F. Chief
Elita
- Poruka
- 23.685
Mislim da to nije tačno.
Kako je Austro-Ugarska vršila eksploataciju šume u BiH: Šumskom željeznicom do bogatstva
Bh. šume bile su jedna od najvažnijih sirovina za Austro-Ugarsku
Okupacijom Bosne i Hercegovine 1878. godine Austro-Ugarska dolazi u posjed velikih prirodnih bogatstava, među kojima su se nalazile i šume. Novom organizacijom šumarstva i šumarske službe bile su podređene glavnom cilju a to je brza i intenzivna eksploatacija bosanskih šuma.
Strana kapitalistička preduzeća sklapali su dugoročne ugovore sa Zemaljskom vladom BiH, većinom na bazi slobodnih pogodbi. U to vrijeme strane građevinske firme iskazali su potrebu sa snabdijevanjem željezničkim pragovima radi otpočinjanja gradnje željezničkih linija: Dobrljin-Banja Luka (1872.godine, Bosanski Brod – Sarajevo 1879./82. godine, Sarajevo – Metković 1885./91. godine, Lašva – Travnik – Bugojno – Donji Vakuf 1893./95.godine, Zavidovići – Olovo – Han Pijesak – Kusaće 1901./02.godine, Sarajevo – Uvac 1901./06.godine itd.
U cilju eksploatacije bukovih i hrastovih šuma za proizvodnju željezničkih pragova prvenstveno su sječe bile usmjerene na šumske komplekse Grmeč, Crna gora, Šator, Vijenac, Risovac, Plješevica, Pastrijevo, Šiša, Palež, Čemernica i Manjača u zapadnom dijelu BiH, zatim Prosara, Motajica, Vučjak, Ozren, Konjuh, Usora, Nemila, Igman, Ivan Bitovnja, Donja Prača i druge u sjevernom i centralnom dijelu Bosne, odnosno područja sarajevskog regiona, ističe u svom istraživanju Srećko Ignjatović.
Otvaranjem ovih šumskih kompleksa nametnuo se problem pristupa eksploataciji tih šuma. Na rješavanju prepreka u transportu drvne mase do javnih saobraćajnica radili su mnogi šumski savjetnici (stranog porijekla), te ekspertizom i prijedloga bazirali se na korištenju žičnih željeznica (žičare), čekrka i gradnjom šumskih željezničkih pruga kojim bi drvo bilo spuštano u dolinu rijeka, odnosno do vodenih tokova rijeka Drine, Ribnik, Sanice i Sane splavarenjem do pilanskih postrojenja.
Faktički možemo konstatovati da je austrougarska uprava na čelu sa Zemaljskom vladom, s ciljem iskorištavanja raspoloživih prirodnih bogatstava šumom, na taj način pribavljala novčane prihode u okviru "nametnutog“ samofinansiranja, istakao je Ignjatović.
Kako bi privukli strani kapital i ostvarili zajedničko poslovanje u eksploataciji bosanskih šuma zaključivani su prvi ugovori poput Bosanska šumska industrija a.d. Otto Steinbeis u Dobrljin-Drvaru, Bosanska šumska industrija Eisler & Ortlieb Zavidovići, Šumska industrija G.Gregersen & Söhne u Zavidovićima, Bosanska industrija drveta a.d. Gustav Mechtersheimer u Višegradu, Firma J.Brabetz u G.Podgracima, Firma Bos.drv.ind. konzorcij Oskova-Gostilja-Puračić, "Una" drvna industrija a.d. u Bosanskoj Dubici, Josef Banheyer i sin Vukovar-Srebrenica, Industrija drveta a.d. Buttazzoni i Venturini u Sarajevu, Preduzeće Zadik S.Finci Sarajevo-Pale, Preduzeće Rafael Z.Finci i komp. Tarčin-Sarajevo i drugi.
A-U je za 35 godina u BiH posjekla oko 18,5 miliona kubnih metara drveta
Jaoooo, gradili vam željeznicu, mučka djubrad...
To je posle ušlo u knjigu " Prava istorija sveta" onih blesavih njuzovaca
