Zanimljivosti u psihologiji

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Ljudski um krije mnoge tajne. S protokom vremena, međutim, naučnici sve više uspijevaju da proniknu u uzroke našeg ponašanja. Usput nam oni otkrivaju i neke psihološke fenomene na koje naizalazimo svakodnevno, a da nismo svesni.

  1. Pevanje smanjuje napetost i pomaže u borbi sa depresijom.
  2. Neki ljudi su genetski predodređeni da budu pesimistični.
  3. Kada pokušavamo da se setimo nekog događaja iz prošlosti, mi se u stvari prisećamo našeg posljednjeg sećanja na njega, a ne originalnog događaja.
  4. Naučnici su otkrili da su inteligentniji ljudi više sarkastični od ostalih.
  5. Nedostatak prijatelja je opasniji po naše zdravlje od pušenja.
  6. Ljudi smatraju osobe sa smeđim očima pouzdanijim od onih sa plavim očima.
  7. Neki ljudi su rođeni sa urođenim talentom za matematiku.
  8. Često menjamo svoj glas kada razgovaramo sa osobama koje nam se sviđaju.
  9. Ljudi su sposobni da biraju između ograničenog broja opcija pa zbog toga kada dođu u situaciju da im se nudi previše stvari, reagiraju sporo i ne mogu da donesu brzu odluku (na primer kada čitamo meni u restoranu ili biramo artikle u supermarketu)
  10. Obroci koje su drugi spremili za nas su nam u većini slučajeva ukusniji od onih koje sami napravimo. To je iz razloga što smo tokom kuvanja već osetili miris hrane i mogli smo da zamislimo kakvog je ukusa, što nam smanjuje zadovoljstvo prvog zalogaja.
  11. Ljudi koji su rođeni slepi ne pate od šizofrenije.
  12. Fizička snaga muškaraca čini čak 70 posto njihove privlačnosti lepšem polu.
  13. Kada pravimo plan “B” za nešto, znatno smanjujemo sebi šanse da ćemo ispuniti svoj prvobitni plan.
  14. Većina ljudi precenjuje svoje sposobnosti. Tipičan primer ovog fenomena je činjenica da većina nas misli da vozi bolje od proseka.
  15. Ljudi sa visokim nivoom testosterona uživaju u tuđem besu
 
- Ne žalite se na tamu, nego upalite sveću.

- Nije isto reći detetu glupane jedan i i reći napravio si glupost. Prvo dete će biti obeleženo da je glup za čitav život, a drugo će shvatiti da je glupo postupilo i naučiće da više ne čini glupe postupke.
- Najteža faza u izlasku iz krivice jeste da ubedimo sebe da zaslužujemo oproštaj.
- Ne postoji lift do uspeha, moraš stepenicama.

- Ako previše razmišljate pre spavanja, i tako zaspite mozak će ostati aktivan kao da smo budni. Zato ćete se i probuditi umorni iako ste dovoljno spavali.
- Ko drugome sreću želi sam u nju upada.
- Ako budeš čekao da budeš spreman čekaćeš zauvek.

- Dobrota je uslov emocionalnog zdravlja.
- Neispoljene emocije neće nikad umreti. One su sahranjene žive i javiće se kasnije na mnogo ružnije načine.
- Budite sa onima koji pevaju, pričaju, uživaju,u životu i nose radost u očima. Jer radost je zarazna i uvek uspeva da pronađe rešenje tamo gde logika nalazi samo objašnjenje za greške.

- Briga je glupa. To je kao da hodaš naokolo s kišobranom čekajući da padne kiša.
- Ne zadržavaj ono što odlazi od tebe. Inače neće doći ono što ide prema tebi.
- Usamljenost ne potiče od nedostatka ljudi oko vas. Ona nastaje kada ne možete da im pričate o stvarima koje su vam važne.
- Zašto nas previše zaokupiraju dve stvari koji smo loše uradili a ne vidimo hiljadu dobrih koje jesmo, što mučimo sami sebe...
 
Psihologija nam je zanimljiva jer imamo osećaj da ćemo iznova i iznova otkrivati nove činjenice o funkcionisanju našeg mozga za koje nismo ni imali pojma da postoje. Predstavljam listu devet stvari koje psiholozi znaju, a kojih mnogi ljudi nisu svesni.

1. Psihologija percepcije čula ukusa.
zena-jede-spagete-600x399.jpg


Eksperiment koji je otkrio da će jednostavno obeležavanje hrane sa etiketom ‘niski procenat masti’ rezultirati time da će je ljudi oceniti kako ima gori ukus u odnosu na istu hranu koja je označena kao punomasna.

