i Novicu Antića da povedu udruženje iz Crne Bare u novom svetlu.

Današnje doba, uključujući i velika količina građe koja je dostupna preko interneta, tako da svaku tvrdnju nekog pseudoistoričara svako uz 2-3 sekunde i minimalan uloženi trud može pobiti, jednostavno je učinila školu novoromantičara prevaziđenom. Davno su prošla vremena da Deretić može da se popne na neki auditorijum, izlupeta 20-ak dezinformacija i zaključi sa eto, ostavljajući ljude u nedoumici. Istina jeste da je njihovo vreme prošlo. Pregazila ih je istorija. A otud i konstantna potreba za 30 godina najava kako se nešto menja. Zato što ljudima koji veruju u takve priče ostaje jedino da se teše.

Inače, Predrag Đurić je mnogo štete naneo svojim aktivnostima i tvrdnjama liku i ugledu Miloša S. Milojevića. Takvo krajnje sumanuto i neprijateljsko ponašanje, i dovelo je do onog besmislenog Apela za zabranu rada udruženja i štampanje Milojevićevih knjiga, koje je Ristić svojevremeno bio pokrenuo (i u međuvremenu odustao, očigledno). Naslednici profesora Radoša Ljušića na Filozofskom fakultetu, Miloš Jagodić i Uroš Šešum, imaju otvoreniji pristup prema Milojeviću. Suprug profesorke Suzane Rajić, predsednice Srpskog istorijskog društva, imao solidnu saradnju sa crnobarskim udruženjem. Đurićeva je zasluga (između ostalih, naravno) je što je Milojevićevo ime toliko kompromitovano u 21. veku da ni ozbiljni istoričari dugo nisu želeli time da se bave, u strahu da ne bi bili dovedeni u vezu sa njim, i time je strašna nepravda učinjena i to jedna potpuno ironična, zato što su oni koji se verbalno izdaju za one koji žele da promovišu i rehabilituju Milojevića...upravo su postali njegovi najveći neprijatelji.

Dakle, kao što rekoh, ono oko čega se hoćemo složiti jeste da dolazi jedno sasvim novo doba, zaista. :)
Trojica u tandemu. U tim detaljima se krije suština i po tome se vidi ko govori, a to je nesrazmerno bitnije od onog šta govori.
 
@Q. in perpetuum hibernum

u vezi diskusije koju smo imali o navodnoj ilirizaciji Slovena, gde si ti tvrdio da je to nasledje renesanse i da ta pojava nastaje sredinom 15.veka, zaboravih sta bese uzrok te bestijalne lazi tada.
Pokazao sam ti pasus Konstantina Filozofa gde on koristi termin ilirski narodi a ti si rekao da je to jedini izuzetak.

Evo jos jednog izuzetka, rec je o istoricaru Feretu iz Vicence, pocetkom 14.veka on dalmatinske Slovene naziva Ilirima, pripovedajuci o mlecansko-djenovskom ratu iz 1298g, za Mlecane ratuje izvesni Sloven Dominik zajedno sa svojom ilirskim narodom.

1732278348668.png
 
@Q. in perpetuum hibernum

u vezi diskusije koju smo imali o navodnoj ilirizaciji Slovena, gde si ti tvrdio da je to nasledje renesanse i da ta pojava nastaje sredinom 15.veka, zaboravih sta bese uzrok te bestijalne lazi tada.
Pokazao sam ti pasus Konstantina Filozofa gde on koristi termin ilirski narodi a ti si rekao da je to jedini izuzetak.

Evo jos jednog izuzetka, rec je o istoricaru Feretu iz Vicence, pocetkom 14.veka on dalmatinske Slovene naziva Ilirima, pripovedajuci o mlecansko-djenovskom ratu iz 1298g, za Mlecane ratuje izvesni Sloven Dominik zajedno sa svojom ilirskim narodom.

Pogledajte prilog 1646053

Konstantina Filozofa? Da nisi pomešao.
 
Тврдња да су Словени чинили трећину ромејске (византијске) војске у 7. веку долази из теза које се понекад износе у контексту анализе Словена као значајног демографског и војног фактора у Византији тог времена. Међутим, прецизност овакве тврдње зависи од историјских извора и начина на који се интерпретирају.

Историјска позадина​

  1. Миграције и насељавање Словена: У 6. и 7. веку Словени су се масовно населили на Балканско полуострво, што је значајно утицало на демографску и политичку структуру Византије.
  2. Словени у византијској војсци: Познато је да је Византија често укључивала варварске народе, укључујући Словене, у своје војне редове. Они су служили као савезници (федерати), плаћеници или чак као регуларни војници.

