28
Tužne su tvoje pronikljive oči. 
Ispituju dušu moju kao 
mesec 
kada bi hteo da pronikne more. 
Razgolitio sam svoj život 
pred očima tvojim od kraja do kraja, 
i ništa nisam sakrio ni zadržao. 
Zato me ne poznaješ. 
Da je 
dragi kamen, mogao bih ga razbiti 
u stotine zrnaca i nanizati 
ogrlicu tebi oko vrata. 
Da je cvet, svež i malen i sladak, 
otkino bih ga sa peteljke i udenuo tebi u 
kosu. 
Ali to je 
srce moje, dragana. 
Gde su obale njegove, a gde njegovo dno? 
Ne poznaješ međe toga kraljevstva 
i ipak si njegova 
kraljica. 
Da je samo 
trenutak radosti, 
on bi 
procvetao u laki osmejak, 
i ti bi ga mogla videti i čitati u 
trenutku. 
Da je samo 
bol, on bi se rastopio 
u sjajne suze, u kojima bi se ogledala 
njegova najdublja tajna, 
tajna bez reči. 
Ali to je 
ljubav, dragana moja. 
Njena je 
radost i 
bol bez granica, 
beskrajne su njene želje 
i njeno bogatstvo. 
Ona ti je bliska kao život, 
pa ipak je na možeš potpuno poznati.
Tagore