Ujedinjenje Bosne sa Srbijom

da li vam se svidja ovaj predlog

  • da

  • ne


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
Ја и нисам изнео податке о онима који су се скоро доселили, већ о онима којима је Алекса Шантић посветио једну од својих најлепших песама "Остајте овдје", али и раније. Од 17. века!

А, свакако да у тај број од 9 МИЛИОНА улазе и новопридошли, а којих свакако има више од 4500.

ТАКО ДА НАЈВЕЋИ СРПСКИ ГРАД НИЈЕ ЧИКАГО, НЕГО ИСТАМБУЛ, у коме се једна од највећих знаменитости зове Београдска шума и простире се на више од 6000 хиљада хектара, а има и Београдска капија.

Procitao si clanak o ovom covjeku,priznaj
zp090421_1_1.jpg
:mrgreen:

Znam da jesi,ali dzaba citas,ako te interesuju ti ljudi bolje je kupi novine Preporod ili probaj naci na netu.
Ljudi svake sedmice donose novu pricu o Bosnjacima Turske,svaki put iz novog sela ili grada i tako ces nauciti sve o njima.
Tamo imas gradove koji su vecinski Bosnjacki kao sto su recimo Inegol i Karamursel.
Ali imas puno Bosnjaka koji zive u vecim gradovima.
Ima fudbalski klub Bosna SK iz Bayrampase(dijela Istanbula) skoro su igrali drugu ligu.
 
Još uvijek ne mogu dokučiti jel to hvale vrijedno ili sramota za Srbe. :think:

Нема шта да буде ни једно ни друго, историја је била таква каква је била, али кад неко помене како је стварно било, онда наступају ови који историју изврћу према својој некој перцепцији.

Лично мислим да је неспорно хвале вредно за српску историју да је толико Срба било на нај јачим позицијама у Отоманском Царству..

А, ево шта каже председник удружења српско-турског удружења "Инат" http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=11585
 
Poslednja izmena:
Kakve ti gluposti pises ?
Pa tek s kraja 19.stoljeća pravoslavci u Bosni su poceli da se izjasnjavaju kao Srbi, a nedugo nakon toga i katolici u Bosni su se poceli nazivati Hrvatima.
Svi su do tada bili Bošnjani/Bošnjaci.
Hoces reci da se Dragutin Nemanjic izjasnjavao kao Bosnjak?Jeste da nije voleo brata preko Drine,ali tesko da bi zbog toga postao nesto drugo.U srednjem veku narodi na ovim prostorima nisu sebi davali imena po planinama i rekama...
 
Procitao si clanak o ovom covjeku,priznaj
zp090421_1_1.jpg
:mrgreen:

Znam da jesi,ali dzaba citas,ako te interesuju ti ljudi bolje je kupi novine Preporod ili probaj naci na netu.
Ljudi svake sedmice donose novu pricu o Bosnjacima Turske,svaki put iz novog sela ili grada i tako ces nauciti sve o njima.
Tamo imas gradove koji su vecinski Bosnjacki kao sto su recimo Inegol i Karamursel.
Ali imas puno Bosnjaka koji zive u vecim gradovima.
Ima fudbalski klub Bosna SK iz Bayrampase(dijela Istanbula) skoro su igrali drugu ligu.

Да, прочитао сам (и ) то, сви смо ми негде нешто прочитали, нисмо се научени родили!
И поставио сам линк, у исто време кад и ти тај твој коментар који сад цитирам.

Узгред, немојте се ви Бошњаци плашити да ће вас Срби "отерати" од Турака!
 
Да, прочитао сам (и ) то, сви смо ми негде нешто прочитали, нисмо се научени родили!
И поставио сам линк, у исто време кад и ти тај твој коментар који сад цитирам.

Узгред, немојте се ви Бошњаци плашити да ће вас Срби "отерати" од Турака!

Mogu odmah da ti kazem da vas ovaj covjek laze.
Doduse nije da vas laze,nego samo ima malo pogresan pogled na historiju sve Srbe,Bosnjake,Hrvate,a vjerujem i Makedonce smatra Srbima.
 
