Antimaterija

Nije bez odgovora.
Odgovor je da se masa ne može povećavati povećanjem brzine, to kažu zakoni logike i fizike.
Inercija da, težina da, količina energija (uopšteno rečeno) koje se vežu za tu masu (na bilo koji način) da, ali sama masa ne.

I druga stvar - masa ne ide kuda i svetlost.
Слажем се да је СТР у сукобу са логиком на бази наших искустава, али је тако. Маса тела које се креће неком брзином је:

Proba.jpg

што је потврђено у експериментима са брзим честицама.

Постоји разликовање тешке и инертне масе у физици, али се оне сматрају истоветним, и та једнакост ових маса је један од постулата ОТР. Успешно објашњење неких појава у универзуму ОТР-ом је потврдила тачност постулата на којима она почива.

И шта ти значи болдовано? Зар фотон нема масу?
 
Nije bez odgovora.
Odgovor je da se masa ne može povećavati povećanjem brzine, to kažu zakoni logike i fizike.
Inercija da, težina da, količina energija (uopšteno rečeno) koje se vežu za tu masu (na bilo koji način) da, ali sama masa ne.
Koji zakoni logoke i fizike to kažu?
kažeš inercija se može povećavati. Masa je mera (količina) te inercije, broj koji nam pokazuje kolika je inercija. Znači "povećava se inercija" je isto što i reći "povećava se masa".
Definicija mase: masa je mera inercije tela. Ovo je priča o inercionoj masi. Postoji i gravitaciona masa koja figuriše u zakonu gravitacionog privlačenja dva tela.
Kada masa (inercija) ne bi zavisila od brzine mogli bi telo ubrzavati do beskonačnosti.
 
Али укратко, покушај некога да убедиш у тачност Лоренцових трансформација и последица истих и видећеш његову реакцију.
Nema tu nikakvog ubedjivanja. Lorencove transformacije pokazujes nekom ko ipak vlada matematikom malo vise od prosecnog coveka i tu je situacija cista.
Drugima objasnis recima i crtanjem samo. I tu je situacija cista.
Nema tu nikakve mistike. Kljuc je samo u shvatanju da je brzina signala konacna.
 
Nema tu nikakvog ubedjivanja. Lorencove transformacije pokazujes nekom ko ipak vlada matematikom malo vise od prosecnog coveka i tu je situacija cista.
Drugima objasnis recima i crtanjem samo. I tu je situacija cista.
Nema tu nikakve mistike. Kljuc je samo u shvatanju da je brzina signala konacna.
Ма не то, објасни обичном - просечном човеку да време може да тече спорије, а дужине да буду краће. Ето само то, пусти математику. Да не говорим о парадоксу близанаца или аутомобила и гараже.
 
Ма не то, објасни обичном - просечном човеку да време може да тече спорије, а дужине да буду краће. Ето само то, пусти математику. Да не говорим о парадоксу близанаца или аутомобила и гараже.
Za dužinu kako tako ali za vreme.......
 
Слажем се да је СТР у сукобу са логиком на бази наших искустава, али је тако. Маса тела које се креће неком брзином је:

Pogledajte prilog 889586
што је потврђено у експериментима са брзим честицама.

Постоји разликовање тешке и инертне масе у физици, али се оне сматрају истоветним, и та једнакост ових маса је један од постулата ОТР. Успешно објашњење неких појава у универзуму ОТР-ом је потврдила тачност постулата на којима она почива.

И шта ти значи болдовано? Зар фотон нема масу?

Nema, naravno.
Kao što rekoh, energija zarobljena u masi je zarobljena i ne stupa ni u kakvu interakciju sa bilo kakvom drugom, koja utiče na tu masu (česticu).
Energija fotona je slobodna energija.
 
Koji zakoni logoke i fizike to kažu?
kažeš inercija se može povećavati. Masa je mera (količina) te inercije, broj koji nam pokazuje kolika je inercija. Znači "povećava se inercija" je isto što i reći "povećava se masa".
Definicija mase: masa je mera inercije tela. Ovo je priča o inercionoj masi. Postoji i gravitaciona masa koja figuriše u zakonu gravitacionog privlačenja dva tela.
Kada masa (inercija) ne bi zavisila od brzine mogli bi telo ubrzavati do beskonačnosti.

Loša definicija.
Masa je čestica, odredjena količina energije koja je čini i ta energija je zarobljena.
Ne meša se sa bilo kojom drugom energijom, koja može delovati na tu masu.
Sem, druge mase, energije zarobljene u njoj, kada se obe količine energije oslobadjaju.
Povećanjem inercije, ne povaćava se količina energije koja čini česticu.
Masa je konstantna, bez obzira na brzinu kretanja.
 
Nema, naravno.
Kao što rekoh, energija zarobljena u masi je zarobljena i ne stupa ni u kakvu interakciju sa bilo kakvom drugom, koja utiče na tu masu (česticu).
Energija fotona je slobodna energija.
Ако нема масу, зашто скреће у гравитационом пољу. Како објаснити притисак светлости на неку површину?
 
Citao sam davno jednu knjigu iz fizike koja je tvrdila da je u pocetku bilo pola pola materije i antimaterije. Misterija je kako je materija preovladala,
i to je kmnjiga pokusavala da objasni.
 
Ако нема масу, зашто скреће у гравитационом пољу. Како објаснити притисак светлости на неку површину?

Ko kaže da skreće zbog gravitacionog polja?
Ako imaš neku rupu strmih zidova, jedini način da sidješ do nje je kretanje spiralno po njenim stranama, ne zato što te dno rupe privlači, već zato što je to jedini način.
Ako je rupa zauzela ceo prostor kojim treba da prodješ (po pravcu kojim se krećeš), obići ćeš rupu po njenoj ivici, a posmatraču sa strane (odozgo) će to delovati kao da je rupa zakrivila tvoju putanju.

