Ti meni „Vlasi”, ja tebi „Muži”

[Mrkalj]

Корен глагола вући је *volk-, *velk- тј. *h₂uolk-, *h₂uelk-; одатле не можемо извлачити реч за вука (< *vьlkъ < *wilkas < *uĺ̥kʷ-o-s), а одатле објашњавати назив Влах захтевало би објашњење за прелазак *k у *h, за шта није било повода нити других примера, аналогијом мењање исходā друге палатализације у множини, промену акцента ( рус. во́лок > воло́х, срп. влȃк > Влȁх) и зашто до тога није прошла изворна реч *volkъ или нека друга реч истога корена.

Našao sam analogiju glasovne promene u imenici рička od рiška. Motivacija podjednako jasna kao u prelasku vlak u vlah, zar ne?

 

[Tandoori Masala]

knjiga dobra. ali nema svaki predmet svoju sliku. što značajno usporava pretraživanje. plus prstenja ima znatno više. još su tri otkupili od mesnih žitelja.


izvor na koji si se oslonio nije uvrstio prsten označen sa 1052.




Полный скан: .pdf, 16,4 Mb.

glavna strana linka

Nesto mi opet vonja u vezi s tim trecim prstenon, pogledacu knjigu podrobnije. Ima li u njoj kakvih podataka o kremiranju, tj. ostacima spaljivanja?

 

[snouden]

Nesto mi opet vonja u vezi s tim trecim prstenon, pogledacu knjigu podrobnije. Ima li u njoj kakvih podataka o kremiranju, tj. ostacima spaljivanja?

vonja to što ne umeš da brojiš. što bi rekli neki i potok je bistar ali plitak. verovatno ima razlog zašto je taj izdvojen. npr. ne može se povezati s istorijskim razlogom darivanja,,,a bilo je reči o sveukupnom broju prstenja tamo nadjenih ili ne? lepo ti rekoh da ne zakeraš.

već sam ti napisao... negde drugde sam pročitao to za urnu ili zaključio kao čuveni biseraš tandori mašala.

bio bi biser da iskopaš pdf ili jpg ćirilične isprave hansa frankapana.
pa i bilo koji ćirilični prilog, toga vremena i kraja, u kome se pojavljuju ideologemi hrvat i srblin bi itekako dobro došao.

čak i vlastelin i vlasi. ništa ne smeta da ustvrdimo gradivo.

 

[vučko]

За праслов. *volъ не постоји прихватљива етимологија, то је прасловенска иновација без когнатā у другим ие. језицима и претпоставља се да је означавала велику стоку.

Корен глагола вући је *volk-, *velk- тј. *h₂uolk-, *h₂uelk-; одатле не можемо извлачити реч за вука (< *vьlkъ < *wilkas < *uĺ̥kʷ-o-s), а одатле објашњавати назив Влах захтевало би објашњење за прелазак *k у *h, за шта није било повода нити других примера, аналогијом мењање исходā друге палатализације у множини, промену акцента ( рус. во́лок > воло́х, срп. влȃк > Влȁх) и зашто до тога није прошла изворна реч *volkъ или нека друга реч истога корена.

I tekako možemo od korena глагола вући је *volk-, *velk- тј. *h₂uolk-, *h₂uelk- izvlačiti reč za vuka. Jer VOLK na slovenačkom znači VUK, a recimo na češkom/slovačkom je VLK; a šta je drugo vuk (životinja), nego pas koji vuče. Pa ljudi na severu su udomačili vuka/psa baš zato što im je pomogao da mogu preči velike prostore - osnovni cilj vuka jeste vučenje.

Evo još neke reči za vuka na ostalim slovenskim jezicima:
bugarski: вълк
makedonski: волк
ruski: волк
poljski: wilk
ukrajinski: vovk

Теоним Велес има старије корене, у вези је с литванским Velnias , латвијским Vels, Velns, ведско-аријским Vala. Мени најприхватљивије делује етимологија која узима пие. корен *wel- 'рана, повреда, смрт у бици', одакле потиче нпр. литванско vėlė 'дух, мртва душа', прагерманско *walaz 'трупло, покољ', који је у вези с индоевропским Другим Светом, док други део потиче од пие. глагола *h₁es- 'бити'.

Opet grešiš, jer letonci, odnosno litvanci ili recimo nemci/englezi nemaju koren *vlk, kao Sloveni, nego *wol, *vil, odnosno *wel kako ti kažeš.

nemački i engleski: wolf
letonski: vilks
litvanski: vilkas

 

[Сребрена]

Upoznat sam, naravno, ali zasto da bacam bisere pred svinje?