Kakve ti gluposti pises ?
Pa tek s kraja 19.stoljeća pravoslavci u Bosni su poceli da se izjasnjavaju kao Srbi, a nedugo nakon toga i katolici u Bosni su se poceli nazivati Hrvatima.
Svi su do tada bili Bošnjani/Bošnjaci.

Muhamed Hevaj "Uskufi" (1600. - 1651.)


Poziv na vjeru na srpskom jeziku

Ja, Kauri, vami velju
Hodte nami vi na viru.
Po neviri što se kolju?
Hodte nami vi na viru.

Nismo vami mi zlotvori
Bog nas jedan jer satvori,
Budte Bogu bogodvori,
Hodte nami vi na viru.

Jedno čudo razrodi se,
Naopako jer hodi se,
Ter na jedno navodi se.
Hodte nami vi na viru.

Je li slika bit se, robit,
Po neviri sići, morit,
Jedno drugom kuće orit?
Hodte nami vi na viru.

Zovemo vas jer se piše:
Boga sveta uznat više,
Paka vira teško diše.
Hodte nami vi na viru.

Boi ne bije kof pametan,
Bude veće prepravedan,
Išta viri on zametan.
Hodte nami vi na viru.

Mi Turčini virno žiti,
I sa svitom obaviti,
Bez posla se nije biti.
Hodte nami vi na viru.

Мi nа víri čuvamo se,
Nevirniku rugamo se:
Kud, di ste se i kamo se?
Hodte nami vi na viru.

Nepriliku mnogo godin
Cini narod silu robin,
Kam kameno srce jedin'.
Hodte nami vi na viru.

Otac jedan, jedna mati
Prvo bi nam, valja znati.
Jer ćemo se paski klati?
Hodte nami vi na viru.

Kogod ima čistu pamet,
On ne misli činit zamet,
Nevirniku noge sapet.
Hodte nami vi na viru.

Nek ne čini silu, slavu,
Ne priliči niko lavu,
Nek uznade Svetog Savu.
Hodte nami vi na viru.

Ove riči promotrite,
Zavirnici igjte, vrite,
Nevirnike gonte, brite.
Hodte nami vi na viru.

Ne dajte se hali lučit
Zaboraviv jedin mučit,
Čistu viru valja učit.
Hodte nami vi na viru.

Kogod hodi naopako
Valja svezat noge jako,
Nek na jedno vozi vlako.
Hodte nami vi na viru.

Ovi spis je vazda viran,
Ko ga drži bude miran.
Iz nevire biži za ran.
Hodte nami vi na viru.

Ko bez puta bude opak
Te s nevirom digne uvak,
Na put gonit valja murtak'
Hodte nami vi na viru.

Pamet nije bit se, klati,
Već na viri biti brati,
Vrlo pravo, virno slati
Hodte nami vi na viru.

Dosta se je zla činilo,
Paski klalo i svinjilo
I bezumno još kinjilo.
Hodte nami vi na viru.

Valja viru opravdati
Od pakla se izbaviti,
Duše raju sve zaviti.
Hodte nami vi na viru.

Ne mislimo zlo mi vami,
Već na'ćete tako sami
Riječ to je: zvat vas nami.
Hodte nami vi na viru.

Zametnuli boje Ijudi,
Da budemo mi već Ijudi,
Da na viri nismo hudi,
Hodte nami vi na viru.

Od zla čini pametar,
Pamet gubi, ne čin' kar,
Jer je pamet vazd' uhar.
Hodte nami vi na viru.

Kod hiljade i šezdeset
I još jedan god bi uzet,
Pismo ovo dade pamet.
Hodte nami vi na viru.

Dobro znade Donju Solan
Rad Hevaji biti viran,
Pomoć čini, Bože jedan,
Hodte nami vi na viru.

