Šta znamo o eolskom dijalektu starogrčkog jezika? - Ko su Eolci?

In this [study], Slavic and Russian phrases and words are compared to the similar sounding Greek ones, mostly consisting of ancient Aeolic words. We write the Greek words along with the Slavic and Russian ones, so that we can clearly show the similarities between those languages. We put the Aeolic phrases together with the respective ones of the Attic and Koine dialects.

[then Economou adds a quotation of Plato's dialogue "Kratylos", where Socrates, Kratylos and Ermogenis argued on the correct meaning and names of nouns]

"As for the names of the cities, their names are the same, for all of the Greeks and for foreigners"
Of the nouns used in the many Greek dialects, the Aeolic ones are closer to the Slavic ones. As for the formation of words [sequence of phonemes], we should remind to the reader that "every language has its own characteristics". Characteristic of the Slavs is the rough sound of letters, that do not sound like the Greek ones.
U ovoj [studiji], slovenski i ruski izrazi i reči dati su uporedo sa grčkima koje slično zvuče, a čine ih uglavnom staro-eolske reči. Pišemo grčke reči uporedo sa slovenskim i ruskim, da bismo mogli jasno pokazati sličnosti između tih jezika. Stavljamo eolske izraze zajedno sa odgovarajućim izrazima atičkog i koine (književnog) dijalekta.


[potom Ikonomu dodaje citat Platonovog dijaloga "Kratil", gde Sokrat, Kratil i Ermogen raspravljaju o tačnom značenju i nazivima imenica],


"Što se naziva gradova tiče, njihovi nazivi su isti za sve Grke i strance".
Među imenicama koje se koriste u mnogobrojnim grčkim dijalektima, eolske imenice su bliže slovenskima. Što se tiče tvorbe reči
[redosledu fonema], podsetićemo čitaoca da "svaki jezik ima svoje vlastite osobine". Osobina Slovena je grub zvuk slova [fonema] koja ne zvuče kao grčka.
 
Poslednja izmena:
Here it is:


Splendid! Now AELarisa would be preciouss to help with translation of the original context. I would be more than grateful for precise translation from Eikonomu's Greek to English:

content


content


content


content


content


content


content


There is a full view Google Books version of Oikonomou's book, but I lost the link. As soon as I find it, I will post the full book link.

This is the text version, but some of the characters are erroneously transcribed:



'Εν ψ παραβάλλονται φράσεις και λόγων όλων περίοδοι Σλαβονικαί και Ρωσσικαί πρός ταυτοφώνούς Ελληνικας εξ αρχαίων Αιολικών το πλείςον λέξεων συγκειμένας.

Γράφομεν δε τας 'Ελληνικάς λέξεις και γράμμασι Σλαβονικούς και Ρωσσικοίς προς έναργεςέραν δείξιν της συμφωνίας των γλωσσών.

Πρός δε ταίς Αιολικαίς φράσεσι παρατιθέμεθα καί τάς αντιςούχ8ς εκ της 'Αττικής και Κοινής διαλέκτου.''

"Εςι γάρ ταίς πόλεσιν ιδία επί τοίς αυτοίς κείμενα ονόματα, και "Ελλησι παρά τους άλλους "Ελληνας, και Ελλησι παρ αλλoγλώσσονς" (Πλάτ. Κρατύλ.)• άλλοις δ' άλλων •Ελληνικών διαλέκτων όνόμασί κεχρημένων, τα Αιολικά μάλιςα ταυτίζεται τοίς Σλαβονικοίς.

Περί δε τ8 σχηματισμ8 των λέξεων προϋπομνηςέον αν είη τόν αναγνώςην, ότι "πάσα γλώσσα ίδιον έχει χαρακτήρα τύπ8"•

ίδια δε τών Σλαβόνων και τά τραχύφωνα τών γραμμάτων, οίς περ αύδένες τών Ελλήνων νενομικασιν.

Hvala!
I will read it when i have free time.
 
By the way, this is something yet to be studied from Slavic perspective.
Hesychius' dictionary:

https://archive.org/details/hesychiialexand00schmgoog/page/n625

https://books.google.rs/books?id=R-...ce=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false
content

Hesychius of Alexandria


From Wikipedia, the free encyclopedia




Jump to navigation Jump to search


Beginning of letter π, detail of Marc. Gr. 622.



