- Poruka
- 3.896
Znakovi za prepoznavanje fašizma
(U anketi je omogućeno više odgovora – čekirajte sve što prepoznate)
Politikolog dr Lorens Brit (Lawrence Britt) napisao je članak o fašizmu. Proučavajući fašističke režime Hitlera (Nemačka), Musolinija (Italija), Franka (Španija), Suharta (Indonezija) i Pinočea (Čile), dr Brit je otkrio njihovih 14 zajedničkih karakteristika. Zove ih znakovima prepoznavanja fašizma.
14 znakova prepoznavanja fašizma:
1. Snažan i neprestani nacionalizam
Fašistički režimi skloni su stalnoj upotrebi patriotskih motoa, slogana, simbola, pesama i drugog pribora. Na sve strane se vide zastave, kao i zastavni simboli na odeći i javnim mestima.
2. Nepoštovanje ljudskih prava
Usled straha od neprijatelja i radi potreba bezbednosti, ljude u fašističkim režimima ubeđuju da ljudska prava u određenim slučajevima mogu biti zanemrena, jer se ,,mora” tako. Ljudi obično gledaju na drugu stranu ili čak podržavaju mučenje, masovne egzekucije, atentate, dugo lišavanje slobode, itd.
3. Pronalaženje neprijatelja/žrtvenih jaraca kao cilja ujedinjenja
Ljudi se okupljaju u ujedinjavajuću patriotsku histeriju usled potrebe da eliminišu ono što doživljavaju kao zajedničku pretnju ili neprijatelja: rasne, etničke ili verske manjine; liberale; komuniste; socijaliste; teroriste, itd.
4. Vojna nadmoć
Čak i kad u zemlji postoji obilje problema, vojsci se daje nesrazmerna količina državnih finansija, a sve drugo u zemlji se zanemaruje. Vojnici i vojna služba se prikazuju u sjajnom svetlu.
5. Nekontrolisano nepoštovanje prema ženama
Vlade fašističkih država obično su skoro isključivo sastavljene od muškaraca. U fašističkim režimima, mnogo je strožija tradicionalne podle uloga između polova. Postoji veliki otpor prema abortusu, uveliko je prisutna homofobija, anti-gej zakonodavstvo i nacionalna politika.
6. Kontrola medija
Ponekad vlast neposredno kontroliše medije, ali, u drugim slučajevima, mediji se kontrolišu preko propisa ili preko medijskih glasnogovornika ili rukovodilaca koji su bliski vlastima. Cenzura je stroga, naročito u vreme rata.
7. Opsednutost državnom bezbednošću
Vlada koristi strah kao sredstvo za pokretanje masa.
8. Religija i vlast su uzajamno povezani
Vlade u fašističkim državama obično koriste zajedničku religiju u državi kao sredstvo za manipulisanje javnim mnjenjem. Državni zvaničnici često koriste versku retoriku i rečnik, čak i kad su najvažnija verska učenja suprotna politici i postupacima vlasti.
9. Moć korporacija je zaštićena
Industrijska i poslovna aristokratija fašističke države je obično ta koja postavlja vođe na vlast i tako stvara uzajamno koristan odnos između poslovnih ljudi i vlasti, čime se stvara jedna elita na vlasti.
10. Guši se uticaj radne snage
Zato što je organizacija radne snage jedina prava pretnja fašističkoj vlasti, radnički sindikati se ili skroz uklanjaju ili se žestoko guše.
11) Nepoštovanje intelektualaca i umetnosti
Fašističke države obično zagovaraju i odobravaju otvoreno neprijateljstvo prema visokom obrazovanju i akademicima. Nije neobično da se profesori i drugi akademici cenzurišu, pa čak i hapse. Sloboda umetničkog izražavanja se otvoreno napada, a vlast obično odbija da finansira umetnost.
12) Opsednutnost zločinom i kaznom
U fašističkim režimima, policiji se daju skoro neograničena ovlašćenja da sprovode zakone. Ljudi su obično raspoloženi da pređu preko policijskih zloupotreba, pa čak i da žrtvuju građanske slobode zarad patriotizma. U fašističkim državama obično postoje državne policijske snage sa neograničenim ovlašćenjima.
13) Nekontrolisani burazerizam i korupcija
U fašističkim režimima obično su na vlasti grupe prijatelja i saradnika koji se međusobno postavljaju na državne položaje i koriste državnu vlast i ovlašćenja da zaštite svoje prijatelje od odgovornosti. U fašističkim režimima nije neobično da ljudi iz vlasti prisvajaju, pa čak i bukvalno kradu državne resurse, pa čak i nacionalna blaga.
14) Namešteni izbori
Izbori u fašističkim državama ponekad su skroz namešteni. Drugi put se na izborima manipuliše bilo blaćenjem ili čak ubistvom opozicionih kandidata, korišćenjem zakonodavstva za kontrolu broja glasača ili granica izbornih okruga i medijskom manipulacijom. Fašističke države obično koriste i svoje pravosuđe za manipulaciju i kontrolu izbora.