Energija može da ispoljava dejstvo, iako nema masu.
Magnetno polje vrši pritisak ili vučnu silu, iako nema masu.
Energija u masi je zarobljena energija, ima je toliko koliko je ima i ta količina se ne menja (sve dok se ne oslobodi dejstvom druge mase).
Jedinična čestica mase ima količinu energije jednog kvanta.
 
Ko kaže da skreće zbog gravitacionog polja?
Ako imaš neku rupu strmih zidova, jedini način da sidješ do nje je kretanje spiralno po njenim stranama, ne zato što te dno rupe privlači, već zato što je to jedini način.
Ako je rupa zauzela ceo prostor kojim treba da prodješ (po pravcu kojim se krećeš), obići ćeš rupu po njenoj ivici, a posmatraču sa strane (odozgo) će to delovati kao da je rupa zakrivila tvoju putanju.

Energija može da ispoljava dejstvo, iako nema masu.
Magnetno polje vrši pritisak ili vučnu silu, iako nema masu.
Energija u masi je zarobljena energija, ima je toliko koliko je ima i ta količina se ne menja (sve dok se ne oslobodi dejstvom druge mase).
Jedinična čestica mase ima količinu energije jednog kvanta.
Остави за тренутак ОТР, скретање светлости је примећено при проласку поред сунца, и израчунат је угао скретања по класичној механици на основу енергије фотона (прерачунато у масу Е/с^2). Појавом ОТР-а овај угао је прецизније израчунат и потпуно се поклопио са мерењима. Класична механика је рачунала у Еуклидском тродимензионалном простору, а ОТР у четвородимензионом свету Минковског. Као што знаш, четврта димензија је време. И у тим једначинама фигурише маса фотона али и време. У закривљеном простору честице различитих енергија скрећу под различитим угловима.

Притисак светлости не зависи од површине на коју делује. Пример са магнетним пољем је лош јер оно делује само на феромагнетне материјале, а притисак светлости на све. Таласном природом светлости то се не може објаснити, већ само честичном.
 
Остави за тренутак ОТР, скретање светлости је примећено при проласку поред сунца, и израчунат је угао скретања по класичној механици на основу енергије фотона (прерачунато у масу Е/с^2). Појавом ОТР-а овај угао је прецизније израчунат и потпуно се поклопио са мерењима. Класична механика је рачунала у Еуклидском тродимензионалном простору, а ОТР у четвородимензионом свету Минковског. Као што знаш, четврта димензија је време. И у тим једначинама фигурише маса фотона али и време. У закривљеном простору честице различитих енергија скрећу под различитим угловима.

Притисак светлости не зависи од површине на коју делује. Пример са магнетним пољем је лош јер оно делује само на феромагнетне материјале, а притисак светлости на све. Таласном природом светлости то се не може објаснити, већ само честичном.

Nije sporno, ako masu definišeš količinom energije.
Za mene je masa količina energije zarobljena u čestici i samo to računam kao masu, jer je nepromenljiva i ne može se njome manipulisati, izuzev u prisustvu druge čestice, druge mase.
Tu, pravu masu, možeš i opipati, jer se ne menja i ne stupa u interakciju sa bilo čime.
Energija koja je talasno organizovana nije definisana po količini, može da stupa u interakciju sa bilo čim, da se udružuje sa talasima slične energije, ili deli.

Sve je krenulo od moje primedbe da se masa čestice ne može povećati zbog povećanja brzine, naročito ne beskonačno.
 
Nije sporno, ako masu definišeš količinom energije.
Za mene je masa količina energije zarobljena u čestici i samo to računam kao masu, jer je nepromenljiva i ne može se njome manipulisati, izuzev u prisustvu druge čestice, druge mase.
Tu, pravu masu, možeš i opipati, jer se ne menja i ne stupa u interakciju sa bilo čime.
Energija koja je talasno organizovana nije definisana po količini, može da stupa u interakciju sa bilo čim, da se udružuje sa talasima slične energije, ili deli.

Sve je krenulo od moje primedbe da se masa čestice ne može povećati zbog povećanja brzine, naročito ne beskonačno.
Останимо код твоје последње реченице - у праву си, удаљили смо се од питања масе.

У хомогеном магнетном пољу брзи електрони различито скрећу зависно од своје брзине. Рачуница се не слаже са експериментом, ако се рачуна са масом електрона у мировању. Насупрот томе, рачуница се слаже ако се у обзир узме релативистичко увећање масе зависно од брзине..
 
Останимо код твоје последње реченице - у праву си, удаљили смо се од питања масе.

У хомогеном магнетном пољу брзи електрони различито скрећу зависно од своје брзине. Рачуница се не слаже са експериментом, ако се рачуна са масом електрона у мировању. Насупрот томе, рачуница се слаже ако се у обзир узме релативистичко увећање масе зависно од брзине..

Na koji način različito skreću?
 
A da nam prvo definises masu. Nekako sticem utisak da ne mislimo na isto.
Ja sam ti ranije dao definicije mase (inerciona i gravitaciona).

Masa je čestica, količina energije koja se sabila u ono što se naziva čestica, gde je zarobljena i može se osloboditi samo u prisustvu druge čestice, druge mase.
Ne stupa u interakciju sa bilo kakvim drugim oblikom organizovane energije.
Ta količina energije se zbog toga ne može menjati, ne zavisi od brzine kojom se čestica kreće.
Takodje, može se opipati i (teorijski, kada je reč o elementarnim česticama) videti.
Bilo kakav drugi oblik organizovanja energije ne može da se vidi.
 

Back
Top