Zasto četnički pokret nije bio jači?

pretpostavljam da ces vec sledecim postom da argumentujes svoje tvrdnje, navodeci Drazino naredjenje o ubijanju srpskih civila u Vranicu....

Zasto da argumentujem ono sto se zna? Svi znaju sta je bilo, cetnici DM poklali srpske civile, silovali devojke pred ocima rooditelja pa ih ubili, deca, uzas, svoj narod...

DM i njegovi divljaci bili su gori od zombija.
 
Poslednja izmena od moderatora:
U svom pismu od 24. aprila Nikola Kalabić lično daje uputstva za klanje partizanskih simpatizera:
"Dragi Pape, za klanje komunista molim te dobro tu stvar proveri. Ispitaj još bar 3 čoveka. Za te ljude koji treba da se zakolju. Pitaj Peru Miletića, Stevana Beserovca i Živorada Pajića, pa ako oni kažu da su krivi kao komunisti, onda najviše zakoljite: u Jasenici 3, Popučke 2, Garić 2, Grabovica 2, konja pastuva od Zakića mi dovedite, a za njega zna Stanimir. Mene ćeš naći tek drugi dan Uskrsa u večer u Lekovicama kod Stanoja. Nemoj se vraćati dok zadatak ne svršiš.
Želim iskreno da praznik Hristovog voskrsenja dočekate svi zdravi. Doviđenja. Pozdravite mi sve, a tebe najviše pozdravlja tvoj čika Pera.

milovanovic: "draza mihailovic"
 
Predsednik: Evo još jedan izveštaj iz oblasti Omiša (čita izveštaj u izvodu):
'30. septembra 1942. u 20 sati iz Splita u Omiš prispelo je sa italijanskim automobilima 130 antikomunističkih milicionara, koji su iste večeri prenoćili u italijanskom logoru u Omišu. 1. oktobra u 6 sati naoružani mašinskim puškama i bombama, pomognuti od italijanske vojske, krenuli su pešice za selo Gat, opština Prikopoljica... Tu su sreli 9 devojaka, mlekarica koje su nosile mleko za Omiš i na mestu ih ubili.' Preskočio sam čitav prvi stav koji kaže ovako (čita prvi stav u izvodu o tome da je antikomunistička milicija, čim je stigla u selo Gat, počela da pali kuće, i to prvenstveno onih uz puteve. Tako je spaljeno 115 kuća sa celim kućnim nameštajem i životnim namirnicama. Isto tako ta milicija ubijala je koga je stigla, tako da je ubijeno 89 lica, a ranjeno preko 30. Od svih kuća u selu ostalo je 6, koje nisu popaljene. Pored paljevine i ubijanja milicija je vršila pljačku... U selu Ostrvici u istoj opštini popaljene su tri kuće sa životnim namirnicama. U selu Zvečane popaljeno je pet kuća. Protivkomunistička milicija u svim selima pratila je redovno italijansku vojsku dok je trajala akcija" koja je bila od 1. oktobra u 6 sati do 2. oktobra. Protivkomunistička milicija palila je kuće, a ubijanje vršila noževima...).
Tužilac: Ovo je intriga verovatno?
Predsednik: Ja ne znam kako vaši komandanti razumeju ta vaša uputstva. Vi kažete 'očistiti teren' a oni bukvalno kolju. Evo, decembra 1943. godine. Ras, to jest Kalabić, dokumenat broj 423, to je depeša koja je u štabu zavedena i za koju ste vi sigumo znali, glasi: 'U Kopljarima uhvaćeno na spavanju i poklano 24 aktivna komunista. Sve smo poklali...'
Optuieni: Ne znam da li sam primio depešu, ali sam u svakom slučaju javljao i dostavljao da se tako ne radi.
Predsednik: Evo vam opet depeše iz Srbije. '17. januara 1943. godine na teritoriji Posavskog sreza završeno potpuno čišćenje komunista... Zadnjih meseci po danu uhvaćeno 37 ilegalnih komunista, od kojih je 22 streljano... Streljano je 50 komunista — jataka, kod kojih je nađena veća količina oružja i od naših ljudi opljačkane spreme! U čišćenju je učestvovalo oko 500 ljudi, koji su dolazili od Čukarice...' To je dokumenat 391, a Čukarica je ovde, kod Beograda... I, evo, da vas ne zamaram, da vam pročitam samo još jedan dokumenat da vam samo napomenem: '... Komandantu ozrenskog vojnog četničkog korpusa, štabu kladanjske brigade. U samom mestu zločina..., tamo gde su ubili vašeg komandanta Momčila Micića, dokumenat broj 363. Je li vam u sećanju taj vaš komandant u istočnoj Bosni?
Optuženi: Ne, ne znam.
Predsednik: Ovde ga predstavljaju za junačinu. '... u samom mestu zločina ubijeno je 10 osoba" a selo popaljeno. U osveti je naročito prednjačila vlasenička brigada, i to Rajko Čelonja sa svojim bataljonom. Po njegovim rečima i po pričanju njegovog ljudstva, ubijeno je oko 150 što ljudi, što žena, dok je sa svih strana lizao plamen popaljenog sela...' Ovaj vaš komandant je malo pesnički raspoložen, a ubija ljude i žene i pali sela. Zatim se kaže: '... Ovo je bila prava manifestacija nacionalno obojenih narodnih vođa sa svojim ljudstvom, koje spontano, sa osećajima srca i duše, brani čast kućevnog ognjišta, volju pradedovsku, obraz Srbina, svoga kralja i otadžbinu...' Iz ovoga bi izišlo da su ovi ljudi u istočnoj Bosni prvi put upoznali četnike time što je ubijeno 150 ljudi, selo popaljeno i tako dalje.
Optuženi: Bila je uzajamna mržnja.
Predsednik: Dakle, optuženi Mihailoviću, vama su predočene izvesne stvari, vaše naredbe i raspisi za koje viđite da su se konkretizovali na taj način što su vaši komandanti širom čitave zemlje, gde god ih je bilo, u Srbiji, Bosni, Crnoj Gori, Hercegovini, Dalmaciji, Lici, klali, palili, pljačkali, ubijali, silovali. Jeste li vi izdavali ovakva naređenja? Ako jeste, recite, a ako niste, recite sudu šta ste preduzeli da sprečite ovaj pokolj nad nevinim stanovništvom, a bili ste, očigledno se to vidi iz depeša, upoznati s time.
Optuženi: Moje naređenje nije postojalo. Stil depeše je takav da se ne mogu davati instrukcije ... U depešama se štede reči. Drugo je depeša, a drugo jedan akt. Prema tome, iz stila depeša i iz onoga što je kazano ne vidi se da sam ja kazao ubijati zarobljenike, paliti sela, ubijati žene i decu. To ne postoji kod mene. Bio sam neobavešten o ovim zverstvima prema muslimanima, kao što sam objasnio.
Predsednik: A prema Srbima?
Optuženi; Nisam naređivao.
Predsednik: Jeste li bili obavešteni o tome, a ako jeste, šta ste preduzeli da ovo sprečite?
Optuženi: Ukoliko sam bio obavešten, naređivao sam uvek da tako ne sme da bude. Docniije sam saznao da su oni od mene krili. Ubijen je moj sestrić od strane četnika u Pašinoj Ravni. Ubijen je Milutin Janković, koga sam venčao, iako sam slao depešu da ne sme da bude. Ubili su Jevrema Simića, koji je bio moj klasni drug. On je prolazio kroz Rakovićevu teritoriju i bio je ubijen. Čak je bilo uzajamnih borbi i ubijanja... Od jednog ubijenog nosio je Hajduković glavu u torbi.
Predsednik: Jesu li četničke jedinice postojale da sarađuju sa okupatorom, da se između sebe ubijaju, ili da se bore protiv okupatora?
Optuženi: Bilo je smetnji zato što se četničke jedinice nisu razvile onako kako treba. Ja nisam imao snage da ih dovedem u red. Bio sam ometan.
Predsednik: Kako objašnjavate vaše raspise koje smo pročitali?
Optuženi: Borba, raščišćavanje, osvajanje teritorije, zauzimanje teritorije, razbijanje organizacija, to nije borba za ubijanje nezaštićenih.
Predsednik: A ovaj izraz istrebljenje?
Optuženi: Ja sam rekao, ne znam tačno na šta se odnosi.
Tužilac: Ovo je sve vašom rukom pisano. Pročitaću ovo: 'Potrebno je još sada da se pripremi iseljenje muslimana u Tursku ili ma gde van naše teritorije. Na dan ustanka oni će biti svi pokrenuti sa ranijih naselja i to niko neće moći sprečiti. U danom momentu ovi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliži hrvatskim vlastima — tamo. Glavno da svi budu pokrenuti.' Vidite, to je vaš stav.
Optuženi: U kojoj godini?
Tužilac: Pa vi znate kad ste pravili ove beleške.
Optuženi: U pogledu iseljavanja muslimana moja je krajnja namera bila u momentu interregnuma izbaciti sve manjine, to jest sve one koje docnije ne bi mogli izbaciti, a to su Nemci, Mađari i Rumuni.
432Tužilac: Znači, to je vaš stav prema muslimanima još onda.
Optuženi: U prvo vreme na Ravnoj gori, posle pokolja koji su izvršile ustaške vlasti i posle pete kolone koja je obrazovana u zemlji ulaskom Nemaca, ja sam smatrao u to vreme da apsolutno manjine, naročito sa severa, Nemci, Mađari i Rumuni, imaju biti u interregnumu izbačene iz zemlje.
Tužilac: A muslimani takođe?
Optuženi: Ako se kaže iseljavanje muslimana u Tursku, onda to može biti samo sa Osmanlijama.
Tužilac: Je li to bio plan Vasića?
Optuženi: Mi smo o tome razgovarali, ali ne mogu da kažem.
Tužilac: Da li je bio plan Srpskog kulturnog kluba u Beogradu?
Optuženi: Mogao bi da bude.
Tužilac: Je li vam poznat slučaj pokolja oko 80 seljaka, i seljanki i dece u selu Vraniću?
Optuženi: Poznato mi je iz Nedićeve štampe.
Tužilac: Zar vas nije izveštavao Trifković?
Optuženi: Nije.
Tužilac: A Živan Lazović?
OptuSeni: Za Živana Lazovića došla je čitava delegacija iz toga kraja, čak i sudije, i tvrdili da nije istina što se za njega pronosi i tražili su da ostane tamo.
Tužilac: Zar niste imali mogućnosti da to proverite?
Optuženi: Znam da sam vršio izviđanja.
Tužilac: A da li vam je poznato da je u Drugovcu, i to je selo u Šumadiji, ubijeno oko 83 lica?
Optuženi: To sam iz optužnice video.
Tužilac: A zar ranije nije znali? To je toliko krupna stvar da je uzrujala či-tav srpski narod. Vi ste mogli radije govoriti: Koljem muslimane, koljem Hrvate, a .eto, počeli ste klati i Srbe, to je narod uzbudilo. Beograd je bio uzbuđen zbog toga pokolja.
.....................
 