Izgubila bih opkladu, da ti ne mozes da me zasmejes

Sve je u oku posmatraca..neko moze i brabonjke da nazove biserima

 

[snouden]

U narodu se nikada ne kaže Vlah (u jednini) niti Vlas (kako Tandoori piše vokativ Pravom Vlahu "Pravi Vlase") nego samo Vla za muškarca..

svaka čast. tek sam sad i ovo zatvorio. u tom izboru izmedju vlak-vlah-vlaj trebalo je, da ne kažem moralo, biti samo vla.

pa se zato u dalmaciji održalo vla-i, u smislu množine. koje je potom prešlo u vlaji.

vla i vlajna. podanik i podanica.

 

[Vaskolik]

svaka čast. tek sam sad i ovo zatvorio. u tom izboru izmedju vlak-vlah-vlaj trebalo je, da ne kažem moralo, biti samo vla.

pa se zato u dalmaciji održalo vla-i, u smislu množine. koje je potom prešlo u vlaji.

vla i vlajna. podanik i podanica.

A vlast, kao riječ? I kako već rekoh jako me iznenadilo, što moliški šklavuni koriste riječ vlahinja za ženu, zaručnicu. Oni to imaju, a nigdje drugdje koliko mi je poznato toga u tome značenju nema. Kako to objasniti? S druge strane u Istri svi došljaci, koji su dolazili iz zaleđa dalmacije, dinarskih krajeva, iako čakavci (a i štokavci) uredno su nazivani Vlasima, a ti pak Vlasi su starosjedioce nazivali Bezjacima (bezjakima), bezečijom i tome slično. Kako to objasniti? Isto tako vlahi, i vlašija postoje i u Gradišću. No, tu se izgleda radilo o slobodnjacima tj. stočarima.

 

[snouden]

A vlast, kao riječ?

telal je bio onaj koji čita naredbe. glasnik. vesnik.
pa vlas-tela bi bili oni koji upravljaju govorom u ime vla-dara (zakonodavca). tako bih ja protumačio. a vla je samo čovek u sistemu vlasti.

A vlast, kao riječ? I kako već rekoh jako me iznenadilo, što moliški šklavuni koriste riječ vlahinja za ženu, zaručnicu. Oni to imaju, a nigdje drugdje koliko mi je poznato toga u tome značenju nema. Kako to objasniti? S druge strane u Istri svi došljaci, koji su dolazili iz zaleđa dalmacije, dinarskih krajeva, iako čakavci (a i štokavci) uredno su nazivani Vlasima, a ti pak Vlasi su starosjedioce nazivali Bezjacima (bezjakima), bezečijom i tome slično. Kako to objasniti? Isto tako vlahi, i vlašija postoje i u Gradišću. No, tu se izgleda radilo o slobodnjacima tj. stočarima.

prosto. VLA je stara reč u govoru naših didova a koja potisnuta danas skoro kao glagol vlačiti.

uostalom. latini kažu valahi. e sad, je li to stoga što ne umeju prelomiti vlaki-vlahi-vlai ili to što ta reč u njihovom jeziku ima drugi iskon je nebitno za nas.

ali važno za povijest. očigledno je iz zakonika da se taj termin odnosi na većma slovenske podanike hansa frankopana. znamo da je bilo i vlaha romana (ćići) ali njih sam pisac ne spominje. potvrdjujući još jednom da se radi o statusu socijalnog sloja tj. podanika.

ostalo nismo raspabirčili tako sigurno kao vlae. tu pomagajte. nedostaju slovenski izvori toga kraja i vremena koji spominju hrvate i srble. kako stvari stoje najverovatnije je stvar sledeća:

hrvati u tom zakoniku su vlastela. krupna i sitna. i očito manjina, na žalost nade, vjekoslava te ostalih preveslanih nacionalnom indoktrinacijom.
a srbli su srpsko plemstvo koje tamo živi.

 

[Vaskolik]

telal je bio onaj koji čita naredbe. glasnik. vesnik.
pa vlas-tela bi bili oni koji upravljaju govorom u ime vla-dara (zakonodavca). tako bih ja protumačio. a vla je samo čovek u sistemu vlasti.

prosto. VLA je stara reč u govoru naših didova a koja potisnuta danas skoro kao glagol vlačiti.

uostalom. latini kažu valahi. e sad, je li to stoga što ne umeju prelomiti vlaki-vlahi-vlai ili to što ta reč u njihovom jeziku ima drugi iskon je nebitno za nas.

ali važno za povijest. očigledno je iz zakonika da se taj termin odnosi na većma slovenske podanike hansa frankopana. znamo da je bilo i vlaha romana (ćići) ali njih sam pisac ne spominje. potvrdjujući još jednom da se radi o statusu socijalnog sloja tj. podanika.

ostalo nismo raspabirčili tako sigurno kao vlae. tu pomagajte. nedostaju slovenski izvori toga kraja i vremena koji spominju hrvate i srble. kako stvari stoje najverovatnije je stvar sledeća:

hrvati u tom zakoniku su vlastela. krupna i sitna. i očito manjina, na žalost nade, vjekoslava te ostalih preveslanih nacionalnom indoktrinacijom.
a srbli su srpsko plemstvo koje tamo živi.

