Žig zveri

. The origin of Christianitycan also be traced through Koine Greek, because the Apostlesused this form of the language to spread Christianity. It is also known asHellenistic Greek,New Testament Greek, and sometimesBiblical Greekbecause it was the original language of the New Testamentand the Old Testamentwas translated into the same language via the Septuagint.
Koine GREEK.

- - - - - - - - - -

https://en.m.wiktionary.org/wiki/Κυριακή
 
U jevandjeljoma on nedelju naziva po kalendaru brojcano prvi dan.
Jer da je ona za njega kirijake hemera dan gospidnji, on bi nedelju i u jevandjelju nazvao tako.
Ali on to ne radi jer za njega nedelja nije dan godpodnji vec prvi dan sedmice.
Tacka.
I zato postoji razlog.a koji,to je sledeći.Jovan naziva prvi dan nedelje,da bi čitaočima tačno predstavio koji je to dan,a to je NEDELJA.kako bi neupućeni ljudi znali da je to bilo u nedelju,da je samo nazvano KYRIAKE HEMERA,ajde kazite mi kako biste vi to znali,koji je DAN GOSPODNJI,A ČOVEK TREBA DA PRIMI VERU,A NEZNABOŽAC JE?!I zato je na vise mesta pomenut taj precizan izraz first day of the week.
Da kasnije ne bi bilo nikakvih nedoumica ,nista u Svetom P ismu nije napisano tek onako,sve ima smisla.
 
1 Corinthians 16:2 Context
1Now concerning the collection for the saints, as I have given order to the churches of Galatia, even so do ye. 2Upon the firstdayof the week let every one of you lay by him in store, asGodhath prospered him, that there be no gatherings when I come. 3And when I come, whomsoever ye shall approve byyourletters, them will I send to bring your liberality unto Jerusalem. 4And if it be meet that I go also, they shall go with me. 5Now I will come unto you, when I shall pass through Macedonia: for I do pass through Macedonia.

1.A za milostinju svetima, kao što uredih po crkvama Galatijskijem onako i vi činite. Dela. 11, 29. Rim. 15, 26. Gal. 1, 2. Gal. 2, 10.
2.Svaki prvi dan nedjelje neka svaki od vas ostavlja kod sebe i skuplja koliko može, da ne bivaju zbiranja kad dođem. Luka 24, 1. Dela. 20, 7. Otkr. 1, 10.
3.A kad dođem, koje nađete za vrijedne one ću s poslanicama poslati u Jerusalim neka odnesu vašu pomoć. 2.Kor. 8, 19.
4.A ako bude vrijedno da i ja idem, poći će sa mnom.
5.A k vama ću doći kad prođem Maćedoniju, jer ću proći kroz Maćedoniju. Dela. 19, 21.
6.A u vas može biti da ću se zabaviti, ili i zimovati, da me vi pratite kud pođem. Dela. 15, 3.
7.Sad vas u prolaženju neću vidjeti, a nadam se neko vrijeme ostati kod vas, ako Gospod dopusti.
8.
 
U jevandjeljoma on nedelju naziva po kalendaru brojcano prvi dan.
Jer da je ona za njega kirijake hemera dan gospidnji, on bi nedelju i u jevandjelju nazvao tako.
Ali on to ne radi jer za njega nedelja nije dan godpodnji vec prvi dan sedmice.
Tacka.
I zato postoji razlog.a koji,to je sledeći.Jovan naziva prvi dan nedelje,da bi čitaočima tačno predstavio koji je to dan,a to je NEDELJA.kako bi neupućeni ljudi znali da je to bilo u nedelju,da je samo nazvano KYRIAKE HEMERA,ajde kazite mi kako biste vi to znali,koji je DAN GOSPODNJI,A ČOVEK TREBA DA PRIMI VERU,A NEZNABOŽAC JE?!I zato je na vise mesta pomenut taj precizan izraz first day of the week.
Da kasnije ne bi bilo nikakvih nedoumica ,nista u Svetom P ismu nije napisano tek onako,sve ima smisla.