pretpostavljam da ces vec sledecim postom da argumentujes svoje tvrdnje, navodeci Drazino naredjenje o ubijanju srpskih civila u Vranicu....



Tužilac: Je li vam poznat slučaj pokolja oko 80 seljaka, i seljanki i dece u selu
Vraniću?
Optuženi: Poznato mi je iz Nedićeve štampe.
Tužilac: Zar vas nije izveštavao Trifković?
Optuženi: Nije.
Tužilac: A Živan Lazović?
OptuSeni: Za Živana Lazovića došla je čitava delegacija iz toga kraja, čak i sudije, i
tvrdili da nije istina što se za njega pronosi i tražili su da ostane tamo.
Tužilac: Zar niste imali mogućnosti da to proverite?
Optuženi: Znam da sam vršio izviđanja.
Tužilac: A da li vam je poznato da je u Drugovcu, i to je selo u Šumadiji, ubijeno
oko 83 lica?
Optuženi: To sam iz optužnice video.
Tužilac: A zar ranije nije znali? To je toliko krupna stvar da je uzrujala či-tav srpski
narod. Vi ste mogli radije govoriti: Koljem muslimane, koljem Hrvate, a .eto, počeli ste
klati i Srbe, to je narod uzbudilo. Beograd je bio uzbuđen zbog toga pokolja.
Optuženi: To su ogromne greške.
Tuzilac: Da li ste izdali naređenje za te operacije?
Optuženi: Ne znam. Naređenja o ubijanju nisam davao.
Tužilac: Setite se. Može vam se desiti da vas dokumenti doteraju u nezgodnu
situaciju.
Optuženi: Ne znam.
Tužilac: Da li ste naredili takve operacije?
Optuženi: Takva naređenja nisam izdavao i ne verujem.
Tužilac: Pokolj u Vraniću bio je noću između 20. i 21. decembra 1943. godine,
zaklana su 72 lica, a u Boleču 20 lica. U Vraniću je pokolj bio noću 20. i 21. a u Boleču
21. decembra 1943. godine, jedan za drugim. Vi ste izdali naređenje: 'Seged, Kiš, Ras-
Ras, Dog-Dog i Romel.' Ko je to?