Pa nebi ja rekao kako je očito da bi Hrvati bili manjina, a vlasi većina. Ovo je ugovor između očito hrvata, vlastele i vojnika dakle hrvatske kraljevine s jedne strane, i s druge strane vlaha koji tamo žive kao grupacija po svojim pravilima. Mi iz ugovora dvije strane ne možemo znati tko još tamo žive, a još manje dali su vlasi većina ili manjina. Ako je pak riječ o Hrvatima kao vlasteli, onda ta vlastela ima i neke feude i neke kmetove, koji su onda što? Isto Vlasi??? Nebih rekao. To što se oni ne spominju, nije ništa čudno, jer nisu niti predmet ugovora.

 

[Mrkalj]

Isto tako vlahi, i vlašija postoje i u Gradišću. No, tu se izgleda radilo o slobodnjacima tj. stočarima.

http://forum.krstarica.com/showthrea...=1#post9792153

Inače, za gradištanske Srbe imamo ove podatke:

Nives Rittig-Beljak, 2001., (Bliska sjećanja na davna istraživanja Vlahije u Gradišću (Austrija), Gazophylacium, 1-2., 2001.): Ono što je danas ostalo u pamćenju ovih ljudi slaba je svijest o tome da ih drugi drugi nazivaju Vlasima. U Cikljinu čak kažu da nisu Vlasi. Vlasi su, kažu okolni stanovnici, malo na svoju ruku, drže se oholo bez razloga. Zato što su "gizdavi" sigurni su u nastupu. No sve te distinkcije danas su bez ikakve žestine. Pejorativno značenje prevagnulo je i stoga nije čudno da ga ne ističu.

- Izjava o učitelju Franzu Miholiću, koji je krajem 19. stoljeća službovao u Bandolu i tamo u ruševinama kapele našao zapis o tome kako su Vlasi dobili zemlju pod uvjetom da napuste staru vjeru i pređu na katoličanstvo, vjerojatno je prepričan odjeljak iz školske kronike.
Kao mjesto iseljenja navodi se mjesto Sirovica. Kako naziv nije posve čitljiv, Loisberbeck ... ga identificira kao Žirovac (Dvor), gdje su naseljeni pravoslavci (Loibersbeck, 1963., 15).


Ivan Ivanić, 1899, str. 23: Fran Kurelac im čak poriče hrvatstvo, jer veli da se jedan predeo od 9 sela između Bandola (Vajden) i Parapatićeva brega u županiji Vaš zove Vlahija, a „žitelji te Vlahije da su bez ikakve sumnje plemenom Srblji, koji su na katoličku veru pristupili."


VLAHIJA
1) Bandol (Weiden bei Rechnitz) - glavno mjesto Vlahije;7400 Weiden bei Rechnitz, Austria
2) Ključarevac (Allersdorf)
3) Hodas Stari (Althodis); 7464 Markt Neuhodis, Oberwart, Burgenland, Austria
4) Marof (Mönchmeierhof);7461 Weiden bei Rechnitz, Austria
5) Podgorje (Oberpodgoria); 7463 Weiden bei Rechnitz, Austria
6) Bošnjakov Brig (Unterpodgoria)
7) Papratić brig (Parapatitsberg)
8) Poljanci (Podler)
9) Širokani (Rauhriegel-Allersgraben)


U blizini se nalazi i Rohrau, Hajdnovo rodno mesto:

http://forum.krstarica.com/showthrea...=251784&page=3

Dokazano prisustvo Srba u Burgenlandu može malo izmeniti "školsku" srednjovekovnu etnografiju Bosanske i Vojne Krajine:

Nives Rittig Beljak:

Kao mjesto iseljenja navodi se mjesto Sirovica. Kako naziv nije posve čitljiv, Loisberbeck ... ga identificira kao Žirovac (Dvor), gdje su naseljeni pravoslavci (Loisersbeck, 1963., 15).​

Evo, zahvaljujući Nives Rittig imamo i referencu, knjigu iz 1963, nedvosmisleno nepristrasan izvor, pa ako Konstantina Velikog put nanese u neku biblioteku, možda može da nam pomogne šta tamo detaljno piše:

- Loisberbeck Josef, Eberau und Rotenturm: Volk und Heimat, Jg. 14, Nr. 17, Eisenstadt, 1961/1962.