Sve postajes smesniji.
Pa onda bi i nedelju u otkrivenju nazvao tako da bi znali ma sta misli.
I ako je nedelja za njega dan gospodnji, on bi ju uvek tako nazivao.
A u spisima kasnije videli smo da je ona za njega samo prvi radni dan.
Nista vise.
To sto ti imas jaku volju da nije tako kako je.
Ne cini nedelju drugacijom.
Ona ostaje obican dan. A praznik vaskrsenja imate.
Inace bi mu nedelja oduzela funkciju.
I logika bi nestala kada bi bila dva ista praznika.

- - - - - - - - - -

I ona ti je smesna.
Zbog malo grka grci odma promenili jezik?
To ti je kao kada bi u Srbiji zbog 10 hiljade adventista promenili nedelju i uzeli subotu.
Nens logike jel tako.

Znas i ti da nije tako kako bi hteo i da u tome sto pises nema ni logike ni istine, ali zelja da jeste je jaka.
Samo to ne menja stvar da se borid protiv Boga i istine.
A za to ces morati da das odgovor na bozjem sudu.
I zato sto si odveo druge duse u propast.
 
1 Corinthians 16:2 Context
1Now concerning the collection for the saints, as I have given order to the churches of Galatia, even so do ye. 2Upon the firstdayof the week let every one of you lay by him in store, asGodhath prospered him, that there be no gatherings when I come. 3And when I come, whomsoever ye shall approve byyourletters, them will I send to bring your liberality unto Jerusalem. 4And if it be meet that I go also, they shall go with me. 5Now I will come unto you, when I shall pass through Macedonia: for I do pass through Macedonia.

Zasto apostol Pavle daje ovu uredbu ,tj.naredjenje u oštrijem smislu i to u NEDELJU.U prethodnim postovima sam postovao da su se na taj dan okupljali i cinili molitve,blagodarenje,pricest,pomagali su sirotim i svakome kome je trebala pomoć,i zato je apostol naglasio ovaj dan.2.Svaki prvi dan nedjelje neka svaki od vas ostavlja kod sebe i skuplja koliko može, da ne bivaju zbiranja kad dođem. Luka 24, 1. Dela. 20, 7. Otkr. 1, 10.
Zatim kaže neka skuplja koliko ko moze,ne daje naredbu da daju 10 posto kao sto su Jevreji činili.

- - - - - - - - - -

Vi ste smesni ,a i jadni.
 
1 Corinthians 16:2 Context
1Now concerning the collection for the saints, as I have given order to the churches of Galatia, even so do ye. 2Upon the firstdayof the week let every one of you lay by him in store, asGodhath prospered him, that there be no gatherings when I come. 3And when I come, whomsoever ye shall approve byyourletters, them will I send to bring your liberality unto Jerusalem. 4And if it be meet that I go also, they shall go with me. 5Now I will come unto you, when I shall pass through Macedonia: for I do pass through Macedonia.

1.A za milostinju svetima, kao što uredih po crkvama Galatijskijem onako i vi činite. Dela. 11, 29. Rim. 15, 26. Gal. 1, 2. Gal. 2, 10.
2.Svaki prvi dan nedjelje neka svaki od vas ostavlja kod sebe i skuplja koliko može, da ne bivaju zbiranja kad dođem. Luka 24, 1. Dela. 20, 7. Otkr. 1, 10.
3.A kad dođem, koje nađete za vrijedne one ću s poslanicama poslati u Jerusalim neka odnesu vašu pomoć. 2.Kor. 8, 19.
4.A ako bude vrijedno da i ja idem, poći će sa mnom.
5.A k vama ću doći kad prođem Maćedoniju, jer ću proći kroz Maćedoniju. Dela. 19, 21.
6.A u vas može biti da ću se zabaviti, ili i zimovati, da me vi pratite kud pođem. Dela. 15, 3.
7.Sad vas u prolaženju neću vidjeti, a nadam se neko vrijeme ostati kod vas, ako Gospod dopusti.
8.

I sam potvrdjujes da je za sve apostole nedelja prvi radni dan ne dan godpodnji.
Nema nikakve promene u tom danu.
Niti oni koriste naziv dan gospodnji.