Optuženi: To su šifre.
Tužilac: Ras-Ras je Kalabić, Kiš je Lazović. Vi ovde kažete: 'Naš avalski korpus sa
srezovima Grocka, Vračar, Umka spava dubokim snom. Na svim oblastima u
neposrednoj blizini Beograda, nakotili su se komunisti i njihovi simpatizeri. Naređuje se
komandantima, i to: majoru Mihailu Jovanoviću, kapetanu Lazoviću, kapetanu Nikoli
Kalabiću, dalje Komarčeviću i rudničkom korpusu da najenergičnije sa juga na sever...
čisteći usput i sve srezove, naročito srez kosmajski, naročito je važno što pre očistiti
srezove Grocka i Umka. U isto vreme čestitam čin kapetana Živojinu Lazoviću i Nikoli
Kalabiću. Ukaz je izvršio 1. decembra, a biće unapređenja još za zasluge. O preduzetim
akcijama izveštavati stalno i ostale.' 17. novembra vi kažete: 'Kosmaj mora da se očisti po
svaku cenu. Radite prema situaciji da se Kosmaj, pa sve do Beograda, što pre očisti.'

Optuženi: To su organizacione stvari.
Tužilac: Vi naređujete, dakle, u oktobru izdajete ovakvo naređenje svojim
komandantima i imate u Vraniću u decembru akciju. Oni ovako ostvaruju: u Vraniću
zakolju 72, u Boleču 20 seljaka. Vi izdate 18. januara 1944. pod brojem 546 do 548 za
Dob-Dob i Kom-Kom naređenje: 'Strahovita neaktivnost kod starešina avalskog korpusa.
Živan Lazović mora da dođe da bi pokazao Šta se može da uradi.' Vidite, Živan Lazović
je poklao u Vraniću i Boleču, a vi njih upozoravate da je Živan Lazović morao da dođe i
pokaže šta može da se uradi.

Optuženi: To ne znači da sam ja znao šta je urađeno. Živan Lazović je radio ono što
je hteo. Tuzilac (čita): 'Eto, to je dosadašnji rezultat vašeg rada. Ne može više tako da
bude. Sve ću da vas posmenjujom, a ceo avalski korpus ću da rasturim...
Optuženi: I pokušao sam da ih smenim...
Tužilac: Optuženi Mihailoviću, da li je Trifković pred pokolj u Vraniću dolazio kod
vas?
Optuženi: Slao sam da dođu kod mene, nije se moglo uspeti.
Tužilac: On kaže: 'Čišćenje komunističkih jataka vrši se na veliko.' Da li ste ovako
bili obavešteni?
Optuženi: Ne.
Tužilac: Da li vam je poznato da je u selu Drugovcu, okrug beogradski, 29. aprila
posle naređenja od 18. januara došlo do pokolja 73 lica seljaka, seljanki i dece?
Optuženi: Ne."2
 
Uzalud kiseljakoviću :),sve ti je uzalud. Vrlo brzo sledi sudska rehabilitacija.

То није његов проблем, он ради свој посао.

Ја сам се заинтересовао за случај Вранић, после свега наведенога, копиранога са службених извештаја, нисам могао веровати тим извештајима, самим тим што су били описани немогућим детаљима. Имам једног познаника из ближњега села који ми је објаснио стварне разлоге и саме детаље читавог случаја. Укратко, све се своди на два убијена Немца цивила за које је немачка команда стрељала 120 мештана из околних села. Из тих села су се окупили људи од стрељаних из фамилије и договорили да се освете убицама Немаца због којих су Немци побили чланове њихових породица. Значи није био четнички злочин. Да ли би било поштеније и боље за будућност да неки " ревизиониста " преиспита шта се у стварности десило у Вранићу, а и другим местима. Па онда видети да ли је то реваншизам или успостављање истине. Ако се установи да четници нису имали никаквог удела у том злочину, онда треба и онај споменик преиначити на истински догађај, јер овако је увреда за саме жртве.
 
Poslednja izmena:
То није његов проблем, он ради свој посао.

Ја сам се заинтересовао за случај Вранић, после свега наведенога, копиранога са службених извештаја, нисам могао веровати тим извештајима, самим тим што су били описани немогућим детаљима. Имам једног познаника из ближњега села који ми је објаснио стварне разлоге и саме детаље читавог случаја. Укратко, све се своди на два убијена Немца цивила за које је немачка команда стрељала 120 мештана из околних села. Из тих села су се окупили људи од стрељаних из фамилије и договорили да се освете убицама Немаца због којих су Немци побили чланове њихових породица. Значи није био четнички злочин. Да ли би било поштеније и боље за будућност да неки " ревизиониста " преиспита шта се у стварности десило у Вранићу, а и другим местима. Па онда видети да ли је то реваншизам или успостављање истине. Ако се установи да четници нису имали никаквог удела у том злочину, онда треба и онај споменик преиначити на истински догађај, јер овако је увреда за саме жртве.

Ово је стварно за Риплија ! Толико је ,,јако'' да не вреди коментарисати. Што ли се други четници 60 година муче да преокрену Историју (кажу то се зове ревизија) кад то човек може из цуга и одмах да реши.
Браво, мајсторе !
 
Ово је стварно за Риплија ! Толико је ,,јако'' да не вреди коментарисати. Што ли се други четници 60 година муче да преокрену Историју (кажу то се зове ревизија) кад то човек може из цуга и одмах да реши.
Браво, мајсторе !

Tacno tako!

60 godina je stojala naglavacke, vreme je da bude "preokrenuta" na lice istine
 
PRVODECEMBARSKE KONFERENCIJE CETNICKE INTELEKTULLNE OMLADINE CRNE GORE, BOKE I SANDŽAKA ODRŽANE U ŠAHOVICIMA 30-XI, 1. I 2.-XII-1942 GOD.
Cetnicka intelektualna omladina Crne Gore, Boke i Sandžaka na svojoj konferenciji u Šahovicima, posle svestrane diskusije po svim pitanjima državnog i društvenog uredenja u buducoj otadžbini donela je sledece zakljucke:
1. Da buduca naša država treba da bude nasledna i ustavna monarhija — Kraljevina Jugoslavija, kojom ce vladati Kralj Petar drugi iz dinastije Karadordevica i u kojoj ce cetnicka organizacija, u saglasnosti sa Krunom biti za izvestan period vremena, potreban za potpunu obnovu i preporod zemlje, jedini nosilac celokupne državne vlasti u zemlji.
2. Granice buduce Jugoslavije moraju obuhvatati, pored dosadašnjih, i sve one pokrajine na koje imamo istorijsko pravo, a koje su nam bile do sada nepravedno oduzete. Pored istorijskog, moraju se uzeti u obzir etnicki, politicki. ekonomski i strategijski razlozi.
3. Buduca država treba da bude unitarna i u njoj ce Srbi, Hrvati i Slovenci živeti u svojim oblastima na principu širokih samouprava. Izmedu svih oblasti ima se usnostaviti neposredna terenska veza, kako bi ideja jugoslovenske zajednice bila što potpunija.
4. Na teritoriji buduce države živece samo Srbi, Hrvati i Slovenci. Nacionalnih manjina ne može biti.
5. Privatna svojina je zajamcena, a njen obim mora se ograniciti zakonom u opštem interesu.
Zemlja pripada onom koji ju obraduje. Veliki privatni posedi moraju se ukinuti i staviti državi na raspoloženje. Ovo ce državi olakšati potpuno rešsavanje agrarne reforme.
Agrarno pitanje mora biti rešeno potpuno i pravicno.
Celokupna industrija mora biti u državnim rukama.
Velika trgovina mora biti u državnim rukama, a mala u privatnim pod kontrolom države.
Privreda treba da bude izgradena na principu državnog zadrugarstva. Trgovacki poslovi, novcani i kreditni zavodi moraju biti u državnim rukama.
6. Nauka i umetnost su slobodne.
Postojace samo državne škole. Osnovno školovanje je obavezno i besplatno.
Škole moraju davati moralno, racionalno i prakticno vaspitanje, kako bi se izvela obnova i preporod nacije i kulture. U tu svrhu treba gimnazije svesti na potreban broj, a povecati i favorizirati srednje strucne škole, a narocito poljoirivredne i zanatske.
U cilju preporoda naroda, putem škole vršiti strogu selekciju nastavnickog osoblja i školske omladine.
7. Crkva je državna. Pravoslavna je crkva nacionalna i svetosavska. Katolicka
crkva treba da bude administrativno odvojena od Vatikana, i da bude jutoslovenski nacioonalna u duhu ideja Štrosmajera.