- Loisberbeck, Josef: Um Hirschenstein und Plischa, Volk und Heimat, Nr. 19, Nr. 20, Eisenstadt, 1962/1963.

I još nešto:

Nives Rittig Beljak: Ime Vlahija za područje u kojem obitavaju Vlasi (u domaćem govoru Vlahi)​

Dakle, nismo citirali Šešelja, već smo citirali jednu Hrvaticu (Nives Rittig Beljak), jednog Austrijanca (Loisberbecka) i jednog Hrvata (Frana Kurelca).

Nives Rittig Beljak: "u Bandolu i tamo u ruševinama kapele našao zapis o tome kako su Vlasi dobili zemlju pod uvjetom da napuste staru vjeru i pređu na katoličanstvo"

Fran Kurelac: „žitelji te Vlahije da su bez ikakve sumnje plemenom Srblji, koji su na katoličku veru pristupili."

 

[snouden]

Pa nebi ja rekao kako je očito da bi Hrvati bili manjina, a vlasi većina. Ovo je ugovor između očito hrvata, vlastele i vojnika dakle hrvatske kraljevine s jedne strane, i s druge strane vlaha koji tamo žive kao grupacija po svojim pravilima. Mi iz ugovora dvije strane ne možemo znati tko još tamo žive, a još manje dali su vlasi većina ili manjina. Ako je pak riječ o Hrvatima kao vlasteli, onda ta vlastela ima i neke feude i neke kmetove, koji su onda što? Isto Vlasi??? Nebih rekao. To što se oni ne spominju, nije ništa čudno, jer nisu niti predmet ugovora.

he.he. ti navalio kao nadežda klaić. a argumenti?

dabome da su bili manjina,. u kom to feudalnom društvu je plemstvo većina? pa ko će da rmba.

 

[Vaskolik]

he.he. ti navalio kao nadežda klaić. a argumenti?

dabome da su bili manjina,. u kom to feudalnom društvu je plemstvo većina? pa ko će da rmba.

Jeli se ti namjerno praviš da ne razumiješ ili? Idi ponovno pročitaj moj upis.

- - - - - - - - - -

http://forum.krstarica.com/showthrea...=1#post9792153

Inače, za gradištanske Srbe imamo ove podatke:

Nives Rittig-Beljak, 2001., (Bliska sjećanja na davna istraživanja Vlahije u Gradišću (Austrija), Gazophylacium, 1-2., 2001.): Ono što je danas ostalo u pamćenju ovih ljudi slaba je svijest o tome da ih drugi drugi nazivaju Vlasima. U Cikljinu čak kažu da nisu Vlasi. Vlasi su, kažu okolni stanovnici, malo na svoju ruku, drže se oholo bez razloga. Zato što su "gizdavi" sigurni su u nastupu. No sve te distinkcije danas su bez ikakve žestine. Pejorativno značenje prevagnulo je i stoga nije čudno da ga ne ističu.

- Izjava o učitelju Franzu Miholiću, koji je krajem 19. stoljeća službovao u Bandolu i tamo u ruševinama kapele našao zapis o tome kako su Vlasi dobili zemlju pod uvjetom da napuste staru vjeru i pređu na katoličanstvo, vjerojatno je prepričan odjeljak iz školske kronike.
Kao mjesto iseljenja navodi se mjesto Sirovica. Kako naziv nije posve čitljiv, Loisberbeck ... ga identificira kao Žirovac (Dvor), gdje su naseljeni pravoslavci (Loibersbeck, 1963., 15).


Ivan Ivanić, 1899, str. 23: Fran Kurelac im čak poriče hrvatstvo, jer veli da se jedan predeo od 9 sela između Bandola (Vajden) i Parapatićeva brega u županiji Vaš zove Vlahija, a „žitelji te Vlahije da su bez ikakve sumnje plemenom Srblji, koji su na katoličku veru pristupili."


