Antropologija: Kastaneda

Pa rekoste da pouzdano znate da je Tito umro?! Ili nije? Odlučite se.
Ako smrt ne postoji da mi lepo dignemo sve četri u vis i cooliramo. Recite mi, molim Vas, da se ja ne trudim džaba!

Kad to ja rekoh da je drug Tito mrtav.
Mi smo i tako sve u svemu energuja tranutno satkana ovako koliko ce mo jos oblika pomeniti ali necemo nestati ili umreti energija se neda unistiti.Nema smrti samo promene i promene i ................:sad2:
 
Bas tako. Umrlo je njegovo fizicko telo, a to nije on vec kaput koji nosi dok je u ovoj inkarnaciji.

Jesi li proverio tu tvrdnju lično ili veruješ i misliš da je tako?
Da li se sećaš svojih prethodnih inkarnacija i misliš li da se razvijaš na bolje iz inkarnacije u inkarnaciju?
Zašto li svi nismo prosvećeni već sad kad imamo ko zna koliko inkarnacija iza sebe?
Da li misliš da će tvoja svest tako u celini preći u drugo telo kad umreš ili će se razbiti u komadiće i zapravo rasuti u gomili drugih tela spojena sa gomilom komadića svesti od gomile drugih ljudi?


Objektivno, u pravu ste, smrt ne postoji. Energija se ne može uništiti.
Ali za mene, gledano iz mog subjektivnog ugla, koji se jedini i računa, zaborav je smrt.
 
Jesi li proverio tu tvrdnju lično ili veruješ i misliš da je tako?

Kod Tolteka ne postoji koncept reinkarnacije.

Da li se sećaš svojih prethodnih inkarnacija i misliš li da se razvijaš na bolje iz inkarnacije u inkarnaciju?

Ne sećaš se ni da si se rodio, pa ipak si se rodio! Ne sumnjaš da si se rodio zar ne? A ipak u tvojoj svesti nema sećanja na to kao na lično iskustvo!? Sećanje nit je valjan kriterijum nit je izvor saznanja kada je u pitanju reinkarnacija. Iako ima onih koji tvrde da se sećaju predhodnog (ih) života... Dakle postoje neki razlozi zašto se ne sećaš svog rođenja, to mogu biti ovi ili oni razlozi, može ih biti jedan, pet, deset, stotinu ili stotine hiljada... no poenta je da postoje NEKI razlozi da se ne sećaš svog rođenja pa ipak, si se rodio! :mrgreen: Rođenje je po svojoj vrednosti i dramatičnosti ne manje važan događaj od smrti, pa ipak ni ti ni ogromna većina ljudi se ne seća svog rođenja! Šta je onda problem prihvatiti makar kao objektivnu mogućnost (jer vidimo da ona to jeste kada je naše nesigurno sećanje u pitanju) da se ne seća ni svojih predhodnih smrti, a da su se one ipak događale!

Reinkarnacija nije nužno progresivna (ne znam odakle uopšte ljudima takva ideja), ona je prosto seljenje iz jednog tela u drugo, to može biti evolucija al može biti i devolucija, progresija kao i regresija. Šta misliš da je Hitler napredovao u sledećem rođenju? To je stvar sklonosti, ako si sklon nečem što je u suprotnosti sa izvornim položajem duše, degradiraćeš se. Zapravo degradacija je za čoveka češća ako nije posvećen duhovnosti, jer duhovnost znači napredak. Može biti veoma inteligentan i materijalistički veoma "napredan" pa da ipak u sledećem životu dobije veoma degradirajuće rođenje. Jer nije cilj materijalno "napredovati" već se osloboditi od materijalnog postojanja i potom utemeljiti u duhovnom. Znanje nije detaljno i dobro poznavanje materijalnih elemenata, njihovih interakcija i materijalnog sveta u celini, već upravo obrnuto! - oslobađanje od zapletenosti u složenosti materijalnih elemenata i njihovih interakcija i materijalnog sveta u celini. Potrebno je znati suštinu materijalnog postojanja, a ona se svodi na svet u suštini prolazan i bedan - a ne se uplitati u njegove zamršenosti (kao što je slučaj sa ovom savremenom zavedenom civilizacijom) i vezati za njega kao nešto tobož povoljno ili sve u svemu.
 
Poslednja izmena:
Zašto li svi nismo prosvećeni već sad kad imamo ko zna koliko inkarnacija iza sebe?

To sam već odgovorio, to je zato što reinkarnacija nije nužnoput progresivnosti, ona je princip lutanja duše u materijalnom svetu ona nije metod izbavljenja i napretka u materijalnom svetu iako se u okviru neke konkretne reinkarnacije to izbavljenje i napredak mogu desiti ili dešavati; ali isto tako je i sa degradacijom.

Da li misliš da će tvoja svest tako u celini preći u drugo telo kad umreš ili će se razbiti u komadiće i zapravo rasuti u gomili drugih tela spojena sa gomilom komadića svesti od gomile drugih ljudi?

