V I N O

  • Začetnik teme Začetnik teme -
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
jedno koje bih izdvojio je Pauillac,Medoc, vintage 1996 / nije posebna/ -Chateau Puy Lacoste, St.Guiron ,proizvodjac koji je konstantno u vrhu produkcije na levoj obali reke Girronde pored Bordeaux-a. po Parkerovom sistemu bodovanja vina ovaj Chateau redovno postize ocene koje su po pravilu 90+ / max 100/:rumenko:
jos nisam dokucio cime me je ovo vino odusevilo, dali je bio takav trenutak ili ''sheer quality'' ili oba, ali vino je bilo zaista pravo. -top.
ukratko....duboka rubinova boja, zrelo, arome borovnica i kupine, koze, dima od cigare /habana/, kompleksno i slojevito, svileno na jeziku.
sa finisom definitivno duzim od desetak do petnaest sekundi. vino je bilo najlepsa vinska pesma. voleo bih da ga se docepam jos jednom.


:ok:uvek ga se rado podsetim.
 
Poslednja izmena:
jeste, stvarno sjajno, toliko sjajno da sam se bacio
u potragu za tim vinom i uspeo da nabavim sanduk
istog Chateau ali vintage 2003 koja je nesto slabija
nego 2000. jednu sam otvorio, izvrsno vino ali nije jos
to- to. ostalih 5 ce malo da pricekaju mada sam vec
nestrpljiv :D



poz :cool:toledo19.
 
na samom pocetku price o vinima secam se da je bilo nekih kontroverzi oko serviranja vina na temperaturama koja bi trebale biti optimalne i prilagodjene svakom vinskom stilu.
zanemarujuci ovu cinjenicu ili je pogresno tumaciti znaci ne dozvoliti vinu da razvije i predstavi u potpunosti svoj kvalitet. cista greota .ne tvrdim da sam najpametniji, svako moze vino tretirati
u zavisnosti od svojih preferenci , ono....tvoje pare ,tvoja muzika, ali ne treba izmisljati toplu vodu -ona je vec davno izmisljena. ljudi su vekovima pili vina, proucavali ih i dosli su
do nekih zakljucaka koje vino na kojoj temperaturi i zasto. naravno da se ne morate striktno drzati pravila ali okvirno govoreci postoje neka pravila koja bi se trebala uvazavati.
crvena vina imaju vecu molekularnu tezinu i time su manje nestabilna i podlozna ''promenama raspolozenja'' od belih vina. ostaviti ih na sobnim temperaturama znaci , pre otvaranja flase
dovesti ih na temperaturu kojom ce lakse osloboditi arome. tj . poceti da isparavaju / uslovno receno/. ovde govorim o crvenim vinima full body sa jakom strukturom i karakterom.
orijentaciono govoreci , uslovljeno strukturom i karakterom trebalo bi se drzati temperature od 14c do optimalnih 18c ne uzbudjujuci se preterano ako se sa starijim vinima malo predje
gornja granica. druga kategorija vina mogla bi biti light- medium body crvena vina, koja isto kao po prethodnoj gradaciji mogu biti izlozena temperaturama od 10c za lagana crvena vina
do 14c za crvena sa nesto vise karaktera /pinot noir npr./.bela vina u sledecoj kategoriji , bih grubo podelio na srednje kisela- kisela /medium dry-dry/ trebali bi se drzati temperature
od 6c do 10c, sa ustanovljenim principom iz ''crvene varijante'' ....sa strukturom i karakterom malo veca temperatura za razliku od slabijih koja traze manju temperaturu. champagne se idealno
moze smestiti takodje u ove temperaturne okvire. hladnoca je obavezno potrebna i sledecoj grupi vina , srednje slatka - slatka /medium sweet - sweet/.ona se krece ovde od 4c za izuzetno
slatka /tokay aszu, sauternes/ do 6c za nemacka spatlese i auslese. penusava vina se isto hlade na ovoj temperaturnoj skali. da bi odrzali tokom sluzenja ili obroka hladnocu belog
vina prakticna je posuda sa mesavinom vode i leda. pojedina bela vina u gornjoj temperaturnoj granici nije pozeljno ostaviti u posudi samo sa ledom, to moze vrlo lako da negativno
utice na arome koje se ocekuju od tog vina i da ih jednostavno ''ucutka'' . naravno ni jedan pravi ljubitelj to ne zeli, cilj je da se maksimalno uziva u dobroj i kvalitetnoj kapljici....
 