VLAHIJA
1) Bandol (Weiden bei Rechnitz) - glavno mjesto Vlahije;7400 Weiden bei Rechnitz, Austria
2) Ključarevac (Allersdorf)
3) Hodas Stari (Althodis); 7464 Markt Neuhodis, Oberwart, Burgenland, Austria
4) Marof (Mönchmeierhof);7461 Weiden bei Rechnitz, Austria
5) Podgorje (Oberpodgoria); 7463 Weiden bei Rechnitz, Austria
6) Bošnjakov Brig (Unterpodgoria)
7) Papratić brig (Parapatitsberg)
8) Poljanci (Podler)
9) Širokani (Rauhriegel-Allersgraben)


U blizini se nalazi i Rohrau, Hajdnovo rodno město:

http://forum.krstarica.com/showthrea...=251784&page=3

Dokazano prisustvo Srba u Burgenlandu može malo izměniti "školsku" srědnjověkovnu etnografiju Bosanske i Vojne Krajine:

Nives Rittig Beljak:

Kao mjesto iseljenja navodi se mjesto Sirovica. Kako naziv nije posve čitljiv, Loisberbeck ... ga identificira kao Žirovac (Dvor), gdje su naseljeni pravoslavci (Loisersbeck, 1963., 15).​

Evo, zahvaljujući Nives Rittig imamo i referencu, knjigu iz 1963, nedvosmisleno nepristrasan izvor, pa ako Konstantina Velikog put nanese u něku biblioteku, možda može da nam pomogne šta tamo detaljno piše:

- Loisberbeck Josef, Eberau und Rotenturm: Volk und Heimat, Jg. 14, Nr. 17, Eisenstadt, 1961/1962.

- Loisberbeck, Josef: Um Hirschenstein und Plischa, Volk und Heimat, Nr. 19, Nr. 20, Eisenstadt, 1962/1963.

I još něšto:

Nives Rittig Beljak: Ime Vlahija za područje u kojem obitavaju Vlasi (u domaćem govoru Vlahi)​

Dakle, nismo citirali Šešelja, već smo citirali jednu Hrvaticu (Nives Rittig Beljak), jednog Austrijanca (Loisberbecka) i jednog Hrvata (Frana Kurelca).

Nives Rittig Beljak: "u Bandolu i tamo u ruševinama kapele našao zapis o tome kako su Vlasi dobili zemlju pod uvjetom da napuste staru vjeru i pređu na katoličanstvo"

Fran Kurelac: „žitelji te Vlahije da su bez ikakve sumnje plemenom Srblji, koji su na katoličku veru pristupili."

Sve skupa, slabe uvjerljivosti, nategnuto, čula, rekla kazala....

Ima li nešto konkretno, osim opskurnog zapisa kojeg je netko pronašao u srušenoj crkvi?? Inače, govor u vlahiji je staroštokavski, znatno sličniji čakavštini iako koriste što zamjenicu i određene štokavske oblike.

 

[Slavan]

Sa imenicom vlast Vlahe dovodi i A. Fortis u Putovanju po Dalmaciji. Ali ih Ivan Lučić u svom opusu na odgovor Orbinijevom srbovanju, označava robovima, bez etimološkog sravnjenja sa robovima - vlacima koje prvi put u istoriji analize termina vlah uvodim ja. Moj diskurs vodi srvnjenju pojmova Vlah, Srbin i Sloven, gde je Vlah nastalo od vlak (kratkosilazni akcenat), slovenske reči za slugu, pandan latinskim servus i s(c)lavus. Dalje u analizi (vidi Vlaška odgonetka) kažem da su obe ili jedna od reči Servus i Slavus mogle biti originalno slovenske reči koje su ušle u latinski jezik i tokom vremena dobile svoju ropsku ili slogovnjačku konotaciju koja se u latinskim jezicima održala do današnjeg dana.

Drugo. Postoji još jedna mogućnost kako su Sloveni italijane prozvali Vlasima. Nije nemoguće da su Sloveni njih prozvali Vlasima jer su Italijani u početku komunikacije sa Slovenima često ponavljali reč ulaccho!, vulaccho!, pa su ih naši po tome i nazvali. Ova hipoteza ima sličnosti sa nazivm Cincara koji su u cenkanju frekventno ponavljali naziv petodinarca "cince!".

Марин ДРЖИЋ (1508-1567)
"АРКУЛИН" (комедија у прози)

Имена:

АРКУЛИН, (стари нежења)
ВЛАХ КУЧИВРАТ, слуга Аркулинов
МИЛОВ, други слуга Аркулинов
МИЛИЦА, дјевојка Аркулинова
АНЧИЦА, удовица, невјеста Марићева
ЛОПУЂАНИН ВИЦУЛИН, брат Анчичин
МАРИЋ, заручник Анчичин
ВУКАВА, (старица)
КОТОРАНИН ТРИПЕ
НЕГРОМАНТ
КАНЏИЛИЈЕР
ГРК АЛБАНЕЗ.

..............

МИЛОВ: Ах! ах! Рекоше ми да те хоће сјећ, тер донијех ражањ, да га прободем.

АРКУЛИН: Да та печеница?