Hesychius' dictionary (Swiss edition, 16th century)

Hesychius of Alexandria (Greek: Ἡσύχιος ὁ Ἀλεξανδρεύς, Hēsychios ho Alexandreus, "Hesychios the Alexandrian") was a Greek grammarian who, probably in the 5th or 6th century AD,[1] compiled the richest lexicon of unusual and obscure Greek words that has survived, probably by absorbing the works of earlier lexicographers. The work, titled "Alphabetical Collection of All Words" (Συναγωγὴ Πασῶν Λέξεων κατὰ Στοιχεῖον, Synagōgē Pasōn Lexeōn kata Stoicheion), includes more than 50,000 entries, a copious list of peculiar words, forms and phrases, with an explanation of their meaning, and often with a reference to the author who used them or to the district of Greece where they were current. Hence, the book is of great value to the student of the Ancient Greek dialects and in the restoration of the text of the classical authors generally – particularly of such writers as Aeschylus and Theocritus, who used many unusual words. Hesychius is important, not only for Greek philology, but also for studying lost languages and obscure dialects (such as Thracian) and in reconstructing Proto-Indo-European. Many of the words that are included in this work are not found in surviving ancient Greek texts.

Hesychius' explanations of many epithets and phrases also reveal many important facts about the religion and social life of the ancients.

In a prefatory letter Hesychius mentions that his lexicon is based on that of Diogenianus (itself extracted from an earlier work by Pamphilus), but that he has also used similar works by the grammarian Aristarchus of Samothrace, Apion, Heliodorus, Amerias and others.

Hesychius was probably not a Christian. Explanations of words from Gregory Nazianzus and other Christian writers (glossae sacrae) are later interpolations.

The lexicon survives in one deeply corrupt 15th-century manuscript, which is preserved in the library of San Marco at Venice, (Marc. Gr. 622, 15th century). The best edition is by Moriz Wilhelm Constantin Schmidt [de] (1858–1868), but no complete comparative edition of the manuscript has been published since it was first printed by Marcus Musurus (at the press of Aldus Manutius) in Venice, 1514 (reprinted in 1520 and 1521 with modest revisions).

A modern edition has been published under the auspices of the Royal Danish Academy of Fine Arts in Copenhagen, begun by Kurt Latte (vol. 1 published in 1953, vol. 2 posthumously in 1966) and completed by Peter Allan Hansen and Ian C. Cunningham (vol. 3, 2005, vol. 4, 2009).

References


  1. E. Dickey, Ancient Greek Scholarship (2007) p. 88.

External links
 
Poslednja izmena:
Evo, našao sam prvi citat iz Platonovog "Kratila" koji navodi Konstantin Ikonomu:

1) "Εςι γάρ ταϊς πόλεσιν ιδία επί τοίς αυτοίς κείμενα ονόματα και Ελλησι παρά τους άλλους Ελληνας και Ελλησι αλλoγλώσσονς" (Πλάτ Κρατύλ)
Prevod (AELarisa sa starogrčkog na engleski): "Što se naziva gradova tiče, njihovi nazivi su isti za sve Grke i strance".

... u originalu "Kratila":
ΕΡΜ. Οὐ γὰρ ἔχω ἔγωγε, ὦ Σώκρατες, ὀνόματος ἄλλην ὀρθότητα ἢ ταύτην, ἐμοὶ μὲν ἕτερον εἶναι καλεῖν ἑκάστῳ ὄνομα, ὃ ἐγὼ ἐθέμην, σοὶ δὲ ἕτερον, ὃ αὖ σύ. οὕτω δὲ καὶ e ταῖς πόλεσιν ὁρῶ ἰδίᾳ [ἑκάσταις] ἐνίοις ἐπὶ τοῖς αὐτοῖς κείμενα ὀνόματα, καὶ Ἕλλησι παρὰ τοὺς ἄλλους Ἕλληνας, καὶ Ἕλλησι παρὰ βαρβάρους.

https://el.wikisource.org/wiki/Κρατύλος

Prevod Kratyla na engleski:

... and in different cities and countries there are different names for the same things; Hellenes differ from barbarians in their use of names, and the several Hellenic tribes from one another.​
E sad, ko je tu prepravljao, Ekonom ili savremeni priređivači Kratila... :think:
Značenje je donekle drugačije, poslednje dve reči aloglosus (inojeznični) i para barbarus (za varvare).​
Tu bi pravi stručnjak za starogrčki znao šta ima više smisla.​
 
Poslednja izmena:

Pošto je @KPCTAHK već pominjao Safo, «starogrčkog (lezbljanskog, eolskog) Njegoša», hajde da postavimo nešto od nje. Jedan od najlepših primera drevnog eolskog dijalekta imamo zahvaljujući čuvenoj pesnikinji sa Lezbosa, Sapfo, iz druge polovine VII i prve polovine VI stoleća pre naše ere. Napisavši preko deset hiljada stihova lirske poezije, Sapfa je postala prava legenda starih Grka, u antičko vreme smatrana za Desetu muzu. Njen stil je bio toliko uticajan da se u nauci zove sapfičkim stihom, a ime joj je vremenom, kao simbol ostrva Lezba i Lezbljana, postalo sinonimno i sa imenom samog ostrva.