,,Da li ste raspoloženi za fašizam?” (Fascism Anuone?, Free Inquiry, proleće 2003, str. 20.
http://www.ratical.org/ratville/CAH/fasci14chars.html
(U anketi je omogućeno više odgovora – čekirajte sve što prepoznate)
Politikolog dr Lorens Brit (Lawrence Britt) napisao je članak o fašizmu. Proučavajući fašističke režime Hitlera (Nemačka), Musolinija (Italija), Franka (Španija), Suharta (Indonezija) i Pinočea (Čile), dr Brit je otkrio njihovih 14 zajedničkih karakteristika. Zove ih znakovima prepoznavanja fašizma.
14 znakova prepoznavanja fašizma:
1. Snažan i neprestani nacionalizam
Fašistički režimi skloni su stalnoj upotrebi patriotskih motoa, slogana, simbola, pesama i drugog pribora. Na sve strane se vide zastave, kao i zastavni simboli na odeći i javnim mestima.
2. Nepoštovanje ljudskih prava
Usled straha od neprijatelja i radi potreba bezbednosti, ljude u fašističkim režimima ubeđuju da ljudska prava u određenim slučajevima mogu biti zanemrena, jer se ,,mora” tako. Ljudi obično gledaju na drugu stranu ili čak podržavaju mučenje, masovne egzekucije, atentate, dugo lišavanje slobode, itd.
3. Pronalaženje neprijatelja/žrtvenih jaraca kao cilja ujedinjenja
Ljudi se okupljaju u ujedinjavajuću patriotsku histeriju usled potrebe da eliminišu ono što doživljavaju kao zajedničku pretnju ili neprijatelja: rasne, etničke ili verske manjine; liberale; komuniste; socijaliste; teroriste, itd.
4. Vojna nadmoć
Čak i kad u zemlji postoji obilje problema, vojsci se daje nesrazmerna količina državnih finansija, a sve drugo u zemlji se zanemaruje. Vojnici i vojna služba se prikazuju u sjajnom svetlu.
5. Nekontrolisano nepoštovanje prema ženama
Vlade fašističkih država obično su skoro isključivo sastavljene od muškaraca. U fašističkim režimima, mnogo je strožija tradicionalne podle uloga između polova. Postoji veliki otpor prema abortusu, uveliko je prisutna homofobija, anti-gej zakonodavstvo i nacionalna politika.
6. Kontrola medija
Ponekad vlast neposredno kontroliše medije, ali, u drugim slučajevima, mediji se kontrolišu preko propisa ili preko medijskih glasnogovornika ili rukovodilaca koji su bliski vlastima. Cenzura je stroga, naročito u vreme rata.
7. Opsednutost državnom bezbednošću
Vlada koristi strah kao sredstvo za pokretanje masa.
8. Religija i vlast su uzajamno povezani
Vlade u fašističkim državama obično koriste zajedničku religiju u državi kao sredstvo za manipulisanje javnim mnjenjem. Državni zvaničnici često koriste versku retoriku i rečnik, čak i kad su najvažnija verska učenja suprotna politici i postupacima vlasti.
9. Moć korporacija je zaštićena
Industrijska i poslovna aristokratija fašističke države je obično ta koja postavlja vođe na vlast i tako stvara uzajamno koristan odnos između poslovnih ljudi i vlasti, čime se stvara jedna elita na vlasti.
10. Guši se uticaj radne snage
Zato što je organizacija radne snage jedina prava pretnja fašističkoj vlasti, radnički sindikati se ili skroz uklanjaju ili se žestoko guše.
11) Nepoštovanje intelektualaca i umetnosti
Fašističke države obično zagovaraju i odobravaju otvoreno neprijateljstvo prema visokom obrazovanju i akademicima. Nije neobično da se profesori i drugi akademici cenzurišu, pa čak i hapse. Sloboda umetničkog izražavanja se otvoreno napada, a vlast obično odbija da finansira umetnost.
12) Opsednutnost zločinom i kaznom
U fašističkim režimima, policiji se daju skoro neograničena ovlašćenja da sprovode zakone. Ljudi su obično raspoloženi da pređu preko policijskih zloupotreba, pa čak i da žrtvuju građanske slobode zarad patriotizma. U fašističkim državama obično postoje državne policijske snage sa neograničenim ovlašćenjima.
13) Nekontrolisani burazerizam i korupcija
U fašističkim režimima obično su na vlasti grupe prijatelja i saradnika koji se međusobno postavljaju na državne položaje i koriste državnu vlast i ovlašćenja da zaštite svoje prijatelje od odgovornosti. U fašističkim režimima nije neobično da ljudi iz vlasti prisvajaju, pa čak i bukvalno kradu državne resurse, pa čak i nacionalna blaga.
14) Namešteni izbori
Izbori u fašističkim državama ponekad su skroz namešteni. Drugi put se na izborima manipuliše bilo blaćenjem ili čak ubistvom opozicionih kandidata, korišćenjem zakonodavstva za kontrolu broja glasača ili granica izbornih okruga i medijskom manipulacijom. Fašističke države obično koriste i svoje pravosuđe za manipulaciju i kontrolu izbora.
,,Da li ste raspoloženi za fašizam?” (Fascism Anuone?, Free Inquiry, proleće 2003, str. 20.
http://www.ratical.org/ratville/CAH/fasci14chars.html