Ne reinkarnira se neka društvena (psihološka) ličnost (ne reinkarnira se nečiji "lažni ja",) Ne reinkarnira se ČOVEK, već DUŠA. Čovek je samo jedan od mogućih telesnih oblika utelovljenja a svaka posebna psihološka ličnost (koja je skup sećanja na datu reinkarnaciju) zapravo i ne postoji istinski, ni na početku ni na kraju; postoji samo u privremenoj međufazi, te stoga nema istinsko postojanje. Kao što prsten, naušnica ili lančić koji su proizvodi načinjeni od zlata nemaju ni svoje nezavisno postojanje od zlata niti postoje prvobitno niti postoje na kraju, već postoji samo zlato. Dakle u suštini, postoji samo zlato i njegovo privremeno preoblikovanje. A ono što nije postojalo i što neće postojati, (ono što nije večno već privremeno) i što nema postojanje koje je nezavisno od njegove supstancijalnosti i suštine - nema zapravo istinsko postojanje, već istinski postoji samo ono što je osnova tih preoblikovanja.

Tako da ti, ja i sve ostalo što je rođeno umire zajedno sa smrću tela, ali onaj ti i onaj ja koji je oduvek, koji nisu nikad ni rođeni, oni ni ne prestaju da postoje, jer nikada nisu ni nastali. Neki određeni lažni ja umire zajedno sa telom, dezintegriše se onako kako se i integrisao na temeljima pogrešnih identifikacija istinskog jastva, pod dejstvom iluzije. Ali to istinsko jastvo, budući nerođeno,nikada i ne prestaje da postoji (ne umire), niti je to moguće.

Ko za vreme trajanja svog utelovljenja uspe da U POTPUNOSTI dezintegriše "lažni ja" stiče, mukti, ili istinsko oslobođenje dok je još utelovljen u telu - kao što je pulpa u kokosovom orahu dok je još zelen, srasla sa omotačem, sa čaurom u kojoj je, a kada sazri iako još uvek u čauri, odvojena je od nje. Slično, onaj ko je istinski samospoznat, iako u telu, odvojen je od njega, i slobodan.

Objektivno, u pravu ste, smrt ne postoji. Energija se ne može uništiti.

Tačno je da se energija ne može uništiti (o tome govor i prvi zakon termodinamike) ali se jedan oblik energije može preobratiti u drugi (o tome govori drugi, il beše treći zakon termodinamike). A to znači da iako jogurt nije ništa drugo do mleko, kad imaš jogurt, onda više nemaš mleko. kad jednom mleko pređe u jogurt onda ne možeš reći da mleko nije nestalo, da mleko više nemaš! :mrgreen:

Ali za mene, gledano iz mog subjektivnog ugla, koji se jedini i računa, zaborav je smrt

Zaborav na predhodne inkarnacije ima posledicu koja je ekvivalentna smrti (prestanku postojanja iako se ono nastavlja!!!). To je inače vrlo interesantna ( i jedna od najbitnijih filosofskih poenti) tema koja se tiče razlike između stvarnog i istinitog - budući da je i materijalni svet stvaran, ali nije istinit, za razliku od duhovnog koji je i stvaran i istinit! I budući da iluzoran uzrok može izazvati posledicu koja je u svemi ekvivalentna istinitoj!!! :eek: Obrati pažnju da iluzoran uzrok izaziva u svemu posledicu koja je ekvivalentna istinitoj - i shvatićeš na koji način deluje iluzija na našu svest i naš život! (Ako koga zanima mogu to detaljnije i na jasnim primerima objasniti).

To je par poenti u vezi zamršenosti i pravilnog razumevanja kada je u pitanju tema - reinkarnacija. :)
 
Poslednja izmena:
Evo sad mi moj prijatelj kojem je ,inače, danas pedeseti rodjendan ispriča priču o toma kako uživa u hodanju po šinama pruge i da se ume tako lepo uhodati po šini i uživati ali samo dok ne pomisli na to "kako on to može". :eek: U takvom slučaju automatski pada, ne može da održi ravnotežu i kretanje.
Pa nije li to hod moći? I nije li uživanje u tom stanju unutrašnja tišina?
Jasno sam video, video sam to iz njegove priče:) . Odgovor je u oba slučaja "da".
Moj je ,srećan mu rodjendan, prijatelj ubedjeni pripadnik devocijske duhovnosti i uz to je jako opterećen dogmom ,pripadajuće mu, crkve:). Za njega je Kastaneda u najmanju ruku protuha, drznik koji ne zaslužuje poštovanje. A uspeo je da doživi unutrašnju tišinu i praktikuje hod moći u njegovoj suštini i ako za učenja don Huana ne haje.:eek:
A ja bednik , koji samo što nije počeo da se samosažaljeva, nikad nisam uspeo ni da doživim a kamo li da ispričam tako dobro i jasno te dve pojave učenja čarobnjaštva. Iako volim Kastanedu :hahaha: :hahaha: :hahaha:.
Moja jedina prednost u ovoj situacijei je: imanje puno dobre volje za sve što mi govori moj prijatelj makar se i kosilo sa mojim razumom.
Da nije "dobre volje" Ne bih tako lako doživeo ono za čim tragam i ne bih znao da sam glup. :hahaha:
I u momentu kad pametni muškarci gledaju sport ja se usudjujem da vas zamolim za dobru volju.:hvala:

Svidja mi se ovaj post...jer se ovde sholapi o svemu i svacemu a najmanje o tehnikama koje je Kastaneda opisao u svojim knjigama i o njihovoj primeni ... je nisam recimo zagrizen Kastanedom u tolikoj meri da iz dana u dan koristim njegove tehnike,daleko sam od ratnika ali cu da iznesem ono sto sam doziveo ...

Sto se tice tog hodanja po sinama,to cesto radim kada odem na trcanje...medjutim moj problem za razliku od tvog prijatelja je valjda sto sam mladji i gipkiji i sto sam se izvestio u tome,pa mogu da predjem po 200 metara a da razmisljam o svemu i svacemu ...s toga to ne mogu da koristim za zaustavljanje unutrasnjeg dijaloga sto je bedak ...

Radio sam neku svoju verziju mocnog hoda i to tako sto sam trcao oko 500 metara pogleda fiksiranog na oblak ...paznja mi je bila usmerena na disanje i bat koraka ...i nemam pojma ...ja mislim da sam zaustavio unutrasnji dijalog po zavrsetku tog trka ...pogledao sam u pticu i posmatrao njen let a da se u mojim mislima nisu pojavile reci ptica i let ...zvuci su se nekako pojacali ...tako da sam mogao da cujem jasno zvuk cvrcka na 100 metara isto tako dobro kao i zvuk onog koji je bio odma do mene ... bili je to bas osvezavajuce iskustvo ...

Rekapitulaciju sam poceo skoro nesto da radim ...s tim da nemam pojma da li sam pogodio tacan postupak ili sam samo nesto psihoanalizirao...ali te prve noci sam sanjao san(u kome nisam bio svestan) ali bi mogao da ga nazovem lucidnim jer mi je nesto receno u simbolima a nesto jasno i razgovetno ...ali ne bih sada da davim sa time ...

Tansegriti sam skinuo sa torrenta ...radim ponekad ...ali su te vezbe previse funky za moj ukus...

Voleo bi kada bi ovi iskusniji ratnici alo vise davali primera kako primenjuju sve te tehnike ...i posebno me zanimo to traganje ...kako se traga u zivom odnosu sa drugim ljudima ...kako se cuva i ne rasipa energija u svakodnevnim aktivnostima ...ako bi moglo malo vise da se pise o tome bio bih zahvalan ...

Pozz :bye:
 
Pzdrav i postovanje moram da cestitam Kartiikejy NA DO SADA JEDNOM OD BOLJIH OBJASNJENJA REINKARNACIJE KOJE JE NEKO OD NAS FORUMASA NAPISAO A PISAO JE BEZ NEKIH CITATA......Mada moram da dodam cemu toliko pisanje po kf materija je neunistiva,i ona samo menja oblik...Ako neko zeli secanje na prosle zivote neka se javi jedan nas kolega je hipno terapeut i radi-HIPNOTICKU REGRESIJU,I USPESNO LECI LJUDE JER MNOGE LAKSE BOLESTI NASTAJU KADA IZ NASEG NESVESNOG 'IZBIJU' SECANJA NA PROSLE ZIVOTE...Pozdrav i cestitke jos jednom...
 
Da li postoji reinkarnacija i u kakvom je zapravo obliku i nije mi bitno jer praktične koristi od tih saznanja gotovo da i nema.
Ja bih želeo da ne zaboravim sebe kada moje telo umre i da kao čista svest nastavim svoju evoluciju. Zar to nije najvredniji cilj koji se može postaviti u ovom životu? Ima li ko protiv ako ja ne bih da se više reinkarniram?

To nam nudi Kastaneda. Ne nirvanu, raj, večni život, slavu, novac već šansu da dobijemo šansu. Šansu da nastavimo sa evolucijom... evolucijom svesti!

A vi filozofi (spoznaćete se valjda sami), kad ne verujete u smrt nemate se onda ni čega plašiti, pa rizikujte, dignite dupe iz fotelje i uradite nešto više nego što ste u prethodnih ko zna koliko inkarnacija.
 
Poslednja izmena:
Svidja mi se ovaj post...jer se ovde sholapi o svemu i svacemu a najmanje o tehnikama koje je Kastaneda opisao u svojim knjigama i o njihovoj primeni ... je nisam recimo zagrizen Kastanedom u tolikoj meri da iz dana u dan koristim njegove tehnike,daleko sam od ratnika ali cu da iznesem ono sto sam doziveo ...