Skupljanje treba da se obavlja kuci kod sebr kako kaze .
Apostol im samo daje jedan sistem kako da sakupe.

Tako ce im biti lakse.
To je sve
6 dana su radili a sedmi subotu su trebali da naprave pauzu i da ne broje novac.
Tek prvog mohuceg dana pisle radne sedmice ptvog radnig dana da odvoje deo za pomoc iz prosle radne sedmice.
To se iz teksta ocigledno vidi.

Inace zasto bi skrnavili dan vaskrsenja brojanjem novca?

Pa zato sto on to nije bio.
Isus nije vaskrsao svake nedelje.
Ti nisi covek koji se bori za istinu.
Vec si covek koji izvrce svaku istinu.
I to se vidi vec da to cinis svesno.
 
Ima i logike i ima i činjenica i to istorijskih,sto ste vi zaslepljeni to moj problem nije.

- - - - - - - - - -

Ko ovde pominje novac?zasto lazete?jer sam lepo napisao da su se posebno u dan NEDELJNJI sastajali,i to je bila naredba apostola Pavla,i davao ko sta je imao za pomoć,od hrane,odeće,znači nije se nista BROJALO, nego vi lažete,to vas djavo uči da izvrćete SVETO PISMO.
 
U ovom stihu apostola Pavla se pominju svetitelji,pominju se Crkve GALATIJSKE, vi nemate nista od toga,vi ste organizacija ljudska,ne CRKVA BOŽIJA.
I plus dajete 10 posto od primanja,vasoj organiziji,a mi dajemo koliko mozemo i koliko hoćemo,kako je apostol Pavle naredio.
Po tome se vidi ko sleduje Svetom Pismu.
 
Original SDG
Sve postajes smesniji.
Pa onda bi i nedelju u otkrivenju nazvao tako da bi znali ma sta misli.
I ako je nedelja za njega dan gospodnji, on bi ju uvek tako nazivao.
A u spisima kasnije videli smo da je ona za njega samo prvi radni dan.
Nista vise.
To sto ti imas jaku volju da nije tako kako je.
Ne cini nedelju drugacijom.
Ona ostaje obican dan. A praznik vaskrsenja imate.
Inace bi mu nedelja oduzela funkciju.
I logika bi nestala kada bi bila dva ista praznika.

Da,imamo praznik vaskrsenja,i imamo i postove,koje vi nemate,nego ste ukinuli,vi i nemate praznik vaskrsenja,to je činjenica.nego se sećate njegove SMRTI,ne vaskrsenja.Kod vas je smrt iznad vASKRSENJA.apostol i jevandjelist Jovan je vrlo malo pisao o danima,napisao je u Jevandjelju na 2 mesta kada se Vaskrsenje dogodilo,i sva ostala 3 Jevandjelista su to potvrdila.Jevandjelisti ne lazu.

Nije nazvao first day of the week,zato sto taj izraz Kyriake Hemera se tada poceo ustavljivati,i ljudi koji su to tada čitali znali su na šta konkretno misli,na koji DAN.što potvrdjuje,i taj izraz NOVONASTALI.KYRIAKE HEMERA, STO POTVRDJUJU I SVI PISCI,ISTORIČARI ,što sam izneo u prethodnim postovima.
I bejah u duhu u DAN GOSPODNJI,NEDELJE,VASKRSENJA.to je i prevod Vuka Karadzića takodje.
GOSpod je svojim vaskrsenjem ukinuo shabat,i sam je rekao da ćemo pronaći odmor u Njemu,a ne u subotu,i da je SIN ČOVEČIJI veći od subote,i da je gospodar nad svime,sto znači da je samoOn mogao da ukine tu zapovest,koja je vazila samo za Jevreje.i zato se zove Novi Zavet,a ono Stari Zavet,zato sto je star,ispunjen kroz Novi.
 