Историјски извори​

Нема директног и поузданог извора из 7. века који експлицитно потврђује да су Словени чинили трећину ромејске војске. Овакве тврдње често се ослањају на касније интерпретације или процене:
  • Прокопије из Кесарије, који је писао у 6. веку, описује Словене као ратнички народ, али не пружа бројчане податке о њиховом учешћу у византијској војсци.
  • Теофилакт Симоката и други историографи указују на сарадњу Словена са Византијом у борбама против других варварских народа.

Проблеми с прецизношћу​

  1. Нестанак докумената: Многи званични подаци из тог периода нису сачувани.
  2. Демографске процене: Тешко је проценити тачан број Словена у односу на укупан број ромејске војске у том периоду.
  3. Идеолошки контекст: Одређене модерне интерпретације могу преувеличати или потценити значај Словена у византијској војсци.

Закључак​

Дамјановићева тврдња може бити заснована на одређеним хипотезама или мањку директних доказа, али треба је узети са резервом. Док је јасно да су Словени играли важну улогу у ромејској војсци, конкретан податак о „трећини“ је више интерпретативан него доказив. За озбиљну анализу потребно је консултовати више извора и разматрати контекст њихове примене.
 
Kole, o čemu se radi u tome što si postavio? Ko je taj Dominik, šta su ti Iliri? Koje je to vreme?


😊
Evo jos jednog izuzetka, rec je o istoricaru Feretu iz Vicence, pocetkom 14.veka on dalmatinske Slovene naziva Ilirima, pripovedajuci o mlecansko-djenovskom ratu iz 1298g, za Mlecane ratuje izvesni Sloven Dominik zajedno sa svojom ilirskim narodom
 
@Kole11 da li se radi o robu?
ne

opet ti o robovima vojskovodjama i carevima :D.
Pise lepo u tekstu da covek pripada ilirskoj naciji, da je dalmatinac, da ratuje za Mlecane, da su Djenovljani pobedili Ilire na moru kod ostrva Korcula pa su nakon toga Iliri napali sam grad Djenovu.

Vreme pisanja teksta pocetak 14v.

Sve je kristalno jasno. E sad sto se ne uklapa u mantru to je tvoj problem.
 
ne

opet ti o robovima vojskovodjama i carevima :D.
Pise lepo u tekstu da covek pripada ilirskoj naciji, da je dalmatinac, da ratuje za Mlecane, da su Djenovljani pobedili Ilire na moru kod ostrva Korcula pa su nakon toga Iliri napali sam grad Djenovu.

Vreme pisanja teksta pocetak 14v.

Sve je kristalno jasno. E sad sto se ne uklapa u mantru to je tvoj problem.

Str. 189 Studies in Pre-Ottoman Turkey and the Ottomans, Elizabet A. Zakarijadu (1931-2018).
Menego Schiavo, a slave bought in one of the Black Sea ports, where Turks from the adjacent steppes or from Central Asia, together with Tatars and Caucasians were sold in huge numbers

https://www.routledge.com/Studies-i...the-Ottomans/Zachariadou/p/book/9780754659327

Dominiko je bio rob kupljen na jednoj od tezgi za prodaju roblja. Dobio je ime po svešteniku Dominiku koji ga je kupio na tezgi.
 
Poslednja izmena:
1732358140128.png


Dakle prema svedocenju savremenika Feretija, dalmatinski Sloveni su jos pocetkom 14v bili nazivani Ilirima.
Konkretno, Fereti navodi Menega, koga iz ostalih izvora znamo kao Dominika, i kaze za njega da nosi ratnicku titulu cuneus stabilis (comes stabuli, κόμης τοῦ σταύλου/στάβλου) ilirske nacije.

Uzrok Slavenove histerije lezi u cinjenici da se Sloveni kao Iliri pominju 150g ranije nego sto to tvrdi vladajuca alternativna istoriografska struja.
 
Pogledajte prilog 1646568

Dakle prema svedocenju savremenika Feretija, dalmatinski Sloveni su jos pocetkom 14v bili nazivani Ilirima.
Konkretno, Fereti navodi Menega, koga iz ostalih izvora znamo kao Dominika, i kaze za njega da nosi ratnicku titulu cuneus stabilis (comes stabuli, κόμης τοῦ σταύλου/στάβλου) ilirske nacije.

Uzrok Slavenove histerije lezi u cinjenici da se Sloveni kao Iliri pominju 150g ranije nego sto to tvrdi vladajuca alternativna istoriografska struja.

:lol: Šta je tvoja definicija reči histerija?

Kako se to što je to rob iz stepa kupljen na crnomorskoj tezgi uklapa u to što si napisao?
 
Mislim da je vreme da uvedes Mutimira :D

Kole, ja pokušavam da te inspiriše da malo razmišljaš i kreneš da istražuješ, a ti se opet ponašaš bezobrazno.

Ako već nećeš da odgovoriš ni na jedno pitanje, možeš li barem ovo:

Odakle su ti Iliri? Ti ilirice genti iz citata?

Da li znaš i možeš navedeš koja je to grupa ljudi?
 

Back
Top