Verska nastava je obavezna u svim osnovnim i srednjim školama.
8. Sudije da budu nezavisni i stalni, da ne mogu biti lišeni zvanja niti uklonjeni sa dužnosti, premešteni i penzionisani bez odluke redovnog suda; da budu mate
rijalno obezbedeni, sa automatskim napredovanjem kao i ostali cinovnici.
Advokati treba da budu državni cinovnici.
Sudije da budu birani iz redova cetnicke organizacije, kao i svi ostali cinovnici.
9. Opštine teritorijalno da budu što vece.
Opštinsko osoblje ce postavljati i placati država. Pri svakoj opštini po mogucstvu da postoji lekar, veterinar i poljoprivredni referent. Oni ce svoje dužnosgi obavljati kao državni cinovnici, bez prava na privatnu nagradu.
10. Obavezno se mora doneti:
Zakon o korupciji, koji ce tacno predvideti koja dela spadaju u pojam korupcije. Za korupciju postojn samo jedna kazna - smrt;
Zakon o ispitivanju porekla privatne imovine od 1918 god. do danas;
Zakon o krivicnoj odgovornosti svih onih koji su doprineli na bilo koji nacin propasti države.
11. Vojska treba da bude jaka, spremna i preporodena, kao garancija reda i bezbednosti države. Ona treba da bude nacionalna i moralna škola naroda.
12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova cetnika i da stoji pod direktnom kontrolom cetnicke organizacije.
13. Državni cinovnici imaju biti nacionalno i moralno ispravni iz cetnickih redova, dobro nagradeni i automatski unapredivani.
Privatnih cinovnika ne može biti.
Ministri da budu državni cinovnici, bez diskrecionih prava i dispozicionih fondova.
Cinovnicima ukinuti sve specijalne dodatke kao: nagrade, sezonske dodatke, paušale, tantijeme i putne troškove.
Žene mogu biti državni cinovnici samo u oskudici muškaraca i to u specijalnim, njima podobnim strukama.
14. Štampa da bude glas pravde i istine, u službi nacionalne obnove.
Dnevna štampa — žurnalistika da bude rukovodena interesom naroda.
Štamparska — izdavacka preduzeca moraju biti u državnim rukama.
15. U novoj državi treba posvetiti narocitu pažnju propagandi u duhu programa cetnicke organizacije i ideologije.
16. Onesposobljenim cetnicima u borbi, kao i porodicama poginulih cetnika, po završetku rata treba ukazati najvecu pažnju i pristojnu materijalnu pomoc.
17. U duhu izloženih zakljucaka, a u saglasnosti sa krunom, cetnicka organizacija ce sprovesti državno uredenje i biti jedini nosilac celokupne državne vlasti do ostvarenja cetnickog programa i ostvarenja uslova za prelaz na šire ustavne slobode.

1. Vukašin Vracar s.r. nast. grad. škole za srez Šavnicki
2. Batric Corovic s.r., profesor za srez beranski
3. Blagoje M.Jankovic s.r.,ucitelj za srez Durmitorski Žabljak
4. Mirko Vojvodic s. r., — za srez danilovgradski
5. Dragutin Kicovic s.r., za srez Andrijevicki
6. Inž. Radomir Prelevic s r., za srsz nikšicki
7. Dr Vojin Pajovic s.r., za srez podgoricki
8. Jovan M. Jovancevic s.r., sudija, za srez beranski (sekretar konfer.)
9. Jovovic N. Miloš s.r., prof.
10. Jovovic Nikica s.r., vjeroucitelj
11. Petar Dabanovic s.r., biv. urednik "Jugosl.lista" — za srez barski
12. Radoš Tomaševic s.r., dipl. pravnik, za srez kolašinski
13. Mihailo Radovic s.r., adv. pripr. za srez cetinjski
14. Risto Pestoric s.r., trg. - za srez Bokokotorski
15. Mihailo M. Đuric s.r.
16. Miladin Perovic s.r., sud. porucnik delegat iz Cetinja
17. Mrdak I. Vuksan s.r.. dipl. pravnik B.Polje
.....................
 
Tužilac: Je li vam poznat slučaj pokolja oko 80 seljaka, i seljanki i dece u selu
Vraniću?
Optuženi: Poznato mi je iz Nedićeve štampe.
Tužilac: Zar vas nije izveštavao Trifković?
Optuženi: Nije.
Tužilac: A Živan Lazović?
OptuSeni: Za Živana Lazovića došla je čitava delegacija iz toga kraja, čak i sudije, i
tvrdili da nije istina što se za njega pronosi i tražili su da ostane tamo.
Tužilac: Zar niste imali mogućnosti da to proverite?
Optuženi: Znam da sam vršio izviđanja.
Tužilac: A da li vam je poznato da je u Drugovcu, i to je selo u Šumadiji, ubijeno
oko 83 lica?
Optuženi: To sam iz optužnice video.
Tužilac: A zar ranije nije znali? To je toliko krupna stvar da je uzrujala či-tav srpski
narod. Vi ste mogli radije govoriti: Koljem muslimane, koljem Hrvate, a .eto, počeli ste
klati i Srbe, to je narod uzbudilo. Beograd je bio uzbuđen zbog toga pokolja.
Optuženi: To su ogromne greške.
Tuzilac: Da li ste izdali naređenje za te operacije?
Optuženi: Ne znam. Naređenja o ubijanju nisam davao.
Tužilac: Setite se. Može vam se desiti da vas dokumenti doteraju u nezgodnu
situaciju.
Optuženi: Ne znam.
Tužilac: Da li ste naredili takve operacije?
Optuženi: Takva naređenja nisam izdavao i ne verujem.
Tužilac: Pokolj u Vraniću bio je noću između 20. i 21. decembra 1943. godine,
zaklana su 72 lica, a u Boleču 20 lica. U Vraniću je pokolj bio noću 20. i 21. a u Boleču
21. decembra 1943. godine, jedan za drugim. Vi ste izdali naređenje: 'Seged, Kiš, Ras-
Ras, Dog-Dog i Romel.' Ko je to?