1.(Mat 28:1 KJV)In the end of the sabbath, as it began to dawn toward the first day of the week, came Mary Magdalene and the other Mary to see thesepulchre.
2.(Mark 16:2 KJV)And very early in the morning the first day of the week, they came unto thesepulchreat the rising of the sun.
3.(Mark 16:9 KJV)Now when Jesus was risen early the first day of the week, he appeared first to Mary Magdalene, out of whom he had cast seven devils.
4.(Luke 24:1 KJV)Now upon the first day of the week, very early in the morning, they came unto thesepulchre, bringing the spices which they had prepared, and certain others with them.
5.(John 20:1 KJV)The first day of the week cometh Mary Magdalene early, when it was yet dark, unto thesepulchre, and seeth the stone taken away from the sepulchre.
6.(John 20:19 KJV)Then the same day at evening, being the first day of the week, when the doors were shut wherethe disciples were assembled for fear of the Jews, came Jesus and stood in the midst, and saith unto them, Peace be unto you.

Evo sva 4 Jevandjelista su potvrdila da je to nedelja,i to je kraj priče.znači ne mozd niko da kaze da nije.jedino da drugo Sveto Pismo napise,kao muslimani sto su falsifikovali Varnavino Jevandjelje,gde čak i njihovi najučeniji ljudi to odbacuju,i kažu da to nije pravi vernik ko prihvati tako nesto.
 
I kad vec hocete da idete po toj liniji logike,zasto je sveti Jovan upotrebio potpuno nov izraz Kyriake hemera?zasto bi menjao stari izraz hmera to kyriou,kada su svi koristili pre njega taj izraz?ne vidim svrhe,sem da je hteo da ukaze na nesto drugo.

- - - - - - - - - -

Svestan sam ja da na pojedinim profilima vise ljudi piše,to je ocigledno.
 
Ako je nedelja ,zig zveri kao sto adventisti tvrde,zasto se nedelja nigde ne spominje u losem kontekstu u Novom Zavetu,nego upravo suprotno?da je nedelja zig zveri,zar to ne bi bilo naglaseno negde,u nekom biblijskom stihu?toga nema uopšte,ni u oba zaveta.a da je nedelja samo obican dan,kako vi tvrdite ,zysto bi uopšte i spominjali te dogadjaje sto se tada desili?kada je nedelja samo "obican dan"?
 
Hišćanska Crkva nastala je u pedeseti dan nakon Vaskrsenja kao sto čitamo u drugoj glavi Dela Apostolskih. Tada se krstilo oko "tri hiljade duša"[Dela 2:41]i organizuje se prva hrišćanska zajednica u Jerusalimu[Dela 2:42-47 i dalje]. Zatim apostoli kreću na propoved širom tada poznatog sveta i organizuju se hrišćanske zajednice u Antiohiji, Damasku, Korintu i tako dalje.
Adventistički propovednici uveravaju nas da "Biblija jasno uči" kako su ove prve Hrišćanske zajednice svetkovale subotu, što bi značilo da u Novom Zavetu ima puno takvih primera. Ovde ispitujemo sve subote koje se pojavljuju u Novom Zavetu od postanka Crkve Hristove. Neka Biblija kaže istinu.
[Dela 1:12]
Savremena jevrejska sinagoga
"Tada se vratiše u Jerusalim sa gore zvane Maslinska, koja je blizu Jerusalima jedan subotni dan hoda."
Subota kao mera za dužinu - "subotni dan hoda", pošto su Jevreji imali propis koliko se koraka sme napraviti subotom.
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.
[Dela 13:14,27,42,44]
"A oni otišavši iz Perge, dođoše u Antiohiju Pisidijsku, i ušavši u sinagogu u dan subotni sjedoše... Jer oni što žive u Jerusalimu, i starješine njihove, ne poznaše Ovoga, nego osudivši ga, ispuniše proročke riječi koje se čitaju svake subote... A kad oni izlažahu iz sinagoge judejske, moljahu neznabošci da im se ove riječi i u drugu subotu govore... I u iduću subotu sabra se gotovo sav grad da čuje riječ Božiju"
Pavle i Varnava propovedaju okupljenim Jevrejima i jevrejskim prozelitima u sinagogi u Antiohiji. "Neznabošci" koji se ovde pominju su nejevreji koji su želeli da prime Judaizam, što jedino objašnjava njihovo prisustvo u jevrejskoj sinagogi. Inače ne bi imali razloga da budu tamo.
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.
[Dela 15:21]
"Jer Mojsej ima od davnih vremena u svim gradovima one koji ga propovijedaju, pošto se u sinagogama čita svake subote."
I dalje je jasno da apostoli svetkovanje subote strogo vezuju za "sinagogu" - jevrejsku zbornicu.
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.

