Vlasi — balkanski fenomen

Mislim da je 15 vijeku bila i zabranjena ženidba izmedju Srba i Vlaha.(pronaći ću to) Tako da pogrdan naziv dolazi iz drugih izvora. Dokaz za prisustvo vlaha u Bosni su i imena planina kao Vlašić i Romanija. Husckacki govor se može naći bilo gdje i koliko hoćeš
Била је забрањена женидба себара, земљорадничког становништва, са власима, сточарским становништвом, то су сталежи у средњевековној Србији а не посебни народи.
 
Била је забрањена женидба себара, земљорадничког становништва, са власима, сточарским становништвом, то су сталежи у средњевековној Србији а не посебни народи.
Da ali to upravo objašnjava da su vlasi tretirani kao niži stalež u srednjovjekovnoj Srbiji. I vjerovatno razlog zašto se naziv Vlah smatra pogrdnim.
 
Da ali to upravo objašnjava da su vlasi tretirani kao niži stalež u srednjovjekovnoj Srbiji. I vjerovatno razlog zašto se naziv Vlah smatra pogrdnim.
У овом случају власи су били повлашћенији сталеж од себара, и женидбом себри су очито масовно прелазили у влахе или ти сточаре, па је владар морао да то забрани.
 
У овом случају власи су били повлашћенији сталеж од себара, и женидбом себри су очито масовно прелазили у влахе или ти сточаре, па је владар морао да то забрани.
Dobro, možda je postojao neki jos niži stalež ali je teško povjerovati da je postojala zabrana izmedju Srba i Vlaha u srednjovjekovnoj Srbiji zato što su vlasi bili povlasteni stalež.
 
Izvinjavam sa Slaven je pitao za sablju Gradascevica ne za Obilica. Ukucao sam u guglu. Gradascevic sablja i to je ispalo. Ne tvrdim da nema propagande u članku jer ne znam, ali Gradascevic se borio za očuvanje Bosne.
Nije Obilić već Obrenović, ali dobro.
Gradaščević se nije borio za očuvanje Bosne već za svoje privilegije.
Želeo je da bude knez Bosne kao što je Miloš bio knez Srbije. Do tog momenta on je bio odan turskom sultanu.
Na kraju je poražen molio za oprost Turke i umro je kao slobodan čovek u Istannbulu dok su srpskim ustanicima Turci bukvalno skidali glave i drali im kožu živima.

Inače zanimljivo je da je on kao veliki musliman sebe zvao po evropskom mitološkom biću, pogotovo što su nadimke ''Zmaj'' nosili uglavnom srpski borci protiv Osmanlija (Zmaj od Avale, Zmaj od Noćaja, Zmaj Ognjeni Vuk).
 
Dobro, možda je postojao neki jos niži stalež ali je teško povjerovati da je postojala zabrana izmedju Srba i Vlaha u srednjovjekovnoj Srbiji zato što su vlasi bili povlasteni stalež.
Себар је зависни сељак у средњевековној Србији, најнижи сталеж су били отроци људи без икаквих права.
Па постојала је видиш, јер да није број земљорадничког становништва би се смањивао у корист влаха сточара а то није било у интересу ни владару ни властели.
 
Nije Obilić već Obrenović, ali dobro.
Gradaščević se nije borio za očuvanje Bosne već za svoje privilegije.
Želeo je da bude knez Bosne kao što je Miloš bio knez Srbije. Do tog momenta on je bio odan turskom sultanu.
Na kraju je poražen molio za oprost Turke i umro je kao slobodan čovek u Istannbulu dok su srpskim ustanicima Turci bukvalno skidali glave i drali im kožu živima.