Najpoznatije delo je njena Oda Afroditi:

Poklo.PNG


Transkripcija teksta pesme:

poikilo' thron' athanat' Aphrodita
pai dios doloploka, lissomai se
me m'asaisi med' oniaisi damna
potnia thumon.

alla tuid' elth' ai pota katerota
tas emas audos aioisa peloi
eklues, patros de domon lipoisa
chrusion elthes

arm' updeuxaisa. kaloi de s'agon
okees strouthoi peri gas melainas
pukna dinnentes pter' ap oranothe-
ros dia messo

aipsa d'exikonto, su de O makaira
meidiaisas' athanato prosopoi
ere' otti deute popontha kotti
deute kalemmi

kotti moi malista thelo genesthai
mainolai thumoi. tina deute peitho
.......agen es san philotata? tis s' O
Psapph' adikeei?

kai gar ai pheugei, taxeos dioxei
ai de dora me deket', alla dosei
ai de me philei, tacheos philesei
kouk etheloisa.

elthe moi kai nun, chalepon de luson
ek merimnan, ossa de moi telessai
thumos imerrei, teleson, su d'auta

summachos esso.

@Lesandar može pokušaj čitanja Safine pesme Afroditi preko srpskog ključa?
 
Evo, našao sam prvi citat iz Platonovog "Kratila" koji navodi Konstantin Ikonomu:

1) "Εςι γάρ ταϊς πόλεσιν ιδία επί τοίς αυτοίς κείμενα ονόματα και Ελλησι παρά τους άλλους Ελληνας και Ελλησι αλλoγλώσσονς" (Πλάτ Κρατύλ)
Prevod (AELarisa sa starogrčkog na engleski): "Što se naziva gradova tiče, njihovi nazivi su isti za sve Grke i strance".

... u originalu "Kratila":
ΕΡΜ. Οὐ γὰρ ἔχω ἔγωγε, ὦ Σώκρατες, ὀνόματος ἄλλην ὀρθότητα ἢ ταύτην, ἐμοὶ μὲν ἕτερον εἶναι καλεῖν ἑκάστῳ ὄνομα, ὃ ἐγὼ ἐθέμην, σοὶ δὲ ἕτερον, ὃ αὖ σύ. οὕτω δὲ καὶ e ταῖς πόλεσιν ὁρῶ ἰδίᾳ [ἑκάσταις] ἐνίοις ἐπὶ τοῖς αὐτοῖς κείμενα ὀνόματα, καὶ Ἕλλησι παρὰ τοὺς ἄλλους Ἕλληνας, καὶ Ἕλλησι παρὰ βαρβάρους.

https://el.wikisource.org/wiki/Κρατύλος

Prevod Kratyla na engleski:

... and in different cities and countries there are different names for the same things; Hellenes differ from barbarians in their use of names, and the several Hellenic tribes from one another.
http://classics.mit.edu/Plato/cratylus.html

E sad, ko je tu prepravljao, Ekonom ili savremeni priređivači Kratila... :think:

Značenje je donekle drugačije, poslednje dve reči aloglosus (inojeznični) i para barbarus (za varvare).

Tu bi pravi stručnjak za starogrčki znao šta ima više smisla.

Odgovor je jednostavan; Konstantinos Ikonomu ne prenosi autentični citat od Platona.

Kratil.PNG


Ukoliko se ne radi možda o upotrebi neke skraćene verzije Kratila, nastale prepričavanjem i često pretumbavanjem redova (što nije bila baš neuobičajena stvar u predmoderna vremena), cenim da je najverovatnije sam Ikonomu autor falsifikata, iz očiglednih razloga. Citat je nastao slobodnim prepričavanjem i kombinovanjem dva različita dela Kratila; Hermogenovih reči sa početka dela, sa odgovorom Kratilu nešto docnije:

Str1.jpg


Rachel Barney, Names and Nature in Plato's Cratylus, New York: Routledge, 2001, pp. 22, 26.

Ikonomu je izvukao delove rečenice iz dva mesta u Kratilu kojima se pominju Grci i varvari i slobodno prepričao novonastalu mešavinu (kvareći i piščevu poruku); prvo, u kojem Hermogen parafrazira Kratila govoreći Sokratu da ovaj tvrdi o tome da su imena stvar opšte prirode, zajednička za sve, sa ovim drugim, u kojem Hermogen pominje imena naselja i kaže da se oni razlikuju kod samih Grka, kao i između Grka i varvara.
 