Nijedna hrana sa niskim sadržajem masti nije korišćena u eksperimentu, što znači da su oba puta ispitanici jeli špagete bolonjeze sa visokim sadržajem masti.

Istraživanje iz 2002. godine je otkrilo da je samo dodavanje imena supstance na listu sastojaka dovoljno da promeni percepciju ukusa. Konkretno, dali su istu dijetalnu štanglu (kao naša Bonžita) ljudima iz obe eksperimentalne grupe, ali su jednoj grupi dali štanglu na čijem omotu je dodata reč “soja”, iako je ona nije sadržavala.

Skoro četiri puta više ljudi ocenili su da štangla ima loš ukus ukoliko je na etiketi stajala reč ‘soja’. Oni su čakocenili da imaju neprijatan, zrnast osećaj u ustima, iako je to očigledno bio produkt njihove imaginacije.

Naučnici su takođe otkrili da će naše mišljenje o ukusu vina uveliko zavisiti od tipa muzike koji se čuje u pozadini, dok ga mi polako ispijamo. Učesnici eksperimenta su ocenili vino u razlici i do 60% u zavisnosti od vrste muzike.

Mnoge studije pokazuju da dekor hrane, ambijent i opis menija mnogo utiče na naše čulo ukusa. U jednom istraživanju ljudima je ponuđen besplatan obrok u zamenu za njihovo mišljenje o novom restoranu. Podelili su ih u dve grupe, i servirali im potpuno ista jela koja su odmrznuta u mikrotalasnoj.

  • Jednoj grupi je predstavljen deskriptivan meni, prigušeno je osvetljenje, dodate su sveće kao i bele presvlake na stolovima i posluživali su ih konobari u odelima.
  • Drugoj grupi su bili ponuđeni obični drveni stolovi, opušteni konobari i jednostavan opis hrane.
 
2. Vidimo aure.
covek-meditacija-aura-600x414.jpg


Ovde ne govorimo o glavoboljama, migrenama ili sitacijama prouzrokovanim konzumiranjem narkotika koji utiču na stanje svesti.

O ovome smo mogli da pročitamo u dečijoj knjizi “Prostor oblika manga”, koja je izdata 2003. godine i koja je osvojila nagradu. U jednom delu, devojčica koja vidi reči, zvukove i brojeve kao boje, posle akupunkture počinje da vidi polja boja koja se emituju oko slučajnih prolaznika.

Nedavno je magazin “Sience Daily” izvestio o istraživanju sprovedenom na univerzitetu Granada u odeljku eksperimentalne psihologije. Ovi španski istraživači su otkrili da neki od ljudi koji tvrde da mogu da vide auru imaju neuropsihološki fenomen koji se naziva “sinestezija”. To može biti naučno objašnjenje njihove navodne sposobnosti.

Drugi članak govori da je ovo neurološko stanje relativno često i da je to stanje prisutno u svima nama u većoj ili manjoj meri. Neki istraživači se slažu u tome da smo svi mi ovo sinestetičko stanje osetili do nekog stepena, ali je ono intenzivno samo kod nekih ljudi.

Trenutno ima više od 50 identifikovanih tipova sinestezije. Verovatno je viđenje aure, u stvari, vizuelna manifestacija konceptualnih uverenja, emocija ili možda emisije feromona drugih ljudi. U svakom slučaju, zabavno je razmišljati o ovoj temi.
3. Ljudi su loši u predviđanju.
covek predvidja grafikon


Mi ne možemo znati koliko srećnim ili tužnim će nešto da nas učini u budućnosti, čak i ako mislimo da sada to znamo. Psiholozi znaju da je većina ljudi veoma loša u predviđanju kako će reagovati na pozitivne ili negativne

događaje u budućnosti.

Ljudi predviđaju da će biti srećniji ukoliko dobiju unapređenje, nađu partnera, kupe auto ili kuću iz snova. Ovo može da vodi do osećaja razočarenja kada se realnost ne poklopi sa predviđenim nivoom sreće.
Stvari retko završe baš tako dobro kao što mi mislimo da će biti. Isto tako, mi često predviđamo da ćemo biti više razoreni zbog gubitka posla, voljene osobe ili posledica prirodne katastrofe, nego što zaista jesmo kada se te negativne situacije zaista dogode.

Mnogi ljudi su iznenađeni kada im se desi najgora stvar koju trenutno mogu zamisliti i kada se ni izbliza ne osećaju toliko loše koliko su mislili da će se osećati.