- - - - - - - - - -

[Dela 16:13]
"I u dan subotni iziđosmo van grada na rijeku, gdje se smatralo da je bogomolja; i sjednuvši govorismo ženama koje se bijahu sabrale"
Jevreji su sinagoge gradili (ako je moguće) blizu reka - zbog starozavetnih obrednih pranja. U Filipima očigledno nije bilo sinagoge, pa su se žene sabrale tamo gde je verovatno bilo predvidjeno mesto za izgradnju sinagoge - pored reke. Pavle i Timotije propovedaju tim zenama, koje tada prvi put cuju za Hrista.
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.
[Dela 17:2]
"I Pavle po svome običaju uđe k njima, i tri subote raspravljaše s njima o Pismu"
Pavle se "tri subote" raspravlja sa Jevrejima u sinagogi u Solunu. Šta je bio njegov "običaj"? Očigledno, da prvo propoveda Jevrejima koji su se okupljali subotom u sinagogi. Razlog njegovog odlaska je bio misionarski, a ne "svetkovanje". Na kraju bi obično od Jevreja dobio batine i bio oteran iz sinagoge štio Dela 17 lepo ilustruju.
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.
[Dela 18:4]
"A raspravljaše u sinagogi svake subote, i uvjeravaše Judejce i Jeline"
Pavle se subotom raspravlja sa Jevrejima i prozelitima u sinagogi u Korintu, a ubrzo zatim odustaje od njih i odlazi da propoveda
neznaboscima [Dela 18:6]. Neznabošci se svakako nisu okupljali "u sinagogi svake subote"...
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.
Kao sto vidimo, svi ovi stihovi odnose se na Jevreje i jevrejske prozelite koji su se okupili u sinagogi, a nijedan na zajednicu verujućih Hriscana. Čitamo da je Pavle imao običaj da prvo ide da propoveda i raspravlja se sa Jevrejima koji su se okupljali subotom u svojoj zbornici, a kada bi se oni razgnevili, napustao ih je i odlazio da propoveda neznaboscima. Osim toga, sami Jevreji uče da svetkovanje subote nije namenjeno neznabošcima - potpuno biblijski.
Jedini stih Biblije koji govori o odnosu Hrišćana prema suboti glasi:
"Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote, Što je sjenka onoga što će doći, a tijelo je Hristovo."
[Kol 2:16,17]
Postoje samo dva opisa hrišćanskog bogosluzenja u Bibliji:
"A u prvi dan nedjelje, kad se sabraše učenici da lome hljeb, besjeđaše im Pavle, jer namjeravaše sutradan da otide, i produži besjedu do ponoći"
[Dela 20:7]
"Svakog prvog dana nedjelje, neka svaki od vas ostavlja kod sebe sakupljajući koliko može, da ne bivaju prikupljanja onda kada dođem"
[1.Kor 16:2
Ovo dokazuje da u Bibliji nema ni jednog jedinog primera da su prvi Hrišćani svetkovali subotu. Naprotiv, iz Biblije je očigledno da su se prvi Hrišćani okupljali nedeljom.
 
Ima i logike i ima i činjenica i to istorijskih,sto ste vi zaslepljeni to moj problem nije.
А ко их је заслепио? Њихов интелект.
Идеентификовали су се са својим учењем, својим знањем и више нису у стању ни да виде шта ти причаш, Нихов интелект се на све начине довија да они не виде шта ти износиш. И то сваку расправу обесмишљава. Исто ће се десити ако ја и ти будемо нешто истеривали на крај, Мој и твој интелект ће се својски трудити да докаже да смо сваки од нас у праву и ми нећемо бити у стању да сагледамо шта друга страна прича.
Има прича о томе како је ајнштајн прво направио једначину која доказује да свемир није настао у праску. Па пошто то нико неби прихватио у то време он је мало преправио резултат да добије оно што су сви очекивали. Човек који је открио Ајншатајнову превару је муке имао да докаже да рачуница није тачна,прошао је ругања и пљувања и тек после низ година када је ајнштајн сам признао да је наместио резултат успео да докаже истину.
Погледајте ово занимљиво
Јако је забавно и поучно.
 