Poslednja izmena:
zaboravio san da naznacim u zadnjem postu....nastavak sledi:ok:
slazem se da bi to mogao biti sledeci pravac, ako to jos nekog
zanima pored tebe.? bilo bi dobro da znam koja vina su dostupna
iz uvoza na nasem trzistu, pa u skladu sa tim zvrljnuti po nesto
o toj zemlji .poz toledo19:D



ps/ to bi nesumljivo pomoglo nasim ljubiteljima da znaju sta piju,
pored domacih vina koja verujem poznaju? dakle, ocekujem vas
feedback...
 
Poslednja izmena:
:dontunderstand:, verovatno sam previse uzburkao vino u casi? pazi,
ja o vinima znam koliko je meni potrebno,/i vise/ ,meni je ok da
pisem o necemu drugom,na drugoj temi, imam razna interesovanja.....
.....
mozda ljudi nemaju interesovanja, mozda nemaju vremena:roll:
teska su vremena...ko bi se jos baktjao sa vinom....osim mene:zcepanje:
 
Poslednja izmena:
Ja, ja, ja:per: .Ja licno obozavam vina i svaki put kada mogu trudim se da saznam sto vise
. E sad jos kada bi se organizovala naka degustacija (a cini mi se da su neki bili za to) to bi bilo idelano
 
4pm-5.30pm

u petak popodne sam probao 8 belih/spanija/portugal/ 13 crvenih /spanija/portugal/ 3 rose-a/ vin d ' oc -south france/ jel' se to racuna u degustacije ili ne ? jos sam morao da radim posle toga :mrgreen:....
 
nastavicu da pisem o vinu zbog par ljudi koji imaju i pokazuju interesovanje za ovu temu.
ceneci to, i uvazavajuci chuperkinu sugestiju osvrnucemo se na nekoliko zemalja koje se smatraju dokazanim proizvodjacima vina sa dugom i uspesnom tradicijom. pretpostavljam za njih da su prisutne na nasem/ tamosnjem / trzistu pored establiranih domacih proizvodjaca. odmah moram reci da sam skoro imao prilike da u svom rodnom gradu posetim prodavnicu vina / sa pretencioznim naslovom ''butik vina''/ koja je na mene ostavila mesoviti utisak. veoma lepo uredjena sa prilicnim izborom za nase trziste, ali kvalitativno govoreci , skromno , tj. stekao sam utisak da su izlozena vina na donjem delu ponude tih proizvodjaca, ali sa cenom koja je znacajno visa za isti proizvod u zemlji iz koje potice ?!!! verujem da je prilicno tesko uskladiti ponudu sa kupovnom snagom potrosaca i samog trzista? imao sam priliku obici nekoliko vaznih zemalja u proizvodnji vina i sto me je odusevilo je razuman nivo cena / posebno u vinima koja se trose na dnevnoj bazi/, tako da se za 5-7 e moze kupiti veoma dobro vino , kojem se ne moze nista znacajno zameriti. pretpostavljam da masovnost proizvodjaca, masovnost ponude i odredjena kontrola evropske unije za agrikulturu cine ogromnu uslugu ljubiteljima.voleo bih da se to uskoro dogodi i na nasem trzistu, cime ce se sigurno prosiriti baza konzumenata i podici popularnost vina medju obicnim svetom...


ITALY
je jedna od najstarijih proizvodjaca vina na svetu. zbog relativne blizine ex-yu prostoru mislim da je najpoznatija nasim ljubiteljima vinske kapljice. ono sto je moje iskustvo vezano za italiju , komparirajuci je sa ostalim zemljama koje prave vina je to sto su italijanska vina zaista odlicna, gledajuci po kvalitetu od srednje- dobrih pa navise. u ovom rasponu vina su skuplja nego uobicajeno u drugim zemljama ali su dobra. sve ispod tog nivoa ,tzv ''vino da tavola'' i vina koja imaju aspiraciju da se podignu u srednju kategoriju drze takodje zavidnu cenu ali za uzvrat nude veoma malo, kvalitativno govoreci....
po italijanskom zakonu o vinu ona su rangirana na sledeci nacin, DOCG/ top, najbolja vina iz najboljih podrucja od najboljih proizvodjaca, DOC/dobra vina, moraju zasluziti ovu oznaku standardom tradicionalne proizvodnje, kontrolisanim prinosom, kontrolisanim starenjem itd/, VINO TIPICO, novija kategorija sa dokazanim poreklom , ne potpadaju pod DOCG- DOC , ali zvanicno odobrena kao reprezent podrucja, VINO DA TAVOLA CON INDICAZIONE GEOGRAFICA, vina regionalna bez odredjenih standarda , vina koja naznacuju sortu moraju naznaciti i njeno poreklo geografsko, VINO DA TAVOLA, vina bazicna koja ne podlezu kontroli ni jednoj od prethodno navedenih instanci.
italija se moze podeliti vinsko- geografski na sever/ lombardia, piemonte, veneto, emilia romagna/, na sredisnji deo / toskana, umbria, abruzzi/ i na juzni deo/ puglia, calabria, campania, sicilia/. da ne bih isao previse u sirinu, opredelio sam se da navedem osnovne karakteristike svakog regiona sa karakteristicnim vinima kojim oni ulepsavaju vinsku kartu evrope i sveta.

