28
Tužne su tvoje pronikljive oči.
Ispituju dušu moju kao
mesec
kada bi hteo da pronikne more.
Razgolitio sam svoj život
pred očima tvojim od kraja do kraja,
i ništa nisam sakrio ni zadržao.
Zato me ne poznaješ.
Da je
dragi kamen, mogao bih ga razbiti
u stotine zrnaca i nanizati
ogrlicu tebi oko vrata.
Da je cvet, svež i malen i sladak,
otkino bih ga sa peteljke i udenuo tebi u
kosu.
Ali to je
srce moje, dragana.
Gde su obale njegove, a gde njegovo dno?
Ne poznaješ međe toga kraljevstva
i ipak si njegova
kraljica.
Da je samo
trenutak radosti,
on bi
procvetao u laki osmejak,
i ti bi ga mogla videti i čitati u
trenutku.
Da je samo
bol, on bi se rastopio
u sjajne suze, u kojima bi se ogledala
njegova najdublja tajna,
tajna bez reči.
Ali to je
ljubav, dragana moja.
Njena je
radost i
bol bez granica,
beskrajne su njene želje
i njeno bogatstvo.
Ona ti je bliska kao život,
pa ipak je na možeš potpuno poznati.
Tagore