А ко их је заслепио? Њихов интелект.
Идеентификовали су се са својим учењем, својим знањем и више нису у стању ни да виде шта ти причаш, Нихов интелект се на све начине довија да они не виде шта ти износиш. И то сваку расправу обесмишљава. Исто ће се десити ако ја и ти будемо нешто истеривали на крај, Мој и твој интелект ће се својски трудити да докаже да смо сваки од нас у праву и ми нећемо бити у стању да сагледамо шта друга страна прича.
Има прича о томе како је ајнштајн прво направио једначину која доказује да свемир није настао у праску. Па пошто то нико неби прихватио у то време он је мало преправио резултат да добије оно што су сви очекивали. Човек који је открио Ајншатајнову превару је муке имао да докаже да рачуница није тачна,прошао је ругања и пљувања и тек после низ година када је ајнштајн сам признао да је наместио резултат успео да докаже истину.
Погледајте ово занимљиво
Јако је забавно и поучно.
pa nije samo poenta u tome da li oni vide ili ne,poenta je u tome sto i drugi ljudi citaju takodje.znaci postoje cinjenice,postoje zapisi koje sam predocio,i imam još dosta mogu da iznesem i oborim njihovo ucenje o suboti,sto je i jedna od glavnih sustina njihove vere,zato se oni toliko uporno brane,a ja sam još uporniji.pa cemo videti ko ce da do kraja istera.

- - - - - - - - - -

Koliko vidim nas dvojica se slazemo po pitanju subote i po pitanju jeresi o hiljadugodisnjem carstvu na zemlji.
 
Jel vi shvatate da oni ljudi hule na Gospoda nesvesno,tj.na Gospodnji dan nedelju?mada ja nisam nedeljar pa da sad budem toliko ostrascen da branim nedelju.nedelja nam je data radi bogosluzenja,molitve,da se setimo da je to dan Gospodnji u koji jeOn vaskrsao da bismo vaskrsli i mi sa Njim kada dodje vreme i naravno ako to zasluzimo.spasenje nam nije zagarantovano,nikome.
 