Optuženi: To su šifre.
Tužilac: Ras-Ras je Kalabić, Kiš je Lazović. Vi ovde kažete: 'Naš avalski korpus sa
srezovima Grocka, Vračar, Umka spava dubokim snom. Na svim oblastima u
neposrednoj blizini Beograda, nakotili su se komunisti i njihovi simpatizeri. Naređuje se
komandantima, i to: majoru Mihailu Jovanoviću, kapetanu Lazoviću, kapetanu Nikoli
Kalabiću, dalje Komarčeviću i rudničkom korpusu da najenergičnije sa juga na sever...
čisteći usput i sve srezove, naročito srez kosmajski, naročito je važno što pre očistiti
srezove Grocka i Umka. U isto vreme čestitam čin kapetana Živojinu Lazoviću i Nikoli
Kalabiću. Ukaz je izvršio 1. decembra, a biće unapređenja još za zasluge. O preduzetim
akcijama izveštavati stalno i ostale.' 17. novembra vi kažete: 'Kosmaj mora da se očisti po
svaku cenu. Radite prema situaciji da se Kosmaj, pa sve do Beograda, što pre očisti.'

Optuženi: To su organizacione stvari.
Tužilac: Vi naređujete, dakle, u oktobru izdajete ovakvo naređenje svojim
komandantima i imate u Vraniću u decembru akciju. Oni ovako ostvaruju: u Vraniću
zakolju 72, u Boleču 20 seljaka. Vi izdate 18. januara 1944. pod brojem 546 do 548 za
Dob-Dob i Kom-Kom naređenje: 'Strahovita neaktivnost kod starešina avalskog korpusa.
Živan Lazović mora da dođe da bi pokazao Šta se može da uradi.' Vidite, Živan Lazović
je poklao u Vraniću i Boleču, a vi njih upozoravate da je Živan Lazović morao da dođe i
pokaže šta može da se uradi.

Optuženi: To ne znači da sam ja znao šta je urađeno. Živan Lazović je radio ono što
je hteo. Tuzilac (čita): 'Eto, to je dosadašnji rezultat vašeg rada. Ne može više tako da
bude. Sve ću da vas posmenjujom, a ceo avalski korpus ću da rasturim...
Optuženi: I pokušao sam da ih smenim...
Tužilac: Optuženi Mihailoviću, da li je Trifković pred pokolj u Vraniću dolazio kod
vas?
Optuženi: Slao sam da dođu kod mene, nije se moglo uspeti.
Tužilac: On kaže: 'Čišćenje komunističkih jataka vrši se na veliko.' Da li ste ovako
bili obavešteni?
Optuženi: Ne.
Tužilac: Da li vam je poznato da je u selu Drugovcu, okrug beogradski, 29. aprila
posle naređenja od 18. januara došlo do pokolja 73 lica seljaka, seljanki i dece?
Optuženi: Ne."2

:zcepanje:

to bi kao bio odgovor na moje pitanje....
 
Komunisti su imali jaku propagandu.Svoja nedela su prepisivali cetnicima.Jedna od velikh lazi je i smrt Marka Oreskovica.Prepisana je cetnicima,a prava verzija bi bila da je stradao po nalogu svijh "drugova" koji su mu dosli glave.Ali bitno da i posle toliko godina sazna se istina.A o ovom je i svoje vremeno pisao General Polovina Gojko.
 
Pa komunisti su znali, ali jesu li i partizani znali za šta i za koga se bore ?? U partizanima nisu svi bili komunisti, iako ta dva pojma neki danas poistovjećuju.

Primjer Srba iz NDH. Većina ih se borila u partizanima i to ne iz nekakve ideologije, nego da sačuva živu glavu ili ako mora do umre, da barem umre s puškom u ruci. Išlo se onome ko ti prvi ponudi zaštitu, kakvu takvu. I onda se danas nadju neki pametnjakovići koji im to zamjeraju, usporedjujući to maltene s izdajom, a čitavo vrijeme rata četnika u borbi s ustašama ni za lijeka. Čak su neki i suradjivali sa zlotvorima, ali da ne solim ranu više nego treba.
 
Ovaj post posvecujem nasem drugu Hectoriousu z:)

O FILMU ''UŽIČKA REPUBLIKA''

Ovaj partizanski film redovno se reprizira na nekoj od TV stanica, ali nikad nisam imao strpljenja da ga odgledam. Međutim, u reprizi od pre nekoliko dana, ''uhvatih'' pet-šest minuta filma, i mada se profesionalno bavim falsifikatima komunističke istorije - ipak sam bio iznenađen dubinom do koje to može da ide.

Najpre sam pogledao kadrove sa sednice nekog komiteta Komunističke partije u jednom selu kraj Užica. Predsedavajući reče da se narod u celoj Jugoslaviji odazvao pozivu KP na ustanak i da partizani svugde napadaju okupatore.
Ovde bi moglo da se postavi pitanje dokaza za tu tvrdnju: da je narod u tako kratkom roku pocepao preko milon članskih knjižica radikalne, demokrtske, zemljoradničke, socijalističke... i drugih partija i masovno stao uz Komunističku partiju...
Onda je komesar nastavio: drug Tito uskoro izlazi na teren, izabrao je Zapadnu Srbiju, a za novo sedište slobodne teritorije određeno je Užice. Prema tome, zadatak je da se Užice oslobodi od Nemaca.
Sledi kraći dogovor oko akcije i potom kreću scene samog napada na Užice, kojima dominira artiljerijski duel između četiri partizanska topa i topova sa nemačkih oklopnih vozila.
Kao prvo, partizani tada nisu imali topove. Prva dva topa dali su im četnici, kada su prilikom oslobođenja Čačka 1. oktobra zaplenili četiri topa (oslobođenje Užica odigrava se u septembru).
Drugo, partizani nisu imali ni artiljerce. Uz dva topa četnici su im dali i ljudstvo koje zna da rukuje sa njima.
Razume se, u filmu je prikazano da partizanski artiljerci gađaju mnogo bolje od nemačkih. Sami Nemci su toliko glupi, da su sopstvenu artiljeriju postavili u sam centar Užica, ispred zgrade Okružnog načelstva. Nemci su glupi i inače, prosto naleću na partizanske cevi, tako da padaju kao snoplje. Partizanski juriš uspeva, Užice je slobodno, narod izlazi na ulice i pozdravlja oslobodioce...