Sto se tice tog hodanja po sinama,to cesto radim kada odem na trcanje...medjutim moj problem za razliku od tvog prijatelja je valjda sto sam mladji i gipkiji i sto sam se izvestio u tome,pa mogu da predjem po 200 metara a da razmisljam o svemu i svacemu ...s toga to ne mogu da koristim za zaustavljanje unutrasnjeg dijaloga sto je bedak ...

Radio sam neku svoju verziju mocnog hoda i to tako sto sam trcao oko 500 metara pogleda fiksiranog na oblak ...paznja mi je bila usmerena na disanje i bat koraka ...i nemam pojma ...ja mislim da sam zaustavio unutrasnji dijalog po zavrsetku tog trka ...pogledao sam u pticu i posmatrao njen let a da se u mojim mislima nisu pojavile reci ptica i let ...zvuci su se nekako pojacali ...tako da sam mogao da cujem jasno zvuk cvrcka na 100 metara isto tako dobro kao i zvuk onog koji je bio odma do mene ... bili je to bas osvezavajuce iskustvo ...

Rekapitulaciju sam poceo skoro nesto da radim ...s tim da nemam pojma da li sam pogodio tacan postupak ili sam samo nesto psihoanalizirao...ali te prve noci sam sanjao san(u kome nisam bio svestan) ali bi mogao da ga nazovem lucidnim jer mi je nesto receno u simbolima a nesto jasno i razgovetno ...ali ne bih sada da davim sa time ...

Tansegriti sam skinuo sa torrenta ...radim ponekad ...ali su te vezbe previse funky za moj ukus...

Voleo bi kada bi ovi iskusniji ratnici alo vise davali primera kako primenjuju sve te tehnike ...i posebno me zanimo to traganje ...kako se traga u zivom odnosu sa drugim ljudima ...kako se cuva i ne rasipa energija u svakodnevnim aktivnostima ...ako bi moglo malo vise da se pise o tome bio bih zahvalan ...

Pozz :bye:

Lepo, prijatelju, veliš, a ima nas još koji bi želeli razmenu praktičnih iskustava.
Tensegrity je vrlo bitan, nezamenljiv. Ako nemaš Kastanedinu knjigu "Magija pokreta" nabavi. Serije za Drobljenje, Mešanje, Prikupljanje i Udisanje energije za spoznaju svrhe su najvažnije za početnika i za njegov "normalan" razvoj. Tek kada se one nauče i rade "tečno" treba polako krenuti sa učenjem Westwood serija. Sve ostale serije zahtevaju povećan oprez. To je moj stav i ja stojim iza njega.

Što se tiče rekapitulacije evo ti moj davnašnji post:

http://forum.krstarica.com/threads/138414&page=34

O Traganju ne mogu da pričam...
 
Lepo, prijatelju, veliš, a ima nas još koji bi želeli razmenu praktičnih iskustava.
Tensegrity je vrlo bitan, nezamenljiv. Ako nemaš Kastanedinu knjigu "Magija pokreta" nabavi. Serije za Drobljenje, Mešanje, Prikupljanje i Udisanje energije za spoznaju svrhe su najvažnije za početnika i za njegov "normalan" razvoj. Tek kada se one nauče i rade "tečno" treba polako krenuti sa učenjem Westwood serija. Sve ostale serije zahtevaju povećan oprez. To je moj stav i ja stojim iza njega.

Što se tiče rekapitulacije evo ti moj davnašnji post:

http://forum.krstarica.com/threads/138414&page=34

O Traganju ne mogu da pričam...

Ok ... s tim sto sam citao sve knjige redom zakljucno sa Umecem sanjanja,jedino sam preskocio Moc tishine jer je nema u biblioteci na kraju Kneza ...zato mi je i bilo cudno kada sam pregledao ovu temu da ljudi uglavnom pisu o Tensegrity-ju,nekakvim letacima i rekapitulaciju ,a sto se uopste ne spominje u ovih 8 koje sam procitao(rekapitulacija se spominje malo u umecu sanjanja)...malo me to zabezeknulo ...

Moras samo da mi razjasnis koji je koji serijal ...skinuo sam na torrentima njih cetiri od po sat vremena,ali pretpostavljamo da je onaj sa sabljastim tigrom za pocetnike,a da su ostala tri westwood serijal ...

Hvala unapred ...
 
Ok ... s tim sto sam citao sve knjige redom zakljucno sa Umecem sanjanja,jedino sam preskocio Moc tishine jer je nema u biblioteci na kraju Kneza ...zato mi je i bilo cudno kada sam pregledao ovu temu da ljudi uglavnom pisu o Tensegrity-ju,nekakvim letacima i rekapitulaciju ,a sto se uopste ne spominje u ovih 8 koje sam procitao(rekapitulacija se spominje malo u umecu sanjanja)...malo me to zabezeknulo ...

Moras samo da mi razjasnis koji je koji serijal ...skinuo sam na torrentima njih cetiri od po sat vremena,ali pretpostavljamo da je onaj sa sabljastim tigrom za pocetnike,a da su ostala tri westwood serijal ...

Hvala unapred ...