nastavlja se prvom prilikom :D
 
Poslednja izmena:
Ljudi kod nas jos uvek ne zele ili nemaju dovoljno da daju za kvalitetno vino, a slobodno mogu reci da su cene prosecnih inostanih vina kod nas previsoke.Drugi problem koji se javlja je to da imate ljude koji imaju para ali najblaze receno nemaju pojma sta piju (valjda se vode parolom skupo-inostrano-kvalitetno sto iz mog iskustva nije uvek tacno) Medjutim koliko mi se cini zadnja vest koju sam cula je da domaca vina treba da podlegnu standardizaciji, sto nije ni malo kratak proces ali kada se zavrsi bice odlicno.Ljudi ce za manje pare moci da piju domace vino koje ce biti jeftinije u odnosu na inostrano a podjednako kvalitetno.
:bye:
I naravno toledo19 ocekujemo nastavak
 
slazem se , uz opasku da strana vina koja sam ja video na nasim rafovima nisu prosecna, pre bih rekao da su ispod proseka:mrgreen:gledajuci kvalitet. simptomaticno je da su kao po pravilu birana prema etiketi /veoma lepe privlacne/ , a ne prema drugim znacajnijim parametrima.njihova cena dalo se primetiti daleko odskace od domacih vina , a slobodno mogu reci da je visoka i u odnosu na uk. trziste, koje prilicno , znam kako ''dise''.....



ps/ poucno je pogledati klip koji sam okacio i koji pokazuje da vina iz bordeaux-a takodje mogu podbaciti /chateau martinens, trece po redu/ ,jednom kada dobije lose kritike nece moci da odrzi cenu koju ima na trzistu. prema tome pri kupovini stranih vina ne ''suditi knjigu po koricama'' , vec po znanju koje imate , / ko.sta, odakle,godina itd? /


poz :bye:
 
Poslednja izmena:
Ko zeli da pije kvalitetno vino a ne neki buckuris koji nije ni V od vina raspitace se ili pogledati po raznim sajtovima kakve ocene je to vino dobilo,i to je to.A ostali po svojoj zelji. Nema tu neke preterane mudrosti, a uostalom nemoze svako od nas da vodi sommeliera u prodavnicu kad ide da kupuje vino :evil: :zcepanje:.
Ps. najbolje mi je kad cujem od novopecenih ljubitelja vina da piju samo odredjeno vino jer to je najbolje sve ostalo je krs. Nema sta svaki put me nasmeje :rotf:
 
Ko zeli da pije kvalitetno vino a ne neki buckuris koji nije ni V od vina raspitace se ili pogledati po raznim sajtovima kakve ocene je to vino dobilo,i to je to.A ostali po svojoj zelji. Nema tu neke preterane mudrosti, a uostalom nemoze svako od nas da vodi sommeliera u prodavnicu kad ide da kupuje vino :evil: :zcepanje:.
Ps. najbolje mi je kad cujem od novopecenih ljubitelja vina da piju samo odredjeno vino jer to je najbolje sve ostalo je krs. Nema sta svaki put me nasmeje :rotf:


hmmmm, da....medjutim da bi dali preporuku o prepoznavanju adekvatnih stranih vina treba se imati u vidu jedna cinjenica....nas svet koji se odlucio da proba i kupi strana vina se ne moze osloniti na sajtove koji relevantno ocenjuju i rangiraju vina zbog toga sto vina koja dolaze na nase trziste nemaju kriticnu ocenu , upravo sto ne padaju u kategoriju izvrsnih i vrhunskuh vina koja su medijski zapazena. razlog je po meni masovnost / ko bi ocenjivao ama bas svako vino koje se pojavi ?/ i cinjenica da proizvodjaci i distributeri logicno pretpostavljaju da se o takvim vinima zakljuchci donose na osnovu individualnog opsteg poznavanja koje se podrazumeva. eee....sada dolazimo do ''kvake''...to poznavanje se sticalo godinama, bas kao neka vrsta obrazovanja i to bi trebalo biti pocetna tacka sa kojom krenuti sa nasim ljubiteljima vina. ovo je npr. veoma solidno reseno u zemlji gde zivim. proizvodjaci i distributeri uglavnom nastoje da apdejtuju svoju ponudu preko supermarketa i specijalizovanih wine shopova time sto organizuju manje degustacije, uredno i cesto stampajuci vinske liste sa opisom i ponudom koje dostavljaju i na kucne adrese, ceste prezentacije na koje bukvalno mozete doci sa ulice, ucestalo nude i reklamiraju nova vina po zaista neverovatno niskim cenama itd, itd. sa prethodno navedenim se ne samo marketinski promovise proizvod vec takodje siri krug potrosaca i obrazuje i upoznaje sa stvarima koje se ne poznaju,,,,,osnovna prepreka kod nas je odnos prema vinu , koji je cesto iskljuciv / pijem samo ta i ta.../ ili / ma sta meni ima ko soliti pamet, znam ja...koji ce se vremenom promeniti. ;) /.neznanja se ne treba stideti , / niko se nije naucen rodio/ moj je stav da se vise treba stideti indolentnosti o odbijanja da se prosiri znanje o vinu.ova tema , makar i u svom skromnom obimu trebala bi biti korisna u tom pravcu. zbog toga apelujem na ljubitelje i poznavaoce da se pridruze ovoj temi i diskusijama koje se vode . /vinoljubci, zajedno smo jaci, hheehhee..../.


poz toledo 19.:lol:nastavak sledi...
a sante...
 
Poslednja izmena:
ok ,narode koji voli vino ,da nastavimo gde smo stali....
italija i vino....zanimljiv topik , nista zanimljiviji od ostalih kojima je nauka o vinu krcata :D.severna italija je veoma specificna po svojoj geografskoj topografiji, na jugu i istoku mediteranska prema severu alpska a prema zapadu alpsko- mediteranska. u ovom delu italije , zbog nesto ostrije klime se uglavnom okrenulo prema belim vinima , mada se u nekim manjim regionoma proizvodi odlicno crveno, mahom od nebbiolo sorte. najpoznatije je barolo koje je malo manje crveno i jako nego barolo sa juga italije.sorte severa italije koje su vredne pomenuti su nebbiolo, barbera,malvasia, vermentino, petit rouge, itd.velika vecina vina iz ovog dela italije nije predvidjena za dugo starenje i sazrevanje, piju se mlada, zivahna i osvezavajuca sa raznolikom kuhinjom koju nudi severna italija.drugo vino koje je poznato na severu je barbaresco, ovo vino je tanicno, kiselo, sa predominantim aromama sljive i visnje. idealno za popiti uz tezu hranu, kao sto je divljac npr.
izmedju milana i torina u regiji novare uspeva najpoznatiji nebbiolo, tu se nalazi sedam razlicitih DOC ,i u kombinaciji sa bonardom i vespolinom lokalnim sortama /kao i jos nekima/ daju neke od najboljih barola u italiji.lombardija je takodje veoma poznata po penusavim vinima i spumantima koji se prave od pinot blanc-a.u ovom mikro- regionu takodje se proizvodi vino pinot grigio koje je veoma popularno van italije,odlican kompanjon uz skoro sve recne ribe. malo vise na istok susrecemo se sa zaista raznolikom ponudom, verona je poznata po valpocelli, soave, bardolinu , vinima koja su zastitni znakovi ovog grada. oko jezera la garda u dolini adige sve do podnozja alpa pravi se vino koje se ne proizvodi nigde vise u svetu, crveno teroldego od grozdja istoimene lokalne sorte. ovo jako i puno vino sa velikim potencijalom starenja ,poznato je po notama gorcine, koja se eliminise sa dekantiranjem i ostavljanjem u dekanteru najmanje 24 sata. posle toga ovo vino nudi zaista neverovatnu paletu aromi i mirisa. najpoznatiji je teroldego rotaliano koji se proizvodi u veoma limitaranim kolicinama i mora minimalno da odlezi 4 godine.
iduci dalje prema veneciji srecu se klasicne sorte merlot-a, cabernet sauvignon-a, pinot noir-a, chardonnay-a kao i italijanske varijante riesling-a. dalje , juznije oko bologne i ravenne dosta dominiraju bele sorte, od kojih se prave bogatija bela vina npr. albana di romagna. severnije od venecije se nalazi regija veneto i friuli venezia. regija koja je postala veoma atraktivna u zadnjih petnaestak godina. lokalna prosecco bela sorta je prilicno nezanimljiva kao obicno belo ali je veoma dobra baza za spumante i penusava vina. prosecco superiore se ne moze poredititi sa vintage champagne , ali je veoma pitko i kvalitetno penusavo vino, popularno oko venezie i sire. sledece vino koje naznacuje ovaj region je beli verdiso od sorte verduzzo koja je veoma znacajna na severu italije. britko, suvo, osvezavajuce, ovo vino ima zasluzeno mesto medju vinima regiona. od crvenih vina ''iskace'' castello di roncade koji se istice stilom clareta iz bordeaux-a. veliki DOC grave del fruili je poznat po merlot-u koji veoma dobro uspeva ali ima neke razlike od merlot-a iz pomerola npr. u francuskoj.
brda prema ex- yugoslaviji u blizini gorizie su kultivisana sauvignon-om, traminer-om, malvasiom, pinot bianco-m , grigio-m, cabernet-om, merlot-om, pinot noir-om itd. sve ove sorte se karakterisu visokim extractom i aromom sto se objasnjava blizinom mora i mediteranskim vremenskim uslovima. u ovom delu se mogu sresti i cuvene tocai i refosco sorte koje daju takodje izuzetna vina. moram spomenuti da sam se jednom dosta davno vracao kolima prema yugoslaviji tim predelima /zalutao naravno, jer su svi tamosnji putevi uski, planinski, slabo oznaceni/ i da se i dan danas zivo secam tih fantasticnih krajolika i vinogorja sa italijanske i slovenacke strane. izuzetan dozivljaj koji se pamti zauvek...