Poslednja izmena:
Pošto je @KPCTAHK već pominjao Safo, «starogrčkog (lezbljanskog, eolskog) Njegoša», hajde da postavimo nešto od nje. Jedan od najlepših primera drevnog eolskog dijalekta imamo zahvaljujući čuvenoj pesnikinji sa Lezbosa, Sapfo, iz druge polovine VII i prve polovine VI stoleća pre naše ere. Napisavši preko deset hiljada stihova lirske poezije, Sapfa je postala prava legenda starih Grka, u antičko vreme smatrana za Desetu muzu. Njen stil je bio toliko uticajan da se u nauci zove sapfičkim stihom, a ime joj je vremenom, kao simbol ostrva Lezba i Lezbljana, postalo sinonimno i sa imenom samog ostrva.

Najpoznatije delo je njena Oda Afroditi:

Pogledajte prilog 603822

Transkripcija teksta pesme:

poikilo' thron' athanat' Aphrodita
pai dios doloploka, lissomai se
me m'asaisi med' oniaisi damna
potnia thumon.

alla tuid' elth' ai pota katerota
tas emas audos aioisa peloi
eklues, patros de domon lipoisa
chrusion elthes

arm' updeuxaisa. kaloi de s'agon
okees strouthoi peri gas melainas
pukna dinnentes pter' ap oranothe-
ros dia messo

aipsa d'exikonto, su de O makaira
meidiaisas' athanato prosopoi
ere' otti deute popontha kotti
deute kalemmi

kotti moi malista thelo genesthai
mainolai thumoi. tina deute peitho
.......agen es san philotata? tis s' O
Psapph' adikeei?

kai gar ai pheugei, taxeos dioxei
ai de dora me deket', alla dosei
ai de me philei, tacheos philesei
kouk etheloisa.

elthe moi kai nun, chalepon de luson
ek merimnan, ossa de moi telessai
thumos imerrei, teleson, su d'auta

summachos esso.

@Lesandar može pokušaj čitanja Safine pesme Afroditi preko srpskog ključa?
Samo ako je pisala hemijskom olovkom. Ti to najbolje znaš, jer isti odeš u Beč i vratiš se iz njega.
 
Odgovor je jednostavan; Konstantinos Ikonomu ne prenosi autentični citat od Platona.

Pogledajte prilog 603829

Ukoliko se ne radi možda o upotrebi neke skraćene verzije Kratila, nastale prepričavanjem i često pretumbavanjem redova (što nije bila baš neuobičajena stvar u predmoderna vremena), cenim da je najverovatnije sam Ikonomu autor falsifikata, iz očiglednih razloga. Citat je nastao slobodnim prepričavanjem i kombinovanjem dva različita dela Kratila; Hermogenovih reči sa početka dela, sa odgovorom Kratilu nešto docnije:

Pogledajte prilog 603831

Rachel Barney, Names and Nature in Plato's Cratylus, New York: Routledge, 2001, pp. 22, 26.

Ikonomu je izvukao delove rečenice iz dva mesta u Kratilu kojima se pominju Grci i varvari i slobodno prepričao novonastalu mešavinu (kvareći i piščevu poruku); prvo, u kojem Hermogen parafrazira Kratila govoreći Sokratu da ovaj tvrdi o tome da su imena stvar opšte prirode, zajednička za sve, sa ovim drugim, u kojem Hermogen pominje imena naselja i kaže da se oni razlikuju kod samih Grka, kao i između Grka i varvara.
Lupaš. Napiši obe rečenice u srpskom prevodu iz Platona i iz Ekonoma i videćeš da nije narušen smisao.
 
Lupaš. Napiši obe rečenice u srpskom prevodu iz Platona i iz Ekonoma i videćeš da nije narušen smisao.

Hrvatski prevod originanog dela, koji si i sam koristio:

hermogen.PNG


Isto vrijedi i za gradove. [..] Tako Heleni pridaju istim stvarima imena različito od drugih Helena, a Heleni drukčije od barbara.

Prevod AELarissa citata od Ikonomua:

"Što se naziva gradova tiče, njihovi nazivi su isti za sve Grke i strance".

Mrkalj koji se čudi kako je došlo do ove razlike i pita da li je tu nešto Konstantinos Ikonomu menjao Planotove reči:

E sad, ko je tu prepravljao, Ekonom ili savremeni priređivači Kratila... :think:

Mrkalj 20. oktobra 2019. u 21:14 ???
 
Hrvatski prevod originanog dela, koji si i sam koristio:

Pogledajte prilog 604657

Isto vrijedi i za gradove. [..] Tako Heleni pridaju istim stvarima imena različito od drugih Helena, a Heleni drukčije od barbara.

Prevod AELarissa citata od Ikonomua:



Mrkalj koji se čudi kako je došlo do ove razlike i pita da li je tu nešto Konstantinos Ikonomu menjao Planotove reči:



Mrkalj 20. oktobra 2019. u 21:14 ???
Напиши у једној реченици у чему је суштинска разлика.
 

Back
Top