Ovde su ti sve knjige
 
Poslednja izmena:
Ovde su ti sve knjige

Ok,pretpostavio sam da je to taj ...vidim da na ovom sajtu gde su linkovi za knjige ima i dosta filozofije /Martin Hajdeger i eq. sto mene dosta zanima ...citao sam knjigu Florinde Doner - Biti u sanjanju gde joj Kastaneda kaze da su filozofi u stvari carobnjaci sa manom sto moze i na mene da se odnosi ...

...ovde sam pronasao i link za forum staza ratnika pa odo to malo da pretrazim ...

Hvala na pomoci ...
 
Rečeno golubjim jezikom:

Mi
nijesmo
“ljudska bića”
koja imaju "spiritualno iskustvo",
već večno spiritualno BIĆE koje (uvek iznova)
kreira bezbroj "ljudskih” (i svih drugih) “životnih iskustava”
...

(iskustava iz bezbroj “ljudskih” i svih drugih “života” /”snova”, “priča”, “filmova”, .../)!

„Tamo vani“
ne postoji (u apsolutnom smislu reči) bilo kakva fizička stvarnost koju „ovog trena“, odvojeno i neovisno od nas kao trenutnih posmatrača, posmatra bezbroj drugih „živih bića“, ... nego, ...
oduvek i večno postoji samo Jedno Jedino i Večno „Biće“ koje „fizičku stvarnost“ na ekranu svoje Svesti kreira, posmatra i interpretira kao „fizičku“ i „psihičku“ „stvarnost“, kao „subjektivne doživljaje“ nekog „konkretnog živog bića“ (jedinke koja upravo „posmatra“ , „doživljava“ i „interpretira“ trenutno nametnutu „fizičku“ i „psihičku“ „stvarnost“ ) ...

Pojam
inkarnacije i reinakarnacije se u današnje materijalističko doba posmatra isključivo kroz te ružičaste tonalno/materijalističke (čulne) naočare, kroz koje se inkarnacija vidi kao „implantacija“ „večne duše“ u materijalno, fizičko telo, a reinkaranacija kao ponavljanje tog procesa, što je u osnovi (uistinu) pogrešno, budući da ništa materijalno/tonalno (pa ni telo) uistinu (u apsolutnom smislu reči) ne postoji nagualno ...

Međutim,
nijedno „živo biće“ nije UISTINU (u apsolutnom smislu reči) NIKADA bilo, niti će IKADA biti rođeno ...

A ono što NIKADA nije bilo rođeno, ne može NIKADA ni umreti ...

Rađanje
i umiranje uvek se odvijaju u sferi tonalnog, relativnog i neistinitog (u Božanskoj Maji ili Božanskoj obMaji - na Ekranu Božije Svesti) ...

To što su druge osobe (naši roditelji, rodbina, prijatelji i/ili drugi) svedoci našeg „fizičkog rođenja“ samo je sadržaj njihove trenutne tonalne percepcije, njihovog trenutnog „filma“, „priče“, „sna“, ...

U suštini, smrt je samo kraća pauza na Ekranu Božje Svesti, u kojoj Glumac menja scenu i ulogu, ... nešto kao kraj trenutne „igre“, „filma“, „priče“, „sna“, ... igre koja može da se završi u jednoj, ili mnoštvu epizoda (inkarnacija) ...
....

Eto,
da se i Ans malo poigra ... apsolutnim kategorijama ... (tj. nekim tezama i idejama koje će šire, dublje i više biti shvaćene i prihvaćene tek za koju desetinu godina, a možda i pre) ...
 
Rečeno golubjim jezikom:

Mi
nijesmo
“ljudska bića”
koja imaju "spiritualno iskustvo",
već večno spiritualno BIĆE koje (uvek iznova)
kreira bezbroj "ljudskih” (i svih drugih) “životnih iskustava”
...

(iskustava iz bezbroj “ljudskih” i svih drugih “života” /”snova”, “priča”, “filmova”, .../)!

„Tamo vani“
ne postoji (u apsolutnom smislu reči) bilo kakva fizička stvarnost koju „ovog trena“, odvojeno i neovisno od nas kao trenutnih posmatrača, posmatra bezbroj drugih „živih bića“, ... nego, ...
oduvek i večno postoji samo Jedno Jedino i Večno „Biće“ koje „fizičku stvarnost“ na ekranu svoje Svesti kreira, posmatra i interpretira kao „fizičku“ i „psihičku“ „stvarnost“, kao „subjektivne doživljaje“ nekog „konkretnog živog bića“ (jedinke koja upravo „posmatra“ , „doživljava“ i „interpretira“ trenutno nametnutu „fizičku“ i „psihičku“ „stvarnost“ ) ...

Pojam
inkarnacije i reinakarnacije se u današnje materijalističko doba posmatra isključivo kroz te ružičaste tonalno/materijalističke (čulne) naočare, kroz koje se inkarnacija vidi kao „implantacija“ „večne duše“ u materijalno, fizičko telo, a reinkaranacija kao ponavljanje tog procesa, što je u osnovi (uistinu) pogrešno, budući da ništa materijalno/tonalno (pa ni telo) uistinu (u apsolutnom smislu reči) ne postoji nagualno ...