nastavlja se:gace: ...
 
Poslednja izmena od moderatora:
srednja italija , posmatrajuci od firenze do rima i malo nize je domovina chianti-a, italijanskog vina koje svi znaju i koje se pije u najrazlicitijim delovima sveta. :)odmah se mora reci da ovaj deo italije koji je klimatski razlicit od severnog dela daje neke od najboljih italijanskih vina. regija toscane je narocito poznata po vinu chianti classico koje je sam vrh proizvodnje ovog vina. sangiovese je sorta koja se vecinom uzgaja i daje ovo izvanredno vino , zadrzavajuci pecat autohotne italijanske sorte poznate u celom svetu.dalje prema jugu dolazi se do regije abruzzo koje je poznato po montepulcanu d' abruzzu, vinu koje iako uvek relativno mlado pruza jedinstveni miris i ukus italije. spomenucu da je ovo vino koje mnogi porede sa beaujolais-om /ima nekih zajednickih crta/ ,uvek na mojoj ''wish listi'':heart:.regija marche uz obalu jadranskog mora oko ancone i dublje oko perugi-e je poznato po rosso- piceno vinu koje je mesavina sorti sangiovese i montepulcano.
iako se bela vina proizvode u celom srednjem delu italije moze se reci da su najzastupljenija u regiji umbrie , prema suprotnoj obali italije sve dole do rima.sorte koje daju pecat italijanskim belim vinima srednje italije su trebbiano i malvasia bianco.dve sorte koje se izvanredno dopunjavaju i dozvoljavaju veliku kreativnost u pravljenju vina. trebbiano nezavisno od regije pruza ''zest'' i uzbudljivost a malvasia bianco strukturu , ''body'' vina. za potpuniju i rafiniraniju paletu pomenutih vina dodaju se obicno sorte kao verdicchio, semillon, pinot bianco, sauvignon,i neke manje znane kao parrina, pitigliano, ansonica itd.jos dve sorte imaju znacajan udeo u belim vinima sa ovog prostora, to su orvieti i frascati. obe ove sorte su u proslosti bile poznatije i popularnije sa jedinstvenom aromom i karakteristikama / orvieto se drzao na fermentaciji do 2 godine !!/da bi vremenom neobjasnjivo izgubile na popularnosti i kvalitetu, i danas ih kultivisu jos samo par zaljubljenika, metodima koji zadiru duboko u proslost....


ps/
opsirnije o ovom delu italije, drugi put....:D
 
Poslednja izmena:
nesto mi ne ide ovo...

declang6-1.jpg



:hahaha:ima li ko da mi pomogne , ili da nastavimo sa italijom ? :hahaha:
 

Back
Top