Original handschrift im Institute fur Balkanforschung, Cod. turc.-slav. 1. Faksimile Taf. I.
 
posto muslimani hoce da se ukine rs a srbi hoce da se otcepe od bosne, da li bi kompromisno resenje moglo biti prikljucenje bosne srbiji a da bosna dobije visok stepen autonomije, a pritom da se ukine rs
oni bi imali i pravo na sportske reprezentacije, vladu, i ostalo, a bosna bi bila u sastavu drzave srbije


Mi tu nista ne bi dobili a izgubili bi Srpsku koja je drzavna celina vec sada i zato nam tako nesto ne treba. Ta ideja nije u interesu srpskog naroda, a svaka ideja u kojoj se gubi Srpska ili joj se smanjuju ingerencije je antisrpska.

Ali moze da Srpska dobije samostalnost, pa da se prisajedini Srbiji, ili obrnuto da se Srbija prisajedini Srpskoj. A muslimani ako ne mogu bez Srpske onda nek se prisajedine Srbiji, ali samo kao autonomna Federacija bez vecih ingerencija. Tako da ako im nekad ponovo padne na pamet da se cepe da znaju sta im pripada.
 
Ni u kakvim spisima do kraja 19. stoljeća ne spominju se nikakvi Srbi u Bosni, samo pravoslavci.

Shvatanje Konstantina Porfirogenita iz prve polovine X vijeka da je Bosna bila dio države Srbije nije usamljeno. U tom smislu svjedoče i drugi pisani izvori, nezavisno jedni od drugih. Jovan Kinam naziva bosanskog bana Borića (oko 1154 — oko 1164) „egzarhom dalmatske zemlje Bosne”, pri čemu isti pisac naziva Srbe „Dalmatima”. Zatim navodi da rijeka Drina odvaja Bosnu od „ostale Srbije”. U njemu savremenom izvoru, u Ljetopisu popa Dukljanina, stoji da se Srbija („Zagorje”) dijeli na Rasu, od Drine na zapadu do Lipljana i Laba na istoku, i na Bosnu, koja se prostire od Drine na istoku do Borove planine na zapadu. Prema prepisci papske kurije, od 1187. do 1238. godine Bosna se navodi kao „kraljevstvo Srbije, koja je Bosna” („regnum Servilie, quod est Bosna”). U istom smislu svjedoče i povelje velikog bana bosanskog Matije Ninoslava, koji u poveljama izdatim Dubrovačkoj opštini svoje podanike izričito naziva Srbima. Prema odredbi povelja predviđa se „ako tuži Srbin Vlaha, da se sude pred knezom dubrovačkim, a ako tuži Vlah Srbina, da se sudi pred banom”. Povelje bana Stefana II Kotromanića (1322 — 1353) o Stonu 1333. godine pisane su „dvije latinsci a dvi srьpscije”. Za njegove vlade dolazi do isticanja posebne državnosti Bosne, i to je rezultat samodržavnosti bosanskog vladara u odnosu na Nemanjiće. Oni su u svojoj vladarskoj tituli imali etničku odrednicu „kralj sve srpske zemlje i Dioklije i Dalmacije i Travunije”, „kralj sve srpske zemlje i pomorske”, „kralj i samodržac svih srpskih zemalja i primorskih”. Stoga ban Stefan II naziva državu Nemanjića „Raškom”, a cara Dušana „carem raškim”, a ne „carem Srba i Grka”, jer bi iz toga proizlazilo da je bosanski ban, koji takođe vlada Srbima, bio u vazalnom položaju prema Dušanu. Odlazak u manastir Mileševu i krunisanje Tvrtka za „kralja Srba, Bosne, Pomorja i Humske zemlje” 1377. godine sasvim je razumljiv korak koji proishodi iz državne tradicije Bosne. Najviše zbog odsustva podrške Srpske patrijaršije, koja je pripala knezu Lazaru Hrebeljanoviću, Stefan Tvrtko I nije mogao da odigra ulogu obnovitelja jedinstvene države srpskog naroda.
 
Mogu odmah da ti kazem da vas ovaj covjek laze.
Doduse nije da vas laze,nego samo ima malo pogresan pogled na historiju sve Srbe,Bosnjake,Hrvate,a vjerujem i Makedonce smatra Srbima.

Је си ли прочитао коментаре? Добри су.

Не, човек не лаже. Износи историјске чињенице.

Зато он нема разлог да лаже.
 

Back
Top