Nikita Kulganov
Buduća legenda
- Poruka
- 37.827
Logor Jasenovac je u jednom momentu branilo i 3000 ustasa, kako je Goldstain rekao.
Dvadeset prvog travnja 1984. održan je prvi okrugli stol o Jasenovcu i tada je, prvi put na jednom znanstvenom skupu, otvoreno dotaknut problem napada jedinica narodnooslobodilačke vojske i POJ-a na taj logor. Iznijevši podatak daje “od 1968. godine spomen-područje do danas posjetilo 3.224.004 posjetitelja”, profesorica Ana Požar već je u uvodnoj riječi istakla daje među “najčešćim pitanjima koja postavljaju posjetitelji” i pitanje: “Da li su partizani pokušali izvršiti napad na logor i osloboditi zatočenike?” Odgovorila je da se “nastojalo pronaći rješenje za spas zatočenika”, da se i “drug Tito stalno interesirao za stanje u jasenovačkom logoru”, da se “oslobođenje logora moralo izvesti uz pomoć partizanskih jedinica, ali da su nepristupačan teren (pruga Zagreb-Beograd), rijeke Sava, Una, Veliki Strug i nekoliko vrlo važnih i jakih neprijateljskih uporišta u blizini (Novska, Okučani, Banova Jaruga i druga), gotovo onemogućavali svaku veću akciju”, te da se i “u samom Jasenovcu nalazila ustaška posada s oko 3.000 ustaša”.15
izišao je iz tiska deveti tom Sabranih djela Josipa Broza Tita, koji je priredio Mišo Leković, a u kojem se nalazila upravo spomenuta Titova direktiva upućena 31. ožujka 1942. iz Foče Operativnom štabu za Bosansku krajinu i u vezi s njom lakonska napomena iz pera priređivača: “Logor je bio dobro branjen, tako da se napad na kojemu je Vrhovni štab inzistirao nije mogao izvršiti.”10
Dvadeset prvog travnja 1984. održan je prvi okrugli stol o Jasenovcu i tada je, prvi put na jednom znanstvenom skupu, otvoreno dotaknut problem napada jedinica narodnooslobodilačke vojske i POJ-a na taj logor. Iznijevši podatak daje “od 1968. godine spomen-područje do danas posjetilo 3.224.004 posjetitelja”, profesorica Ana Požar već je u uvodnoj riječi istakla daje među “najčešćim pitanjima koja postavljaju posjetitelji” i pitanje: “Da li su partizani pokušali izvršiti napad na logor i osloboditi zatočenike?” Odgovorila je da se “nastojalo pronaći rješenje za spas zatočenika”, da se i “drug Tito stalno interesirao za stanje u jasenovačkom logoru”, da se “oslobođenje logora moralo izvesti uz pomoć partizanskih jedinica, ali da su nepristupačan teren (pruga Zagreb-Beograd), rijeke Sava, Una, Veliki Strug i nekoliko vrlo važnih i jakih neprijateljskih uporišta u blizini (Novska, Okučani, Banova Jaruga i druga), gotovo onemogućavali svaku veću akciju”, te da se i “u samom Jasenovcu nalazila ustaška posada s oko 3.000 ustaša”.15
izišao je iz tiska deveti tom Sabranih djela Josipa Broza Tita, koji je priredio Mišo Leković, a u kojem se nalazila upravo spomenuta Titova direktiva upućena 31. ožujka 1942. iz Foče Operativnom štabu za Bosansku krajinu i u vezi s njom lakonska napomena iz pera priređivača: “Logor je bio dobro branjen, tako da se napad na kojemu je Vrhovni štab inzistirao nije mogao izvršiti.”10