Dr. Dan Gilbert veruje da svako ima svoju “postavljenu tačku sreće” i bez obzira na pozitivne (kao što je dobitak na lutriji) ili negativne događaje (kao što je gubitak doma), osoba će se tokom relativno kratkog vremena vratiti do svoje postavljene tačke sreće, koja može biti viša ili niža od tačke sreće drugih ljudi.
Ako tačka sreće objašnjava zašto ljudi ne mogu predvideti šta će ih ućiniti tužnim ili srećnim, drugi psiholozi, kao što je dr Martin Seligman, sugerišu da bi bili srećniji, kada bi umesto jurenja nedostižnih i na kraju razočaravajućih stvari za koje mislimo da će nas učiniti srećnijima, probali da pomerimo svoju tačku na viši nivo.
Da, to može stvarno da se uradi.
Kako to učiniti? Sreća se nalazi u ovom trenutku. Da, baš sada, i tu je na dohvat ruke. Ne u budućnosti, ostvarivanjem srećnih planova, ciljeva i jurenjem snova. Zamišljanje budućih loših događaja preokreće sadašnji trenutak u nesrećan, i to verovatno mnogo više negativan nego što bi stvarno bio kada bi se taj zamišljani događaj zaista i desio.

Kao što je Milton rekao: “Um je kosmos i može da napravi pakao od raja, kao i raj od pakla”. Psiholozi mogu pomoći ljudima da koriste svoj um kako bi učinili njihove sadašnje trenutke boljim nego što bi ikad predvideli da će im u budućnost biti.
 
Poslednja izmena:
4. EMDR metoda.
celavi lik sa naocarima ludi


EMDR je terapijska metoda koja je počela da se upotrebljava na ljudima koji su imali traume iz vijetnamskog rata. Terapeut vodi klijenta kroz proces u kojem klijent pomera očne jabučice levo-desno, baš kao što to radi u REM fazi tokom spavanja. Poenta je da se inicira budna REM faza dok se živopisno pozivaju u um traumatična sećanja.

Zvuči kao pseudonauka, ali ljudi govore da su imali znatno olakšanje nakon ovih terapija. Teorija govori da se pomeranjem očiju levo-desno podstiče mozak da detaljnije integriše neprocesuiranu memoriju u procesuiranu.
 
5. Uticaj misli na emocije i raspoloženje i obrnuto.

Mnogi od nas misle da smo mi ljudi u osnovi racionalna bića. Emocije utiču na svaku misao i na svako iskustvo koje imamo, dok su mnogi ljudi potpuno nesvesni ovoga i misle da se ponašaju totalno racionalo.

Postoji niz naučnih objašnjenja o značaju pozitivnih misli na naše mentalno zdravlje. Ali nije tako jednostavno samo “prilepiti” pozitivne afirmacije i misli na neku stavku našeg života na kojoj svesno treba da poradimo. U tom slučaju, naše pozitivne misli neće imati dugoročan efekat po nas.
 
Scena češanja po glavi mnogima je poznata, makar iz crtanih filmova - kad god o nečemu razmišljaju ili se prisećaju, junaci se češkaju po glavi. Zašto to inače mnogi od nas rade u takvim situacijama?

Psiholozi kažu da je češanje po glavi automatska radnja kojom ohrabrujemo sebe kad nešto ne znamo.

- Naš mozak takvu situaciju tumači kao stresnu, a svaki oblik nesvesnog dodirivanja pokušaj je da sami sebe utešimo. Češkanjem glave ili trljanjem vrata pokušavamo da pomognemo sebi da se opustimo i smanjimo količinu stresa, a dodiri su usmereni prema glavi jer je upravo ona izvor tog stresa - kažu psiholozi.
 
Studije su pokazale da se oblasti u mozgu koji su zaduženi za obradu fizičke boli preklapaju da oblastima koje su zadužene za emotivnu bol. Sindrom slomljenog srca je odavno ustanovljen i definisan, a javlja se često prilikom stresnih situacija, kao što je smrt voljenih.
 
Pored toga što se smatra afrodizijakom i uvijek dobim poklonom, čokolada je dobar način za pokazivanje ljubavi. Zašto? Radi se o tome da čokolada sadrži triptofan, hemikaliju koja utiče na mozak da luči serotonin, koji je zadužen za dobro raspoloženje, emotivno zdravlje, dobar san i balansiran apetit, kao i druge brojne funkcije naše psihe i ponašanja. Čokolada takođe sadrži feniletilamin, neurotransmiter koji nam pomaže prilikom izražavanja privlačnosti i uzbuđenja. Djeluje tako što stimuliše centar za zadovoljstvo u mozgu, te dostiže njegov vrhunac tokom orgazma.
 
Nedavno istraživanje pokazalo je da su roditelji koji gledaju nasilne filmove sa scenama seksa imaju veći stepen prihvatanja takvog sadržaja, čak su spremiji da ga pokažu svojoj djeci. To je takođe povezano sa manjom senzitivnošću ljudi koji igraju video igrice.
 

Back
Top