МИЛОВ: Ах! ах! Не имах ју кад скинут.

КУЧИВРАТ: Неа, добро богме, добро витоварија ваља.

МИЛОВ: Ах! ах! Богме сам и донио, - хоћ' ли пит?

КУЧИВРАТ: Добро, добро, по светога Саву, као да се је са мном договарао!

АРКУЛИН: Кучиврате, ја виђу, ин орден смо; да ова врата по тлех вржемо!

КУЧИВРАТ: Пате, госпару; ход' ти напријед. Ах, да је пећу жељешца, сад бих их у двије пече учинио.

..............

ВЛАХ КУЧИВРАТ, лик у комедији Аркулин.

"Слуга Аркулинов, вјеран господару, као што и приличи типски обликовану слуги из ренесансне ерудитне комедије. Његов је лексик влашки, као и његово понашање, што претпоставља простачки дискурс, склоност храни и пићу, искривљен изговор домаћих ријечи и особито туђица. Фреквенција његова појављивања у драми није велика, али кад се појављује угл. је везан уз Аркулина, својега госфара, како га често назива. Име му је највјеројатније сложеница начињена од глагола кучити, у значењу кривити, те од именице врат, која би требала упућивати на његов изглед, али и на понашање вјечно погнутих слугу."
Лео Рафолт

 

[snouden]

Jeli se ti namjerno praviš da ne razumiješ ili? Idi ponovno pročitaj moj upis..

o čemu ti? ti si tvrdio da su hrvati kao većina. a ja, da je to teško mogiuće ako su oni vlastela.

vidi ovo si napisao:

Pa nebi ja rekao kako je očito da bi Hrvati bili manjina, a vlasi većina. Ovo je ugovor između očito hrvata, vlastele i vojnika dakle hrvatske kraljevine s jedne strane, i s druge strane vlaha koji tamo žive kao grupacija po svojim pravilima. Mi iz ugovora dvije strane ne možemo znati tko još tamo žive, a još manje dali su vlasi većina ili manjina. Ako je pak riječ o Hrvatima kao vlasteli, onda ta vlastela ima i neke feude i neke kmetove, koji su onda što? Isto Vlasi??? Nebih rekao. To što se oni ne spominju, nije ništa čudno, jer nisu niti predmet ugovora.

prvo nije hrvatska kraljevina no ugarska. pa su njena vlastela samo oni koji su od ugarskog kralja i njegovih tela prihvaćeni tj. data im takva prava. a kakva je rodovska struktura te vlastele to je treće pitanje.

osim toga to nije nikakav ugovor. već isprava ili zakon. u kome smo prepoznali tri subjekta: vlae, hrvate i srble. da je bilo četvrtog (naprimer kmetova) onda bi tim zakonom bio obuhvaćen i slučaj kolizije prava vlaja i kmetova. tako gledajući ostaje opcija da su srbli kmetovi. takodje ni vojsku ne možeš smatrati hrvatima jer nas drugi istorijski izvori upućuju kako je ona skupljana onomad. u slučaju da su srbli kemtovi za posledicu se ima da je , krupne i sitne feudalne vlastele, hrvata još manje.

 

[vučko]

Sve skupa, slabe uvjerljivosti, nategnuto, čula, rekla kazala....

Ima li nešto konkretno, osim opskurnog zapisa kojeg je netko pronašao u srušenoj crkvi?? Inače, govor u vlahiji je staroštokavski, znatno sličniji čakavštini iako koriste što zamjenicu i određene štokavske oblike.

Mrkalj imaš li ti nešto konkretno ili je sve rekla kazala

 

[Viden]

Treasure of Khan Kubrat

Kad već potkačiste i Bugare :

Термин ВЛАХ је синоним за СРБИНА православне вере у речнику Срба исламске вере и Срба римске вере

ИЗВОР:
Григоръ С. Пърличевъ – АВТОБИОГРАФИЯ,
Сборникъ за Народни Умотворения, Наука и Книжнина, Министерство на Народното Просвѣщение, София, Държавна Печатница, 1894

 

[alfa_i_omega]

Snouden:

nisu posrbiliu. ne može se imati toliko imena....

vlah ili srbin su isto. arhaizam iz srednjek veka. u kom se je vladajući sloj zvat "vlastela" a sa "vla(k)" je označavan podanik. srendjovekovni vlasi su nosili odeeću od same vune koja se zvala vlasjanica. vla je danas isto što i težak, radnik i muž. čovek koji ceo život vlači. vlh je slovenska reč. i označava mudraca. a mudrost bez rada ne ide.

eto short. vidi se da si slabo pratio tematiku.