Inače zanimljivo je da je on kao veliki musliman sebe zvao po evropskom mitološkom biću, pogotovo što su nadimke ''Zmaj'' nosili uglavnom srpski borci protiv Osmanlija (Zmaj od Avale, Zmaj od Noćaja, Zmaj Ognjeni Vuk).
Vjerujem da je imao i svog interesa ali njegava svadja sa Obrenovicem koji je bio turski vezir i isto služio Turcima je interesantna. Obrenovic trvdi da Bosna ne postoji a Gradaščevićevic se bori za Bosnu sa svim vjerama. Za vrijeme Obrenovica i Karadjordjevica se objavljuju Nacertanije. Tajni Srpski program vanjske politike koji Austrougarska provaljuje i javno objavljuje. Sve upravo potrdjuje moju priču o pretvaranju Vlaha u Srbe koje Garašanin vrši u Bosni u cilju Stvaranje Velike Srbije polovinom 19 vijeka. Sto se Zmaja tice ništa čudno, Veliki dio Bosanski vladara je imao familijarne odnose sa Srbijom i neki su i bili polu Srbi.
 
Miloš kada je trebalo ratovati sa Turcima je retovao, kada je trebalo voditi diplomatiju činio je to. Zato je za razliku od izhitrenog Gradaščevića bio uspešan državnik i državotvorac.
Vlahe? Zar ''Načertanije'' ne spominje Bošnjake tri vere? Morate se dogovoriti više da li ćete da zastupate tezu o Srbima u Bosni kao o Vlasima ili kao o pravoslavnim Bošnjacima. Ovako delujete konfuzno, pa čak i smešno.
Neverovatna mi je vaša opsednutost ''Načertanijem'', a postoji masa drugih zapisa i pre ''Načertanija'' koji Bosnu i stanovništvo u njoj tretiraju kao srpsko.
Mnogi od tih zapisa su predstavljeni i ovde. Lično sam kačio Dositeja Obradovića koji je napisao da su Bošnjaci Srbi koji nose ime po Bosni.

1-png.700947


untitled-png.700949
 
Ако су падобранци већ присутни на овом српском форуму, било би пожељно да се држе теме на којој пишу коментаре и да је не "затрпавају" постовима који немају везе са темом. Теме о Хрватима, историји простора данашње Босне, постоје, више њих, треба само да потраже тему за коју мисле да својим коментаром могу дати допринос бољем сагледавању. Ова тема је посвећена Власима, па да се форумаши врате теми.
 
Miloš kada je trebalo ratovati sa Turcima je retovao, kada je trebalo voditi diplomatiju činio je to. Zato je za razliku od izhitrenog Gradaščevića bio uspešan državnik i državotvorac.
Vlahe? Zar ''Načertanije'' ne spominje Bošnjake tri vere? Morate se dogovoriti više da li ćete da zastupate tezu o Srbima u Bosni kao o Vlasima ili kao o pravoslavnim Bošnjacima. Ovako delujete konfuzno, pa čak i smešno.
Neverovatna mi je vaša opsednutost ''Načertanijem'', a postoji masa drugih zapisa i pre ''Načertanija'' koji Bosnu i stanovništvo u njoj tretiraju kao srpsko.
Mnogi od tih zapisa su predstavljeni i ovde. Lično sam kačio Dositeja Obradovića koji je napisao da su Bošnjaci Srbi koji nose ime po Bosni.

1-png.700947


untitled-png.700949
Nije tema i necu vise o ovom ali Dositeja Obradovića prikazivati kao izvor je glupost. Obradović je veliki Srpski Nacionalsta koji se bori za Veliku Srbiju. Vuk Karadžić je od njega pokupio (svi Srbi svuda).
 
Nije tema i necu vise o ovom ali Dositeja Obradovića prikazivati kao izvor je glupost. Obradović je veliki Srpski Nacionalsta koji se bori za Veliku Srbiju. Vuk Karadžić je od njega pokupio (svi Srbi svuda).
Nije poenta da li je nacionalista ili ne, već da su postojali ljudi i (mnogo pre) pre Garašanina koji su tvrdili da su Bošnjaci Srbi, a vi ste se latili samo njega.
 
Poslije propadanja Turske u 19 vijeku se prave nove granice i tad se javlja Garašanin. U 19 vijeku se stvara moderna Evropa. Da je Garašanin tvrdio da se braći Bosanskoj treba obnoviti njihova država, Kneževina bilo sta sve bi to drugim tokom išlo. Nego Garašanin pretvara ideju Jugoslavije u Velika Srbija i kad Bugari tu ideju odbijaju vraća na Jugoslaviju koja se nakon 1 svjetskog rata formira sa mnogim promjenama u korist Srba.
Garašanin je verovao da su Bošnjaci Srbi i zbog toga je sa njima želeo Veliku Srbiju ili jedinstvenu srpsku državu. To je njegovo pravo na slobodno mišljenje.
Ako pročitaš nepristrasno njegov plan i program videćeš da tu nema nikakve zle namere, nikakvo nasilje se ne zagovara niti bilo šta slično već naprotiv. On je bio veoma pažljiv sa tim pitanjem i imao je razumevanja za različitosti.
 