A šta se usitinu dešavalo?
Užice je bilo jedino veće mesto u Srbiji iz kojeg su se Nemci povukli bez borbe, 21. septembra 1941. godine. Razlog je bio taj, što se nalazilo na rubu nemačke okupacione zone, pa je zato bilo najugroženije od ustaničke akcije. Nemci su želeli da predaju vlast banu Drinske banovine Mihailu Trifunoviću (koji se tu povukao iz Sarajeva) i komandantu Drinskog žandarmerijskog puka, snage 300 ljudi, potpukovniku Dragutinu Rediću, ali oni izjavljuju kako su nemoćni da održe red i bezbednost.
Sem komunista, grad su u to vreme ugrožavale i muslimanske bande sa juga. Protiv njih su se na Zlatiboru borili, udruženim snagama, Dražin Zlatiborski četnički odred potpukovnika Andrije Jevremovića i Pećančev Javorski četnički odred Bože Javorca. U sastavu Javorskog odreda nalazile su se i Pećančeve vojvode Radomir Đekić i Đura Smederevac. Trifunović i Redić predložili su Nemcima da se grad preda najbližem Pećančevom odredu. Pošto se nemački komandant složio sa ovim, potpukovnik Redić je poslao izaslanika na Zlatibor, koji je potpukovniku Jevremoviću i vojvodi Đekiću saopštio namere Nemaca. Tom prilikom, 19. septembra 1941, poziv za preuzimanje Užica upućen je i Dražinom Zlatiborskom, i Pećančevom Javorskom odredu. Potpukovnik Jevremović odbio je ponudu, s obrazloženjem da bi u tom slučaju Zlatibor ostao nezaštićen od muslimanskih upada. Tako je rešeno da se Užice preda vojvodi Radomiru Đekiću, a da se gradska žandarmerija ojača Javorskim četničkim odredom. U prisustvu bana Trifunovića, vojvoda Đekić je preuzeo upravu grada, po odlasku poslednjih nemačkih vojnika, u četiri sata popodne 21. septembra.
U Istorijskom arhivu Užica, koji se igrom slučaja nalazi baš u onoj zgradi u centru, u kojoj je tada bilo Okružno načelstvo, sačuvana je serija fotografija koje su ovekovečile događaje od 21. septembra 1941.
Na snimcima se jasno vidi kako Pećančevi četnici, na čelu sa vojvodom Radomirom Đekićem, ulaze u grad, dok istovremeno poslednja kolona Nemaca, na biciklama, mirno kreće prema Požegi.
Masa naroda izašla je da pozdravi odlazak Nemaca i dolazak četnika. Đekić je zakićen peškirom, i on i drugi pored njega dobili su bukete cveća. Potom Đekić drži svečani govor. Rečju, svi su srećni i zadovoljni.

2640726.jpg


1. Užice, 21. septembra 1941. godine. Nemci odlaze iz grada, narod svečano dočekuje Pećančeve četnike

2640727.jpg


2. Užice, 21. septembra 1941. godine

2640728.jpg


3. Đekić, ban Trifunović, Korać, Boža Javorac...

2640729.jpg


4. Govor vojvode Đekića

2640730.jpg


5. Užice, 21. septembra 1941. godine.

2640731.jpg


6. Užice, 21. septembra 1941. godine.

Šta se zatim dešavalo?
Neposredno po odlasku Nemaca, predsednik Užičkog četničkog udruženja, učitelj Đorđe Novaković, predaje svojih 100 četnika majoru Manojlu Koraću, koji od njih formira Zlatiborsko-užički četnički odred. (Učitelja, tj. školskog nadzornika, Đorđa Novakovića, Nemci su streljali 26. decembra 1942. u Jajincima, kao pripadnika Dražinog pokreta, dok su Manojla Koraća dan ranije odveli u zarobljeništvo.) To je bila jedina Dražina snaga u gradu. Takođe istoga dana, 21. septembra popodne, potpukovnik Andrija Jevremović silazi sa Zlatibora i upozorava bana Trifunovića, potpukovnika Redića i druge viđenije građane, da će partizani napasti grad, te da treba preduzeti odbrambene mere. Dobija odgovor da ne treba započinjati borbu i prolivati bratsku krv, posle čega se vraća na Zlatibor.
Međutim, već sledećeg jutra ovi isti ljudi donose odluku da grad treba braniti, postavljajući potpukovnika Sretena Stranjakovića za komandanta odbrane. On je pod svojom komandom imao 500 ljudi (150 Pećančevih četnika, 100 Dražinih, četa žandarmerije i policija), što je smatrao nedovoljnim. Zato je tražio da se izvrši mobilizacija i popunjavanje jedinica do 1.200 boraca.
Ali, odziv na mobilizaciju je bio slab, jer u narodu nije postojalo raspoloženje za borbu protiv partizana. U jednoj žandarmerijskoj jedinici čak dolazi do pobune, posle čega se ona delom raspušta. Tako se ponovo odustaje od ideje odbrane i ban Trifunović saziva novu konferenciju uglednih građana.
Glavnu reč na konferenciji vodili su prota Vitomir Vidaković (čiji su sinovi bili u partizanima), direktor gimnazije Živojin Radulovački, direktor učiteljske škole Ivan Matović i šef poreske uprave Piščević (čija su dva sina takođe bila u partizanima). Ova četvorica nameću odluku da se ne proliva bratska krv, da se grad preda bez borbe i ''da vidimo šta i ova naša deca hoće''.
Tako, u toku naredna dva dana, sve nacionalne snage napuštaju grad. Ostaju samo Trifunović i Redić, sa delom žandarma, da sačekaju partizane.
Partizanske jedinice, brojne svega 216 ljudi, spuštaju se u Užice 24. septembra u četiri časa popodne. Odmah hapse Trifunovića, Redića, žandarme i viđenije građane. Streljaju načelnika Užičkog sreza Jovana Aleksića i još neke činovnike, plene 60 miliona dinara iz filijale Narodne banke, preuzimaju fabriku oružja, postavljaju novu opštinsku upravu, a vođa ženske omladine, Vita Gutman, u hotelu ''Palas'' formira Klub slobodne ljubavi. Sutradan, 25. septembra, komandant Užičkog partizanskog odreda, učitelj Dušan Jerković, na zboru građana čita naredbu broj 1:
''Građanstvo od ovoga momenata smatra se mobilisanim i za neodazivanje pozivu Štaba odgovaraće pred ratnim zakonima''.
Pet dana kasnije, Jerković izdaje naredbu o mobilizaciji muškaraca starosti od 18 do 40 godina. Najzad, 1. oktobra, on izdaje sledeći proglas:
''Glavni cilj naše borbe jeste uništenje naših klasnih neprijatelja''.
Uskoro u grad dolaze sve komunističke strukture, čime borba protiv ''izdajnika naroda'' dobija novi zamah. Bogate, ugledne i nepokorne građane komunisti masovno hapse i streljaju iznad kasarne u Krčagovu. Samo komunista Vladan Mićić ubio je 400 osoba, većinu maljem, o čemu je kasnije svedočio pred kamerama (taj dokumentarni film još nije objavljen, i ne zna se kad će).
Da li uopšte treba napomenuti da u filmu ''Užička republika'' nema ni pomena o Klubu slobodne ljubavi, o svirepom mučenju i masovnom ubijanju civila, itd.