Međutim,
nijedno „živo biće“ nije UISTINU (u apsolutnom smislu reči) NIKADA bilo, niti će IKADA biti rođeno ...

A ono što NIKADA nije bilo rođeno, ne može NIKADA ni umreti ...

Rađanje
i umiranje uvek se odvijaju u sferi tonalnog, relativnog i neistinitog (u Božanskoj Maji ili Božanskoj obMaji - na Ekranu Božije Svesti) ...

To što su druge osobe (naši roditelji, rodbina, prijatelji i/ili drugi) svedoci našeg „fizičkog rođenja“ samo je sadržaj njihove trenutne tonalne percepcije, njihovog trenutnog „filma“, „priče“, „sna“, ...

U suštini, smrt je samo kraća pauza na Ekranu Božje Svesti, u kojoj Glumac menja scenu i ulogu, ... nešto kao kraj trenutne „igre“, „filma“, „priče“, „sna“, ... igre koja može da se završi u jednoj, ili mnoštvu epizoda (inkarnacija) ...
....

Eto,
da se i Ans malo poigra ... apsolutnim kategorijama ... (tj. nekim tezama i idejama koje će šire, dublje i više biti shvaćene i prihvaćene tek za koju desetinu godina, a možda i pre) ...

Ans je u zivotu procitao mnogo razlicitih filozofskih i nefilozofskih knjigica...pod tim utiskom on uzme iz svake filozofije po malo i napravi sopstveno misljenje, on je takodje veoma intelegentan i veoma je dobar retoricar te mu je veoma lako da tu hibridnu filozofiju KOJU SMISLJA U TOKU PISANJA pretvori u postove.
Koliko je intelegentan toliko je i egoistican pocev od njegovog pojasnjavanja drugima kad mu to ne traze pa zavrsno sa trazenjem korena svoga imena u imenima ostalih ucesnika na ovoj temi (verovatno ucinivsi to u extazi - misleci da se slazu sa njim).
Ali kad se sve to sabere i oduzme njegova inteligentna pisanija nisu nista do prazna slama ali ubedljivo napisana ...tako da bi neko naivno cedo moglo pomisliti da tu i ima necega.
Ali sve u svemu postovi su odlicni ako nizbogcega drugog ono bar zbog zapanjujuceg piscevog talenta.
 
solbadguy
Sudis, a ne treba da sudis vec da "osecas"(ono kao "vidis" po toltecima)
Oseca se razlika izmedju pisanija iz "iskustva" i pisanija koja je proizvod inerpretacija necijeg "uma" sklopljen od procitanog stiva, nebitno cije je pisanije. Oseca se razlika iako oba pisanija pricu pricaju o istoj stvari.
Ans prica o" Jednom Jedinom i Večnom „Biću“ " za koje moze da se kaze da je sve - ceo svemir,bog, apsolut,...i takav sve sadrzi i prozima.
Ans nije rekao u ovom postu zasto je to tako, zasto stvara projekcije na ekranu "svesti", nije lose prokljuviti i neko sam, bez da mu se servira na tacni, sto je i ispisano ovde na temi negde......
 
Poslednja izmena:
U momentu, dok čitam tvoje pitanje.:eek: :hahaha:
Ali ne razumim i ne svaćam :confused: :ok:

Pa eto:

He, he, he...deca to imaju običaj da rade, sve dok ne dobiju pljusku preko usta sa autoritativnim obrazloženjem da je tako nešto odvratno. I tako, pljuska, za pljuskom i dete odustaje od jedino mogućeg ispravog načina spoznavanja sebe i sveta oko sebe, spoznavanja kroz sopstveno iskustvo.

Detetu je ta stvar nepoznata, pa je na neki nacin spoznaje, slinu kao i ceo svet.

Nego niko ne rece kad je zadnji put pojeo "slinu"?
 
solbadguy
Sudis, a ne treba da sudis vec da "osecas"(ono kao "vidis" po toltecima)
Oseca se razlika izmedju pisanija iz "iskustva" i pisanija koja je proizvod inerpretacija necijeg "uma" sklopljen od procitanog stiva, nebitno cije je pisanije. Oseca se razlika iako oba pisanija pricu pricaju o istoj stvari.
Ans prica o" Jednom Jedinom i Večnom „Biću“ " za koje moze da se kaze da je sve - ceo svemir,bog, apsolut,...i takav sve sadrzi i prozima.
Ans nije rekao u ovom postu zasto je to tako, zasto stvara projekcije na ekranu "svesti", nije lose prokljuviti i neko sam, bez da mu se servira na tacni, sto je i ispisano ovde na temi negde......

