DA LI "EROTSKE SKLONOSTI" TREBA OBUHVATITI IZRAZOM "LICNOST", KAO DIO ISTE?
POKUSAJI DOKAZA DA EROTSKE SKLONOSTI NISU DIO LICNOSTI
pokusaj fizioloskog dokaza
U nekim slucajevima ostecenja mozga izazivaju gubitak erotskih zelja (aseksualnost), makar u vidu nemogucnosti da osoba osjeti ono sto zovemo "strast" ili "uzbudjenje", ali ne i promjene osobina licnosti. (Ako je iskrena osoba, bice to i dalje u istoj mjeri. Ako je dobra osoba ostace jednako dobra, itd..) Osim ako pojam "licnost" svedemo na vidljivo ponasanje, sto svakako ne treba da radimo.
~opovrgavanje~
1. Fenomenoloski Da, ali svaka od tih osoba bi voljela da moze da osjeti to, i kad bi to mogla, sve bi bilo isto.
2. Studijama slucajeva Dokazano je da ostecenja istih djelova mozga ne dovode u svakom od poznatih slucajeva u kojima su osobine licnosti ocuvane do te nemogucnosti. Da li to znaci da su neki ljudi nekako odvojili svoju seksualnost od tih djelova mozga, ili mozga uopste, ili obratno, da su je neki spojili sa tim? (Ne znamo da li je po rodjenju seksualnost spojena ili odvojena za neke djelove mozga, i za mozak uopste.)
-||- farmakoloskog -||-
Postoje droge koje u svim poznatim slucajevima kod osoba koje nisu aseksualne povecavaju erotsku zelju.
~-||-~
Nije poznata droga koja samo povecava erotsku zelju a ne radi jos nesto drugo, tako da nije iskljuceno da to "drugo" moze da bude uzrok zasto se licnost odlucila da ima vecu erotsku zelju.
-||- psihoterapeutskog -||-
Moguce je, recimo, psihoanalitickom terapijom povecati, ili vratiti ili cak iskopati nekome ko ne moze da se sjeti da je ikada imao erotsku zelju istu (umjesto "istu" citaj "erotsku zelju"), a da pri tom ne budu vidljive promjene osobina licnosti. (Koliko vidimo, i dalje je jednako iskren, jednako dobar, itd..)
~-||-~
Psihoanalitickom terapijom je moguce raditi te stvari sa necijom erotikom samo u slucaju da se otkrije uzrok za koji osoba nije zeljela da zna zasto erotika te osobe prije nije bila takva, a to sto neko sad zna nesto sto prije nije zelio da zna je dokaz da je doslo do promjene osobina licnosti.
-||- fenomenoloskog -||-
Uzmimo da je moguce da bi neko u uslovima u kojima su iskljuceni svi potencijalni "okidaci" za neiskrenost rekao da bi vise volio erotiku sa nekim cije mu se "osobine licnosti" svidjaju manje nego necije druge, a cije mu se "erotske sklonosti" svidjaju vise nego iste kod tog drugog covjeka. Nemamo dokaz da je taj zamisljeni neko (koga ispitujemo) inace lazov, a cak i ako jeste samo iskljucivanje "okidaca" za neiskrenost dovodi do suprotnog (iskrenosti), jer znamo da je laganje (citaj "nespontanost") nesto sto zahtijeva psihicki napor veci od iskrenosti. (Ako ga iskrenost uopste zahtijeva.) A znamo da niko ne voli da se napreze da bi uradio istu stvar koju zna da moze i bez naprezanja, ili sa manje naprezanja. (Da nam odgovori na pitanje.)
~-||-~
To nije dokaz da erotske sklonosti nisu dio licnosti u stvarnosti, iako moze da bude dokaz da one to nisu u necijoj svijesti. Nemamo razloga da iskljucimo mogucnost da bi svako ko bi mislio kao taj morao biti psihicki poremecen.
POKUSAJI DOKAZA DA EROTSKE SKLONOSTI NISU DIO LICNOSTI
pokusaj fizioloskog dokaza
U nekim slucajevima ostecenja mozga izazivaju gubitak erotskih zelja (aseksualnost), makar u vidu nemogucnosti da osoba osjeti ono sto zovemo "strast" ili "uzbudjenje", ali ne i promjene osobina licnosti. (Ako je iskrena osoba, bice to i dalje u istoj mjeri. Ako je dobra osoba ostace jednako dobra, itd..) Osim ako pojam "licnost" svedemo na vidljivo ponasanje, sto svakako ne treba da radimo.
~opovrgavanje~
1. Fenomenoloski Da, ali svaka od tih osoba bi voljela da moze da osjeti to, i kad bi to mogla, sve bi bilo isto.
2. Studijama slucajeva Dokazano je da ostecenja istih djelova mozga ne dovode u svakom od poznatih slucajeva u kojima su osobine licnosti ocuvane do te nemogucnosti. Da li to znaci da su neki ljudi nekako odvojili svoju seksualnost od tih djelova mozga, ili mozga uopste, ili obratno, da su je neki spojili sa tim? (Ne znamo da li je po rodjenju seksualnost spojena ili odvojena za neke djelove mozga, i za mozak uopste.)
-||- farmakoloskog -||-
Postoje droge koje u svim poznatim slucajevima kod osoba koje nisu aseksualne povecavaju erotsku zelju.
~-||-~
Nije poznata droga koja samo povecava erotsku zelju a ne radi jos nesto drugo, tako da nije iskljuceno da to "drugo" moze da bude uzrok zasto se licnost odlucila da ima vecu erotsku zelju.
-||- psihoterapeutskog -||-
Moguce je, recimo, psihoanalitickom terapijom povecati, ili vratiti ili cak iskopati nekome ko ne moze da se sjeti da je ikada imao erotsku zelju istu (umjesto "istu" citaj "erotsku zelju"), a da pri tom ne budu vidljive promjene osobina licnosti. (Koliko vidimo, i dalje je jednako iskren, jednako dobar, itd..)
~-||-~
Psihoanalitickom terapijom je moguce raditi te stvari sa necijom erotikom samo u slucaju da se otkrije uzrok za koji osoba nije zeljela da zna zasto erotika te osobe prije nije bila takva, a to sto neko sad zna nesto sto prije nije zelio da zna je dokaz da je doslo do promjene osobina licnosti.
-||- fenomenoloskog -||-
Uzmimo da je moguce da bi neko u uslovima u kojima su iskljuceni svi potencijalni "okidaci" za neiskrenost rekao da bi vise volio erotiku sa nekim cije mu se "osobine licnosti" svidjaju manje nego necije druge, a cije mu se "erotske sklonosti" svidjaju vise nego iste kod tog drugog covjeka. Nemamo dokaz da je taj zamisljeni neko (koga ispitujemo) inace lazov, a cak i ako jeste samo iskljucivanje "okidaca" za neiskrenost dovodi do suprotnog (iskrenosti), jer znamo da je laganje (citaj "nespontanost") nesto sto zahtijeva psihicki napor veci od iskrenosti. (Ako ga iskrenost uopste zahtijeva.) A znamo da niko ne voli da se napreze da bi uradio istu stvar koju zna da moze i bez naprezanja, ili sa manje naprezanja. (Da nam odgovori na pitanje.)
~-||-~
To nije dokaz da erotske sklonosti nisu dio licnosti u stvarnosti, iako moze da bude dokaz da one to nisu u necijoj svijesti. Nemamo razloga da iskljucimo mogucnost da bi svako ko bi mislio kao taj morao biti psihicki poremecen.
Poslednja izmena:
)