Ja tu nigdje ne vidim poveznicu između Vlaha i Srba? Gje ti tu vidiš vezu Vlasi = Srbi? Sam početak ti je pogrešan. Vlase nalaziš u cijeloj Europi. Znači nakon što je propalo Rimsko carstvo, Vlasima je nazivano romanizirano stanovništvo koje je zaticano na prostoru bišeg Rimskog carstva kad su došli Slaveni, Germani. Ne vidim zašto bi Vlah označavao Srbe?

VLAstela - VLAk. Oboje počinje sa VLA...

Ne vidim tu nigdje nikakvu vezu između Vlasi i Srbi... Recimo Poljaci kažu za Italiju - Wlochy, u U.K imaš Wales, u Belgiji Walloon. Ne vidim kakve to veze ima sa Srbima, niti da Srbi imaju ekskluzivno pravo na ime Vlah...

 

[snouden]

Snouden:


Ja tu nigdje ne vidim poveznicu između Vlaha i Srba? Gje ti tu vidiš vezu Vlasi = Srbi? Sam početak ti je pogrešan. Vlase nalaziš u cijeloj Europi. Znači nakon što je propalo Rimsko carstvo, Vlasima je nazivano romanizirano stanovništvo koje je zaticano na prostoru bišeg Rimskog carstva kad su došli Slaveni, Germani. Ne vidim zašto bi Vlah označavao Srbe?

VLAstela - VLAk. Oboje počinje sa VLA...

Ne vidim tu nigdje nikakvu vezu između Vlasi i Srbi... Recimo Poljaci kažu za Italiju - Wlochy, u U.K imaš Wales, u Belgiji Walloon. Ne vidim kakve to veze ima sa Srbima, niti da Srbi imaju ekskluzivno pravo na ime Vlah...

vidiš da to nije njihova izvorna reč. latini - romani kažu valahi.
da smo su tu reč uzeli od njih nije bilo razloga da se izbacuje samoglasnik a.

krucijalna je staro-slovenska reč VLH. romanima i germanima očito teška ko reč SRBI pa izvrću u sorabi ili servi.
VLH/VLK što znači mudrac, čarobnjak. žrec, danas se od toga zadržalo ono volšeban - osoben, čaroban.

ćarobnjak. vrač. sluga boga ognja. mudrac. slovenski druid. se zove još:

влъхъ-влхв-VLH

​

-

Славянское слово «волхвы»(иное написание «волсвы») имеет значение «жрецы Велеса», наиболее почитаемого у славян языческого бога домашнего скота. Кельтский аналог слова«волхв» — «друид».

http://www.krupenichka.ru/raznoe/volhvy.html

Miinijatura 1340, Moskva. V'lh se klanja u crkvi.

Волхвы

Волхвыособый класс людей, пользовавшийся большим влиянием вдревности. Это были "мудрецы" или так называемые маги, мудрость и сила которых заключалась в знанииими тайн, недоступных обыкновенным людям.

VLH= mudrc, narodni vrač, čudotvorac
vlaćiti = vući ,tegliti
vlačiti- voditi težak život, voditi mučenički život
vla(h) = težak. onaj koji vuče, muž -suprug a vlaina žena
vlasjanica, vlasjanaja = odeća od vune koja je nošena onomad
vlasi vune (dakle nije isto što i vuna, nego delić )
vlasnij = svojstven
vlašt = sopstven
vlaka = zavučena njiva
vlajati = oduševiti
...itd.

dakle slovenska reči vla nas povezuje. pa i kasnije kada su se iz okupirane srbije u krajinu i liku naseljavali srbi prebezi.
svi su oni zvati vlahima na popisima austrougarske. zar ne?

 

[alfa_i_omega]

Evo što o Vlasima kaže "Hrvatska enciklopedija" LZMK.