Ja nikad nisam rekao da sam dostigao vidjenje...odakle ti to?
Za vidjenje trebas da budes besprekoran i jos mnogo stosta a ja to nisam...i cisto sumnjam da je iko na ovom forumu.
Hvala sto si mi pojasnio o cemu Ans prica, ali mislim da i sam shvatam...ali nemam ni vremena ni volje da napisem u nekom podugackom postu zasto takva njegova PiSaNiJa nemaju svrhe kao i vecina na ovom forumu - svi pricaju o apsolutu,nagualu, tonalu itd...i pricaju...i pricaju...i pricaju...i pricaju (ko razume shvatice).
 
Da li postoji reinkarnacija i u kakvom je zapravo obliku i nije mi bitno jer praktične koristi od tih saznanja gotovo da i nema.
Ja bih želeo da ne zaboravim sebe kada moje telo umre i da kao čista svest nastavim svoju evoluciju. Zar to nije najvredniji cilj koji se može postaviti u ovom životu? Ima li ko protiv ako ja ne bih da se više reinkarniram?

Tu si u pravu, dobrim delom. Znanje o reinkarnaciji nije neophodno da bi se steklo oslobođenje od materijalnog postojanja. Hrišćanstvo ne zna za reinkarnaciju, Islam takođe, mnogi mistični sistemi ne znaju za reinkarnaciju, uključujući i ovo koje je predstavio Kastaneda.

Jer znanje o reinkarnaciji je znaje o tome kako duša luta u svom ropstvu a ne kako se osloboađa od njega. Ono samo ustanovljava i objašnjava princip lutanja živog bića u njegovom uslovljenom, materijalnom postojanju, smrtnosti. Stoga za samo oslobođenje ono nije neophodno iako ga kao princip nije loše imati u vidu, zna biti inspirativno i predstavlja dublje znanje o prirodi materijalne stvarnosti i o lutanju životne sile u smrtnosti.

Ljudi se zanimaju za vlastite reinkarnacije ne zato što im to nužno donosi neku dobrobit i korist, već jel su radoznali i jer je to - interesantno. Znati šta si bio u predhodnim inkarnacijama je u suštini beskorisno, ali je interesantno, kao kompjuterska igrica - beskorisna a interesantna. Beskorisno je zato što šta god da je neko bio u predhodnim životima - poenta je da on to nije!!! A glavna poenta je upravo saznati ko jesmo a ne ko nismo! Nije poenta lutati od jedne iluzije do druge, već se osloboditi od iluzije i biti ono što jesmo; a sećanjem na predhodne reinkarnacije to nećemo postići, dok otkrićem ko zaista jesmo - hoćemo. U celom "Orlovom daru" Kastaneda govori o toj vrsti dubokog zaborava, onoga što se na engleskom označava kao "oblivion" u njegovoj mističnoj (prilično plitkoj verziji u odnosu na čistu duhovnost i transcendenciju) varijanti:

"Kako bi bio siguran da će prvi Nagual muškarac povesti svoju grupu na slobodu i da neće zastraniti s puta ili se izopačiti, Orao je uzeo Nagual ženu na drugi svijet da služi kao svjetionik, vodeći grupu prema otvoru.

Zatim je Nagualu i njegovim ratnicima naređeno da zaborave. Uronjeni u tamu, dobili su nove zadatke: zadatak da upamte sami sebe i zadatak da upamte Orla.

Zapovijed da zaborave bila je tako stroga, da su svi bili odvojeni. Nisu se više sjećali što su bili. Orao je mislio da će moći iznaći svoju sveukupnost, ukoliko se budu ponovo kadri sjećati samih sebe. Samo tada bi mogli imati snagu i neophodno podrijetlo da pronađu i da se suoče sa svojim konačnim putovanjem."



Naravno, cilj svake duhovnosti i jeste oslobađanje od materijalnog sveta (a time i reinkarnacije) a viši oblici duhovnosti se ne zaustavljaju tek i samo na oslobođenju od materijalnog postojanja, već i na dostizanju duhovnog a potom i utemeljenju u tom duhovnom.

To nam nudi Kastaneda. Ne nirvanu, raj, večni život, slavu, novac već šansu da dobijemo šansu. Šansu da nastavimo sa evolucijom... evolucijom svesti!

To je više povratak svesti u izvorno stanje a ne evolucija svesti. Sa stanovišta onoga ko je pao u materijalno postojanje, dok se iz njega uzdiže to može izgledati kao neka vrsta evolucije, ali u istini, to je samo buđenje svesti u njenom izvornom stanju.
 
Poslednja izmena:
Ja nikad nisam rekao da sam dostigao vidjenje...odakle ti to?
Za vidjenje trebas da budes besprekoran i jos mnogo stosta a ja to nisam...i cisto sumnjam da je iko na ovom forumu.
Hvala sto si mi pojasnio o cemu Ans prica, ali mislim da i sam shvatam...ali nemam ni vremena ni volje da napisem u nekom podugackom postu zasto takva njegova PiSaNiJa nemaju svrhe kao i vecina na ovom forumu - svi pricaju o apsolutu,nagualu, tonalu itd...i pricaju...i pricaju...i pricaju...i pricaju (ko razume shvatice).