Miloslav Samardzic

http://www.pressonline.rs/sr/blog/V...рџић/40329/О+ФИЛМУ+''УЖИЧКА+РЕПУБЛИКА''+.html
 
Poslednja izmena:
da,da,da...paljenje crkve od strane cetnika iz komunjarske perspektive je vrhunac tragikomike komunjarske propagande...Eto dokle je to islo, i koliko je sam narod bio hipnotisan....ogrezo u bolest...

Skoro sam procitao nesto pametno od jednog forumasa, koji pise da je komunizam i nama i Rusima (kao hriscanima) dosao kao iskusenje. Tom iskusenju nismo odoleli jer smo svakako bili slabi i maloverni...jos mi kao nosioci na ovim prostorima (kakve li ironije)....a to je kaze isto kao telo i bolest, ako je organizam zdrav, on ce se izboriti sa bolescu, ako nije podleze...dakle niko nam nije kriv do nas samih....samo sto tu bolest vucemo do dana danasnjeg...

Inace ovaj Samardzicev tekst je odlican, narocito za drugove koji su rasli na ovim filmovima, i svu istorijsku istinu crpe odatle...ni da ih ismevas, ni da ti bude zao...
 
... "postavljajući potpukovnika Sretena Stranjakovića za komandanta odbrane. On je pod svojom komandom imao 500 ljudi (150 Pećančevih četnika, 100 Dražinih, četa žandarmerije i policija), što je smatrao nedovoljnim. Zato je tražio da se izvrši mobilizacija i popunjavanje jedinica do 1.200 boraca.
Ali, odziv na mobilizaciju je bio slab, jer u narodu nije postojalo raspoloženje za borbu protiv partizana" ... hm, hm, hm... zanimljiva skupina. al ti optuzi pokret draze mihajlovica! sto ih vise branis sve ih vise optuzujes! :)
da vidimo u prevodu sta ta skupina zapravo znaci! 150 ljudi coveka koji je bio u otvorenoj saradnji sa nemcima, 100 ljudi tzv. jvuo, koji su navodno bili proganjani od strane nemaca i ljoticevaca kao i njihove vodje (sic!), zandarmerija, odnosno ljoticeva sdg i nediceva policija!
a narod je 1941. toliko bio uplasen i zastrasen komunistickom propagandom da nisu smeli da im pridju? ili je par oceva toliko zaludelo narod komunistickom propagandom, da su ovi jadni sludeni odbili poziv patriotskih snaga!
i svi oni beze pred 216 partizana, od kojih su vecinom visoki partijski funkcioneri! komunisti su 1941. u uzicu imali takvu reputaciju u narodu da su ih se svi plasili! ha, ha, ha... pa ni u bgdu nisu znali za komuniste!
kad su jednom pitali dobricu cosica zasto je kao dete iz imucne seljacke porodice otisao u partizane, on je odgovorio, da ga parafraziram, zbog teskog polozaja zena koji su u postojecoj konstelaciji snaga u drustvu bili na dnu!
komunisti su bili harizmaticni tajnoviti donosioci dustvenih promena i novog doba. mislim da bi branioci starih ideja i zlocinaca trebalo da razmisli zasto je narod 1941. tako mislio, kao sto treba da razmisle zasto je u bgdu 2009. jedna od najtrazenijjih i najprodavanijih knjiga komunisticki manifest a ne misli d. ljotica, nikolaja velimirovica, i drugih mracnih likova. mislite o tome!
bdw. negde je spomenut pukovnik aleksandar misic. covek koji je bio stvarni lider cetnickog pokreta i koga su saveznici videli kao veliku figuru. cak se i u filmu chetniks on pojavljuje kao glavni lik! prema pricama samih cetnickih vojvoda i uglednih seljaka iz okoline valjeva, draza mihajlovic je izdao pukovnika mihajlovica jer mu je bio velika konkurencija. po su posle sirene price kako je junacki poginuo braneci drazu!!!
 
Poslednja izmena:
... "postavljajući potpukovnika Sretena Stranjakovića za komandanta odbrane. On je pod svojom komandom imao 500 ljudi (150 Pećančevih četnika, 100 Dražinih, četa žandarmerije i policija), što je smatrao nedovoljnim. Zato je tražio da se izvrši mobilizacija i popunjavanje jedinica do 1.200 boraca.
Ali, odziv na mobilizaciju je bio slab, jer u narodu nije postojalo raspoloženje za borbu protiv partizana" ... hm, hm, hm... zanimljiva skupina. al ti optuzi pokret draze mihajlovica! sto ih vise branis sve ih vise optuzujes! :)
da vidimo u prevodu sta ta skupina zapravo znaci! 150 ljudi coveka koji je bio u otvorenoj saradnji sa nemcima, 100 ljudi tzv. jvuo, koji su navodno bili proganjani od strane nemaca i ljoticevaca kao i njihove vodje (sic!), zandarmerija, odnosno ljoticeva sdg i nediceva policija!
a narod je 1941. toliko bio uplasen i zastrasen komunistickom propagandom da nisu smeli da im pridju? ili je par oceva toliko zaludelo narod komunistickom propagandom, da su ovi jadni sludeni odbili poziv patriotskih snaga!
i svi oni beze pred 216 partizana, od kojih su vecinom visoki partijski funkcioneri! komunisti su 1941. u uzicu imali takvu reputaciju u narodu da su ih se svi plasili! ha, ha, ha... pa ni u bgdu nisu znali za komuniste!
kad su jednom pitali dobricu cosica zasto je kao dete iz imucne seljacke porodice otisao u partizane, on je odgovorio, da ga parafraziram, zbog teskog polozaja zena koji su u postojecoj konstelaciji snaga u drustvu bili na dnu!
komunisti su bili harizmaticni tajnoviti donosioci dustvenih promena i novog doba. mislim da bi branioci starih ideja i zlocinaca trebalo da razmisli zasto je narod 1941. tako mislio, kao sto treba da razmisle zasto je u bgdu 2009. jedna od najtrazenijjih i najprodavanijih knjiga komunisticki manifest a ne misli d. ljotica, nikolaja velimirovica, i drugih mracnih likova. mislite o tome!
bdw. negde je spomenut pukovnik aleksandar misic. covek koji je bio stvarni lider cetnickog pokreta i koga su saveznici videli kao veliku figuru. cak se i u filmu chetniks on pojavljuje kao glavni lik! prema pricama samih cetnickih vojvoda i uglednih seljaka iz okoline valjeva, draza mihajlovic je izdao pukovnika mihajlovica jer mu je bio velika konkurencija. po su posle sirene price kako je junacki poginuo braneci drazu!!!