Garašanin je verovao da su Bošnjaci Srbi i zbog toga je sa njima želeo Veliku Srbiju ili jedinstvenu srpsku državu. To je njegovo pravo na slobodno mišljenje.
Ako pročitaš nepristrasno njegov plan i program videćeš da tu nema nikakve zle namere, nikakvo nasilje se ne zagovara niti bilo šta slično već naprotiv. On je bio veoma pažljiv sa tim pitanjem i imao je razumevanja za različitosti.
E jbg pogledaj to iz perspektive drugih. Kad bi neki Hrvat sa razumijevanjem za različitosti, koji piše vanjsku politiku Hrvatske vjerovao da su Srbi Hrvati i želio jedinstvenu Veliku Hrvatsku državu
 
E jbg pogledaj to iz perspektive drugih. Kad bi neki Hrvat sa razumijevanjem za različitosti, koji piše vanjsku politiku Hrvatske vjerovao da su Srbi Hrvati i želio jedinstvenu Veliku Hrvatsku državu
Жеље и огласи су на другој фрекфенцији.
Овде се износе историјски факти, историјске читанке,
историјске мапе, па чак и тврдње из појединих историјских
романа, часописа... и расправља о тачности неких тврдњи.
То што пише Гарашанин не мора по правилу бити тачно.
Може да буде његово погрешно виђење или твоје погрешно
тумачење. Дисциплина је то, бавити се историјом.
Видим шта те копка па сам отворио тему(препознаћеш)
да можеш тамо писати.
 
Romanian and the loving kindness of the Slavs

URL:
https://www.christopherculver.com/languages/the-love-and-kindness-of-the-slavs.html

Christopher Culver

In my study of the Romanian language I have been amazed at how much of the original Romance lexicon for matters of love and affection have been replaced by loans from Common Slavonic. Off the top of my head I can name:

Rom. a iubi, OCS любити ‘to love’
Rom. prieten, Bg. приятел ‘friend’
Rom. drag, OCS драгъ ‘dear’, whence comes Rom. dragoste ‘love’ and drăguț ‘nice, cute’
Rom. milos, OCS милостивъ ‘merciful, compassionate’
Rom. a gâdila, Bg. гъделичкам ‘to tickle’
Rom. nevastă, Bg. (archaic) нвеста ‘wife’

One must rethink the stereotype of the early Slavs as bloodthirsty barbarians sweeping down upon civilisation with other uncouth tribes of the Age of Migrations. They obviously knew something about teaching people to care about and appreciate each other. They should get an early-morning children’s television programme.

Concerning happy nice words in Romanian from Slavonic, one might also mention Rom. zâmbește ‘smile’, from OCS зѫмбъ ‘tooth’.



Aromanian liturgy

URL:
https://www.christopherculver.com/languages/aromanian-liturgy.html

Christopher Culver

This post might not interest readers who don’t know the Romanian translation of the Divine Liturgy of St. John Chrysostom, but a video posted on YouTube of the liturgy (specifically the Great Litany) in Aromanian makes for a convenient comparison of Romanian and Macedo-Romanian. There’s not much recorded material in Aromanian on the internet, especially of material that one would be likely to already be familiar with. So here are my superficial observations:

- Imperative in verbs borrowed from Slavonic seems to be in -ia rather than -ește: Aromanian Doamne miluia ‘Lord have mercy’ ~ Ro. Doamne miluiește. The formation of the imperative is frustratingly missing from the handful of Aromanian grammars on the internet.

- The initial blessing in Aromanian ends with tora sh-tu tutã eta a etilor, showing that the language preserves Latin aetas, -ātis ‘age’. Romanian, on the other hand, has replaced it with Common Slavonic věkŭ: și acum și pururea și în vecii vecilor.