Pozdrav k-ume, solGOODguy!

Što je za tebe UNUTRAŠNJA TIŠINA?

Da li je to tišina koja nečim (bilo čim) ječi, vreči i zveči, ili je to samo čisto odsustvo zvuka, misli i reči ...??
...

Odgovor na ta pitanja, kao i odgovor na pitanje “KO SAM JA?”, ne može se naći ni u jednoj filozofskoj i nefilozofskoj knjigici ...

Oni, koji imaju sreće da ih slučajno il namerno sretne odgovor na takva i slična pitanja, znaju kako u nagluvoj i nagualnoj tišini zvuči pljesak jedne šake, i kakvo im je lice bilo nekad, davno pre rođenja ...

Oni razumeju, shvataju i prepoznaju jedni druge (između ostalog) i po rečima ...

Takvi vide (iscereno lice) Naguala u, i iza, svake reči, tačke, slova, ... u i oko slike u očima, ... u zvuku i procepu između zvučnih vibracija, ..., u dnu i na površini mirisa, ... s obe strane dodira, ... na početku, u sredini i na kraju svega ...
....

Kažeš: “... i pričaju...i pričaju...i pričaju...i pričaju ...” ...

A što drugo da čine ... na forumu ... gde se glavni oblik komunikacije sastoji upravo u pričanju?

Ko razume shvatiće da se svaki doživljaj, iskustvo, spoznaja, ... mogu razumeti i shvatiti ISKLJUČIVO i JEDINO kroz priču ... kroz REČI ...

Svaki doživljaj, iskustvo, spoznaja, ... postaju jasni, shvatljivi i razumljivi tek kada njihovu nerazumljivu, neshvatljivu i nepoznatu podlogu nagualne apstraktnosti ofarbamo i ozvučimo rečnim/tonalnim tonovima i bojama, i tako ih učinimo poznatim i razumljivim ...

Čak i naša vrlo složena opažanja fizičke stvarnosti, pa čak i one najdublje spoznaje i iskustva mi shvatamo kroz onaj “nemušti”, “direktni”, “nagualni” jezik, koji nam sva dešavanja tumači, priča, interpretira trenutno, tj. uporedo sa opažanjem dešavanja, zbog čega nam se može učiniti da takve doživljaje “primamo” bez rečnog posredovanja ...

Reči (“unutrašnji” i “vanjski” dijalog) su sama suština Apstraktnog/Naguala ... U fantomskom telu Naguala one su Njegov mozak ..., a doživljaji, tehnike, vežbe, praksa, iskustvo, ... su meso ... mišići ... kosti ...

Umne i telesne prakse, vežbe, tehnike i iskustvo, mogu nas odvest do konkretnih znanja i spoznaja, ali ako nismo u stanju pravilno shvatiti i razumeti (rečima objasniti) doživljeno i spoznato, tada to ne samo da više ili manje devalvira naše doživljaje, znanje, spoznaje i iskustvo, nego nam čak može manje ili više naškoditi ...

Ništa se ne može razumeti i shvatiti bez reči ...
Reči su taj dvosmerni most koji povezuje tonalno i nagualno, konkretno i apstraktno ...
One su taj nevidljivi alhemijski amalgam koji apstraktnu prazninu i ništavilo Naguala rastvara, rastače i pretače u konkretnu, psihičkim i fizičkim čulima poznatu i dostupnu tvar tonala ...

(Sećaš li se koliko je don Huan pričao Kastanedi ... i malo li mu je bilo?)
.......

Priče, između ostalog, mogu biti i putokazi ... na putu do znanja ..., ali, i za ispravno razumevanje putokaza ponekad je potrebno neko predznanje ...

Ko sva-ti razumeće da je u suštini SVAKA priča prazna (ko) k-umova slama, al da slamke (reči) nisu iste ...

Pozdravlja te k-um Ans!:):hvala:


P.S.

Da bi došao do konkretnog odgovora, znanja ili spoznaje Sakateka igra, ... izvodi neku vrstu ritualnog indijanskog plesa ...(Sakateka je, ako se sećaš, onaj indijanski vrač koji ne pripada don Huanovoj lozi, kod koga je Kastaneda zalutao na svoju ruku, tražeći neke odgovore za koje je mislio da ih ne može dobiti od don Huana) ...

Neki, opet, više vole da do svojih odgovora dolaze tako što ... razmišljaju, pitaju, ... ... čitaju ..., pišu ..., meditiraju, ... kontempliraju, ...vide, ... čuju, ..., kušaju, .... dodiruju, ... ili tako što izvode kakve druge telesne i umne vragolije ...

Mnogo toga je na ovoj čarobnoj tonalno/nagualnoj trpezi ...
I, mada su, u najdubljoj SUŠTINI, svi ukusi ISTI (jesil to primetio?), nekom se više sviđa tonalni kavijar, nego nagualna čorba, a neko opet voli svašta ... da proba ...

Šta ko voli, to i klopa ...
 
Poslednja izmena:

Back
Top