IZNENAĐENI UCENOM IZ BUKUREŠTA - PRIPADNICI VLAŠKE MANJINE KAŽU DA NISU SMETNJA KANDIDATURI NAŠE ZEMLJE U EU
Vlasi: Rumuni nas svađaju sa Srbijom
Mi nismo Rumuni - Niko nema pravo da od nas traži da se izjašnjavamo kao Rumuni, niti Rumunija može Srbiji da postavlja ultimatume oko toga u EU, kažu najistaknutiji predstavnici vlaške zajednice
Vlasi koji žive u Srbiji, zapravo velika većina njih, šokirani su pokušajem zvanične Rumunije da ospori kandidaturu naše zemlje u EU pozivajući se na „vlaško pitanje". Pripadnici vlaške manjine protive se pokušaju Rumuna da ih svojataju i ističu da nemaju nikakav problem u Srbiji niti potrebu da se žale.
Malo ko je očekivao da će Samit šefova diplomatija članica Evropske unije prekjuče u Briselu, na kome se odlučivalo o davanju statusa kandidata Srbiji za članstvo, u prvi plan izbaciti pitanje Vlaha u našoj zemlji. Međutim, upravo zbog tvrdog stava susedne Rumunije po pitanju vlaške manjine šefovi diplomatija imali su dugu i neizvesnu raspravu.
Samo bez ultimatuma
Ovakvo ponašanje naših suseda iznenadilo je mnoge, ali ne i žitelje istočne Srbije, jer su poslednjih godina s leve strane Dunava u Srbiju dolazili signali da „susedna i prijateljska" Rumunija ima određenih primedbi na položaj i tretiranje pripadnika „rumunske manjine". Pažljivim posmatračima nije promakla poruka koju je krajem 2011. uputio Euđen Tomak, šef Odeljenja za prekogranične Rumune, rekavši da je za „rumunsku vladu priznavanje rumunske nacionalne manjine u severoistočnoj Srbiji prioritet". Da se radi o dva različita viđenja jednog istog pitanja već nekoliko godina pokušavaju da kažu i pripadnici vlaške nacionalne manjine, koja kao jedna od najmlađih u Srbiji od pre nekoliko godina ima i svoj najviši predstavnički organ - Nacionalni savet Vlaha (NSV). U tom savetu ne spore da u istočnoj Srbiji žive i Vlasi koji se izjašnjavaju kao Rumuni, ali kažu da niko nema pravo da sve Vlahe smatra Rumunima.
Pozadina - Istoričari se čude iznenadnoj uceni rumunske vlade
Rumuni obavljaju posao za drugog?
Trenutak u kome je Rumunija potegla vlaško pitanje naveo je srpske stručnjake da posumnjaju da se iza toga kriju nečiji tuđi interesi. Moma Pavlović, direktor Instituta za savremenu istoriju, kaže da mu nije jasno zašto Rumunija baš sada insistira na tome.
- Ne znam uopšte otkud ta ideja sada. Svako treba da iskazuje svoju posebnost onako kako je oseća, ali mora da poštuje državu u kojoj živi jer u protivnom će nastati haos. Upravo Rumunija ima problem sa manjinama kojih je mnogo više nego kod nas. Zato i ne verujem da je Rumunija sama iskonstruisala to pitanje. Moguće je da je ta zemlja instrumentalizovana od drugih zemalja da pokrene to pitanje sada, od neke velike sile koja ne želi da se eksponira već gura Rumuniju - zaključuje Pavlović.
Politički analitičar Đorđe Vukadinović slaže se da je vrlo moguće da je Rumunija sada potegla vlaško pitanje u ime neke druge zemlje.
- Nije isključeno da se Rumunija koristi samo kao paravan za neku zemlju koja naočigled podržava našu kandidaturu, a u stvari nas sapliće preko drugog igrača - ocenjuje Vukadinović.
On, pak, smatra da je verovatnije da Rumunija to radi iz čiste obesti, kako bi pokazala „mišiće" pred Evropskom unijom u kojoj je samo sitan igrač.
- Niko nema pravo da od pripadnika vlaške nacionalne zajednice zahteva da se izjašnjavaju kao Rumuni, niti Rumunija može Srbiji da postavlja ultimatume. Jer mi Vlasi nismo obespravljeni i imamo svoj Nacionalni savet, a ako postoje neki problemi unutar rumunske zajednice, to treba da se rešava sa Nacionalnim savetom Rumuna - naglašava Radiša Dragojević, predsednik NSV.
Prema njegovim rečima, u okviru vlaškog korpusa postoji i grupa nezadovoljnika koji smatraju da je njihov jezik rumunski i svako malo se obraćaju rumunskim vlastima za nekakvu pomoć.
- O tome koliko je malobrojna ta „prorumunska" struja u vlaškom korpusu svedoči i činjenica da u NSV od 23 člana samo četiri zastupaju prorumunsku opciju - kaže Dragojević.
S njim se slaže i primarijus dr Siniša Čelojević, predsednik Vlaške demokratske stranke (VDS).
- Bez obzira na sve sličnosti, to su dve autohtone nacionalne manjine. Rumuni svojom maticom smatraju Rumuniju, Vlasi svojom matičnom državom smatraju Srbiju. Mi nemamo nijednu potrebu niti osnov da se obraćamo Rumuniji, niti smo je mi ovlastili da u naše ime bilo šta traži - ističe dr Čelojević.
Vlasi pišu ćirilicom
On kaže da se nervoza u redovima vlaških „rumunofila" pojačala od kada je pre nešto više od mesec dana NSV doneo odluku o usvajanju vlaškog pisma. Vlaško pismo bazirano je na upotrebi ćiriličnog i latiničnog pisma, koja za osnovu imaju već postojeći vlaški govorni jezik i predstavljaju polazište za nomenklaturu i standardizaciju vlaškog jezika.
- Radi se o revitalizaciji veoma značajnog segmenta vlaškog entiteta, imajući u vidu da je među vlaškim življem u Srbiji ćirilično pismo godinama u upotrebi. Kao što su i mnogi pisani dokumenti iz istorije Vlaha stari i do 500 godina pisani ćiriličnim pismom - kaže dr Čelojević.
I u jednom od mnogih vlaških udruženja „Gergina" iz Negotina, koje se bavi očuvanjem jezika, tradicije i kulture Vlaha, smatraju da Vlasi na ovim prostorima nisu obespravljeni.
Mi nemamo nijednu potrebu niti osnov da se obraćamo Rumuniji,
niti smo je mi ovlastili da u naše ime bilo šta traži u Briselu...
Siniša Čelojević, predsednik Vlaške demokratske stranke
- Ove nesporazume prave pojedinci kojima je u svakom pogledu bliža Rumunija nego Srbija. Oni sebe smatraju Rumunima. Mi na to ne pristajemo, a na takve ultimatume ne treba da pristane ni naša država Srbija, jer smo mi bili i uvek ćemo biti Vlasi kojima je jedina domovina Srbija - kaže Voja Kožicić, član „Gergine".
Pojedini stručnjaci smatraju i da Bukurešt možda zaista vidi problem Vlaha u Srbiji iako on ne postoji.
- Pitanje je da li su to Vlasi ili Rumuni i da li je to isto ili ne, kao i kako određene grupacije same žele da se nazovu. Čini mi se da je glavni problem kako se ta manjina zove, a pitanje je da li zemlja susedstva može uopšte da odluči o tome - ističe Ognjen Pribićević, bivši ambasador Srbije u Nemačkoj.
Beograd 01. 03. 2012.
PRESS