- One notices Aromanian’s greater reliance on Greek for loanwords, e.g. basilia ‘kingdrom’ versus Ro. împărăția, piste ‘faith’ < Gr. πίστη versus Ro. credință. I would imagine that what sounds like pãlãcaldzim ‘we pray’ is from Greek παρακαλώ, compare Ro. rugăm.

- Aromanian maintains a Latin root in ascapã-nã ‘save us’ while, as I was surprised to learn just a few days ago, Romanian uses of all things a Hungarian loanword: mântuiește-ne < Hu. menteni.

The pronunciation of Aromanian here is so remarkably close to Romanian that, were I to hear anyone having a conversation in this language, I would be more inclined to think them speakers of some highly provincial form of Romanian than guess that they were Aromanians.

This recording appears to have been made by the Aromanian community in the Romanian city of Constanta. Unfortunately, that similarity between the two languages makes Aromanian’s ultimate survival among immigrants to Romania unlikely, just as Finnic-speaking refugees to Finland have not preserved their own languages but assimilated to Finnish.
 
Kada se prvi put pominju Vlasi?
Не знам која је веза са овом темом, по румуњском историчару Овидију Печикану (овдје стр.66)
Ovidiju Pecikan 066.jpg

појам Власи се први пута помињу у једном документу из VIII вијека. Баш у посту који си ти приложио
Ukratko, na brzaka ono što sam bacio pogled, ovo su kažu pisani izvori:

* najstariji pouzdani spomen Arbanasa jeste iz istorije Mihajla Atalejata. Godinu-dve pre nego što ju je završio, dakle 1078. godine, pominje Arbanase kao učesnike pobune Nikefora Vasilakija; on je bio duks tračke teme. U izvoru piše da je Nikefor podigao vojsku tu, u krajevima oko Drača, što znači da su Arbanasi u to vreme živeli u tom području
* Georgije Akropolita donosi nam vesi o pobuni Arbanasa iz 1257-9. godine
* u jednom zapisu u Dubrovačkoj republici albanski jezik pominje se 1285. godine
* U Opisu istočne Evrope iz 1308. godine koji sam već pominjao stoji da Albanci ni na koji način ne mogu da se sporazumeju sa Latinima, Grcima i Slovenima u susedstvu
* Putopis iz 1322. godine razlikuje Albance od Grka, Srba, Jevreja i Latina. U njemu piše da se Albanija nalazi između slovenske i romejske zemlje i da se u njoj govori jedan dosta drugačiji jezik od ta dva, odnosno potvrđuje ono što znamo iz mnogobrojnih i starijih i mlađih izvora o tome da je jezik Arbanasa bio drastično različit u odnosu na svoje grčke i slovenske susede do mere potpune nemogućnosti međusobnog sporazumevanja
* U izvoru iz 1332. godine stoji da je albanski potpuno drugačiji od latinskog i povlači distinkciju Albanaca u odnosu na Latine i Slovene
* Na mnogo mesta Jovan Kantakuzen u svojim spisima piše dosta o Arbanasima (vezano za 1328, 1332. i 1336. godinu)
* U Razumniku iz XIII ili XIV stoleća, koji smo već pominjali na temi o Legendi iz vremena cara Samuila, pominju se Arbanasi kao jedan od poluvernih naroda
извори са почетка XIV вијека говоре да Албанци ни на који начин не могу да се споразумеју са Латинима (у које можемо сврстати и Влахе), Грцима и Словенима у комшилуку.
 
Не знам која је веза са овом темом, по румуњском историчару Овидију Печикану (овдје стр.66)
Pogledajte prilog 741248
појам Власи се први пута помињу у једном документу из VIII вијека. Не знам каква је веза са овом темом, баш у посту који си ти приложио
извори са почетка XIV вијека говоре да Албанци ни на који начин не могу да се споразумеју са Латинима (у које можемо сврстати и Влахе), Грцима и Словенима у комшилуку.

Pitanje je bilo poluretoričko. Činjenica da vizantijski spisatelji počinju da poču o Vlasima od X stoleća ne znači da na grčkom geoprostoru Vlasi nisu obitavali i pre tog perioda (ili pre VIII st.).
 

Back
Top