Biblija - Kološanima 2:16
"I izbrisavši pismo uredbe koja bješe protiv nas, i to uzevši sa srijede prikova ga na krstu; I svukavši poglavarstva i vlasti izvede ih na ugled slobodno, i pobijedi ih na njemu. Da vas dakle niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine ili za subote; Koje je sve bilo sjen od onoga što šćaše da dođe, i tijelo je Hristovo."
[Kolosanima 2:14-17]
Apostol Pavle govori o starozavetnom zakonu ("pismo uredbe koja beše protiv nas"), koji Gospod "prikova na krstu." Onda se na osnovu tog zaključka navode neke uredbe tog zakona koje više nisu na snazi, pa zbog toga niko ne treba da osuđuje Kološane što ih ne drže, jer je sve to "bilo sjen od onoga što šćaše da dođe". To što je trebalo da dođe je "tijelo Hristovo", odnosno Hristova Crkva:
"I sve pokori pod noge njegove, i njega dade za glavu crkvi, nad svima, koja je tijelo njegovo, punina onoga koji sve ispunjava u svemu."[Ef 1:22,23]
"Jer kao u jednom tijelu što imamo mnoge ude a udi svi nemaju jedan posao, tako smo mnogi jedno tijelo u Hristu, a po sebi smo udi jedan drugome."[Rim 12:4,5]
"Čaša blagoslova koju blagosiljamo nije li zajednica krvi Hristove? Hljeb koji lomimo nije li zajednica tijela Hristova? Jer smo jedan hljeb, jedno tijelo mnogi; jer svi u jednome hljebu imamo zajednicu."[1.Kor 10:16,17]
Da bi opravdali svetkovanje subote u Novom Zavetu, adventisti ovaj stih tumače tako da su subote koje se pominju u stihu 16 zapravo izvesni starozavetni praznici koji se takođe nazivaju "shabbath" kao sto je npr. Yom Kippur ( Dan pomirenja) i sl. Ovde dokazujemo da je takvo tumačenje suprotno Svetom Pismu, što priznaje i najpoznatiji adventistički stručnjak iz ove oblasti Dr.Samuele Bacchiocchi u svojoj knjizi "Od subote do nedelje":
"Da bih uvjerio čitatelje da sam žarko nastojao biti objektivan, mogu spomenuti da se na nekoliko mjesta moja tumačenja bibliijskih tekstova (kao što su Otkrivenje 1:10 i Kološanima 2:14-17) i povijesnih podataka donekle razlikuju od tradicionalnog stanovišta moje Crkve"["Zahvala", str. 8]
"Subota u Kološanima 2,16.Blagdani koje su propisali lažni učitelji nazivaju se "godišnji blagdani, ili mlađaci, ili subote" (2,16). Komentatori se slažu da ova tri izraza prikazuju logičan i progresivan slijed (godišnji, mjesečni, tjedni) kao i iscrpan popis posvećenih blagdana. Ovo stajalište potvrđuje pojavljivanje ovih izraza, u sličnom ili obrnutom slijedu, pet puta u Septuaginti i nekoliko puta u ostaloj literaturi. Međutim, u Izaiji 1,13-14 nailazimo na izuzetak gdje se "mlađak" nalazi na početku niza, a ne u sredini, ali ova iznimka ne opovrgava uobičajenu uporabu.
The Seventh-day Adventist Bible Commentarytumači "subote" kao oznaku godišnjih obrednih, a ne tjednih subota (Levitski zakonik 23,6-8,15,16,21,24,25,27,28,37,38). Činjenica je da se i za subotu i za Dan pomirenja u hebrejskom koristi sintagmashabbath shabbathon,što znači "subota" (Izlazak 31,15: Levitski zakonik 23,3,32; 16,31). Ali u Septuaginti ovaj je izraz je preveden grčkom sintagmom koja ima drugi smisao od jednostavnog izraza u Kološanima 2,16. Stoga se ovaj potonji izraz jezično ne može protumačiti kao da se misli na Dan pomirenja ili neku drugu obrednu subotu budući da se oni nikad ne imenuju tim izrazom."[poglavlje "Pavao i subota", str. 313]
Dakle, radi se o sedmičnoj suboti jer Biblija redovno koristi oblik "godišnji, mesečni, nedeljni" kada govori o praznicima:
1.Dnevnika 23:31Praznici, mladine, subote
2.Dnevnika 31:3Praznici, mladine, subote
2.Dnevnika 8:13Praznici, mladine, subote
2.Devnika 2:4Praznici, mladine, subote
Nemija 10:33Praznici, mladine, subote
Jezekilj 45:17Praznici, mladine, subote
Osija 2:11Praznici, mladine, subote ("biće ukinuti")
Kolosanima 2:16Praznici, mladine, subote
Apostol Pavle, kao jedan od najobrazovanijih Hrišćana svoga vremena, je očigledno znao za ustaljenu praksu Starog Zaveta da praznike klasifikuje u ove tri grupe, pa je i on koristi. Prema tome nema sumnje da je mislio na sedmičnu subotu.
Drugi "argument" je množina grčke reči "sabbaton", iz čega adventisti zaključuju da se ne radi o sedmičnoj suboti.Ovaj argument je zapravo neiskrenost propovednika, koji svakako dobro znaju da Biblija na puno mesta koristi množinu kada govori o sedmičnoj suboti.
"Exaleipsas to kath' hemon cheirographon tois dogmasin ho en hupenantion hemin, kai auto erken ek tou mesou proselosas auto toi stauroi: apekdusamenos tas archas kai tas exousias edeigmatisen en parresiai thriambeusas autous en autoi. Me oun tis humas krineto en brosei kai en posei e en merei heortes e neomenias esabbaton, ha estin skia ton mellonton, to de soma tou christou."
[Pros Kolassaeis 2:14-17]
Matej 28:1"A po večeru subotnom..."Grčki - sabbaton, množina
Luka 4:16"u dan subotni..."Grčki - sabbaton, množina
Dela 16:13"a u dan subotni..."Grčki - sabbaton, množina
3.Mojsijeva 23:38"Osim subota..."Grčki - sabbaton, množina
2.Mojsijeva 20:8"Sećaj se dana od odmora..."Grčki - sabbaton, množina
Primetimo da potpuno isti izraz koristi i Septuaginta u Deset zapovesti (2.Mojsijeva 20), gde je zapovest o svetkovanju subote i data. U novom zavetu "sabbaton" se pojavljuje 62 puta i uvek se odnosi na sedmičnu subotu. Osim toga, izraz "subote" se ne može odnositi na druge starozavetne praznike, jer su oni već obuhvaćeni u prethodno navedenom "praznici" i "mladine".
Dakle prema apostolu Pavlu, subota, zajedno sa celokupnim starozavetnim zakonom je bila senka Crkve i ukinuta je na krstu.
 