svaki put kad se postavi nesto postoji rizik da ce ga neko kao ti, neuk, a misli da sve zna, zloupotrebiti...

jel si ti svestan o kojoj je godini rec, kao prvo....ajde malo razmisli...pa cemo dalje...vrati se na godinu....i na to ko je bio Kosta Pecanac pre II sv.rata...

kad ti vec tesko palo razbijanje bajke o ''Uzickoj republici''

Sto se tice, otvoreno mogu da kazem, splacine o Misicu, verovatno imas neki dokaz, argument, izvor...

Pa ''tvoji'' su gledali posle rata da kao prvi zadatak likvidiraju i Misice i Bojovice i Stepanovice, Putnike....i ti ces nekom da solis pamet...al kao sto rekoh ajmo redom....godina...
 
Poslednja izmena:
svaki put kad se postavi nesto postoji rizik da ce ga neko kao ti, neuk, a misli da sve zna, zloupotrebiti...

jel si ti svestan o kojoj je godini rec, kao prvo....ajde malo razmisli...pa cemo dalje...vrati se na godinu....i na to ko je bio Kosta Pecanac pre II sv.rata...

kad ti vec tesko palo razbijanje bajke o ''Uzickoj republici''

neuk? ha, ha, ha... diploma istoricara i dovoljno procitanih knjiga me cini da ne budem neuk, a ako mislis da je neukost ne potpadanje pod uticaj odredjenih ideja i ili zelja da se budu u coporu, onda je to nesto drugo. zelja da mislim svojom glavom udvuklo me je u novinarstvo a ne u ucionicu. ali ovde nije rec o meni.
biografije ratnih zlocinaca u srbiji su zaista fascinantne. tu nema spora, ali ih to ne amnestira od zlocina koji su pocinili. uz ogradu od pojedinaca koji su i onda smatrane budalama, i koji su svoju jalovost nadoknadjivali bomabastim recima i bile na drustvenim marginama. da ih ne imenujem jer imaju zive potomke. sada se i oni slave kao veliki intelektualci koji su bile zrtve komunista. najzalije mi je stanislava krakova, pisca i novinara, koji je zaista mogao da bude upisan velikim slovima u istoriju srpske knjizevnosti.
pa i u leto 1941. okupljeni pacancevi i drazini cetnici, potpomognuti ljoticevom strazom i nedicevim policajcima izaziva smeh. a u istom periodu komunisti su bili marginalci koji su trabunjali o novom dobu. kao sto rekoh, o popularnosti komunista 1941. medju obicnim narodom vise govori o postojecem drustvenom poretku i polozaju seljaka nego o samim komunistima.
da li mislis da su sacuvane fotografije u arhivu slucajnost i propust komunisticke vlasti? sta se vidi na tim fotografijama? par curana sa kokardama na subari, nekoliko znatizeljnih gradjana i romcici koji trce po mahali! impozantna slika oslobodioca! ha, ha, ha...
pao je i cetranesti kilometar, ali nikad nece kadinjaca!
 
prica o izdaji pukovnika aleksandra misica nije potekla od komunista vec od samih cetnika. kako u zemlji tako i u emigraciji. moji su napravili vise budalastina prema istorijskim velicinama. ali nemoj zaboraviti da kad su razlavlacili bojoviceve stvari on bio jedna od centralnih figura u emigraciji. deda, koji je bio predratni oficir pilot, mi je pricao jer je on bio zaduzen da sprovede njegove stvari u komitet. rec je o 1944. s druge strane, komunisticka vlast je prihvatala sve neokaljane ljude, jer im je falio kadar. recimo i jedan od od izvrsioca puca 27. marta je uzivao u penziji, isto kao i predsednik vlade u emigraciji general dusan simovic! najzanimljiviji je rankovicev kabinet. on je oko sebe okupio vidjene policajce od pre rata kao i samog komdanta banjickog logora. a cerka dragise vasica bila je vidjeniji menadzer kako u titovo dova tako i u vreme slobodana milosevica.
 
Poslednja izmena:
ne znam zasto ti ne verujem da si to zasta se predstavljas....nije ni bitno...moja pitanja i dalje stoje...raspisao se jesi...ali konkretno odgovorio nisi...nisi odgovorio uopste...iz cega sledi moj zakljucak...zadrzacu ga za sebe jer kad stvari nazovem pravim imenom obicno budem banovan...:)

ako gresim, sramno da takvima dele diplome....godina sine, godina...i ko je ko...i kad je kad...

A, Aleksandar Misic...hehe...velika licnost, mozda i najveca, koja je obelezila 41...i veliki major, Slovenac Ivan Fregl ....a ti, argumente za splacine, da se ne ponavljam...

pitanja ostaju, istoricaru veliki...
jel si ti svestan o kojoj je godini rec, kao prvo....ajde malo razmisli...pa cemo dalje...vrati se na godinu....i na to ko je bio Kosta Pecanac pre II sv.rata...

Sto se tice, otvoreno mogu da kazem, splacine o Misicu, verovatno imas neki dokaz, argument, izvor...

a, sta si tek hteo da kazes pod ovim ''romcici''....mada mi nije jasno kako si prepoznao na crno beloj slici...osecam li ja to rasnu netrpeljivost...sigurno kad trce Romi, onda to nije to...je li...
 
Poslednja izmena:
...
da vidimo u prevodu sta ta skupina zapravo znaci! 150 ljudi coveka koji je bio u otvorenoj saradnji sa nemcima, 100 ljudi tzv. jvuo, koji su navodno bili proganjani od strane nemaca i ljoticevaca kao i njihove vodje (sic!)


Da a Nemci su...
izadvali poternice za Drazom ....zbog?
uhapsili komadanta istocne bosne Jezdimira Dangica i odveli u logor .....zbog?
uhapsili i ubili u logoru na Banjici oca N.Kalabica.....zbog?
uhapsili i odveli u logor zenu i cerku Dragise Vasica...zbog?
spalili kucu Dragise Vasica u Gornjem Milanovcu...zbog?
mucili Veselinku Keserovic,zenu Dragutina Keserovica....zbog?
odveli u Banjicki logor kompletnu porodicu Nikole Kalabica....zbog?
streljali Andru Bozica.....Zbog? (Streljali su ga ljoticevci)
 

Back
Top