Опрости сад ја нисам баш све испратио: Јерес о хиљадугодишњем царству, на шта се тачно односи?

da će Hristos kada drugi put dodje da sudi,umesto toga da uspostavi hiljadugodišnje carstvo na zemlji,pa kao kada prodje hiljadu godina ,biće bitke kod Goga i Magoga ,pa tek posle da sudi svima ,e to je ta jeres.
Meni se čini da si pisao da nisi za takvo ucenje,ako se ne varam?
 
da će Hristos kada drugi put dodje da sudi,umesto toga da uspostavi hiljadugodišnje carstvo na zemlji,pa kao kada prodje hiljadu godina ,biće bitke kod Goga i Magoga ,pa tek posle da sudi svima ,e to je ta jeres.
Meni se čini da si pisao da nisi za takvo ucenje,ako se ne varam?
Можда сам нешто и рекао, не знам; али знам да се у ту тему нисам удубљивао,
Право да ти кажем ја и не проучавам Библију него је редовно читам, А Бог кад хоће он ми покаже и упути ме у оно што он мисли да ће бити корисно за мене, он ми да по неко откровење.
Ту тему о хиљадугодишњем царству није превише дотицао. Једино ми је показао да ће то бити царство засновано на братољубљу, Владаће љубав према ближњима и сви ће живети по Светом Духу који је дух љубави међу браћом и сестрама. То је мени довољно да знам за шта треба да се спремим.
 
Опрости сад ја нисам баш све испратио: Јерес о хиљадугодишњем царству, на шта се тачно односи?

Можда сам нешто и рекао, не знам; али знам да се у ту тему нисам удубљивао,
Право да ти кажем ја и не проучавам Библију него је редовно читам, А Бог кад хоће он ми покаже и упути ме у оно што он мисли да ће бити корисно за мене, он ми да по неко откровење.
Ту тему о хиљадугодишњем царству није превише дотицао. Једино ми је показао да ће то бити царство засновано на братољубљу, Владаће љубав према ближњима и сви ће живети по Светом Духу који је дух љубави међу браћом и сестрама. То је мени довољно да знам за шта треба да се спремим.

to moze biti samo u Nebeskom Carstvu,na zemlji nikad.

- - - - - - - - - -

http://true.faithweb.com/7-hist-eus1.htm
koga zanima istorija Crkve i hrisćanstva,ovo je vrhunski materijal.
 
to moze biti samo u Nebeskom Carstvu,na zemlji nikad.

- - - - - - - - - -

http://true.faithweb.com/7-hist-eus1.htm
koga zanima istorija Crkve i hrisćanstva,ovo je vrhunski materijal.
Па ми се молимо; да буде воља твоја и на земљи као што је на небу. Не би Господ дао то у молитву да се тако нешто неће десити. Други дилазак Исуса Христа ће бити у Духу, духу љубави који ће владати међу нама који тада будемо живели на земљи.
 

Back
Top