Vlasi (jed. Vlah) (balkanskogotski Walhs /starovisokonjem. Walhoz/ < lat. Volcae, akuz. pl. Volcas: keltski narod/pleme s juga Galije). 1. Ime koje u različitim razdobljima i u različitim jezicima (te u različitim likovima) označava pripadnike etničkih (nacionalnih), društvenih ili vjerskih skupina. Volcae je bilo ime kelt. naroda/plemena na jugu Galije (Gallia Narbonensis). Kako se taj narod rano romanizirao, susjedni Germani tim su imenon (lat. Volc- > germ. Walh-) označivali Romane (Rimljane) općenito, a ime se, kako se čini, proširilo na cijelom germ. prostoru, pa su ga u tom značenju od Germana preuzeli i Slaveni (vjerojatno na donjem Dunavu). Slav. narodi, izvorno, njime označuju pripadnike romanskih naroda, najčešće Rumunja (rus. Вoлóх: Rumunj, Vlah; bug. Влах: Rumunj iz Vlaške; dijalektalno: pastir /ne-Bugarin, obično Arumunj/, Влахия, Влашко: Vlaška /Rumunjska između Karpata i Dunava/; srp. Vlah: Rumunj općenito, posebice onaj iz sjeveroist. Srbije; mak. Влав: Arumunj, Meglenorumunj; stariji hrv. Vlah, Vlasi: stočari, prijevoznici i trgovci iz zaleđa i unutrašnjosti bez obzira na etničku pripadnost i vjeru, ali često rum. jezika) ili Talijana (polj. Włoch: Talijan, włoski: talijanski; zastarjelo češ. Vlach: Talijan, vlašsky: talijanski; usp. slov. zastarjelo Lah: Talijan, te slovenske i hrv. toponime Laško, Vlaška ulica, Lašćina). Isto ime kod germ. naroda označava Romane (niz. Walsch: Valonac, valonski; njem. welsh: romanski /danas pogrdno; usp. i rotwelsch: šatrovački govor/, u švic. njem. welsch: /reto/romanski; staronord. valskr: romanski; šved. välsk: prekomorski, tuđi, strani) ili, u Britaniji, Kelte (staroengl. wilisc: kimrički, velški; strani; engl. Welsh: /keltski/ stanovnik Britanije, Velšanin, kimrički, velški). Od Slavena su naziv posudili također Madžari (prema jednini Vlah > madž. Olah: Rumunj, prema množini Vlasi > madž. Olasz: Talijan), Grci (biz. grč. Βλάχοι: Rumunji i Arumunji; novogrč. Βλάχος: /cincarski/ pastir; βλαχιά: stanovništvo Vlaške; pastiri, stočari; grubost, neotesanost), Albanci (Vllah: Arumunj, Rumunj) i Turci (pov. Iflak/Eflak: Vlaška). Sekundarno su se, kako se već i iz navedenoga vidi, razvila također socijalna, vjerska i slična značenja. Vlah nerijetko znači »stranac, onaj drugi; došljak«. U Dalmaciji Vlaj (< Vlah) znači stanovnika kopna ispod Biokova za otočane (na ist. dijelu Hvara), seljaka za gradsko stanovništvo ili neuglađena čovjeka općenito; u Dubrovniku Vlahinja: seljanka. U Istri su Vlasi Hrvati došljaci iz sjev. Dalmacije (sa štokavskim značajkama u jeziku) za razliku od starosjedilaca (čakavaca, Bejzaka/Bezjaka); Istrorumunji dijelom i sami sebe zovu Vlasima (Vlåh, mn. Vlås, Vlåš; i svoj idiom zovu vlåski, vlåški), kako ih zovu i neki okolni jednojezični stanovnici hrv. jezika (Vlah, Vlahi, vlaški); Meglenorumunji su također za sebe same preuzeli ime Vlah od okolnih mak. Slavena i Grka. U Hrvatskoj i u dijelovima BiH Vlah znači pravoslavac, odn. najčešće Srbin.

2. Etnička zajednica, brojčano najmanja manjina u Hrvatskoj (12 pripadnika prema popisu stanovništva 2001). Do XI. st. vlaška je zajednica imala etnički karakter, a činili su ju neslavenski stanovnici romanskoga jezika, raseljeni po planinskim područjima ponajprije Balkanskoga poluotoka. O njihovu podrijetlu postoje dva osnovna mišljenja. Prema prvomu, oni bi bili potomci romaniziranoga stanovništva koji su se očuvali nakon dolaska Slavena kao posebno stanovništvo. Prema drugomu, na području zapadno od današnje bugarsko-srp. granice bili bi se doselili počevši od X. st. U prilog ovomu mišljenju govore dakorumunjske značajke zabilježenih imena i riječi. Poslije se etnik Vlah počeo koristiti za oznaku stočarskih društv. zajednica u različitim etničkim okruženjima, u to doba uobičajenih u Europi, a posebice na Balkanu. U XIV. st. etnonim Vlah ili Morlak (→ morlaci) u Dalmaciji je označavao stanovnika iz zaleđa karakterističnih zanimanja: uzgoj stoke, timarenje konja, proizvodnja mlijeka i sira, prijevoznička zanimanja i trgovina te vojnička ili stražarska zanimanja. Proces samoidentifikacije u smjeru etničke afirmacije nije bio naglašen ni u doba Vojne krajine jer su carske povlastice, tzv. vlaška prava, bile vezane uz posjede, a ne uz podrijetlo. Nedostatak pisanih dokumenata otežava praćenje tê ugl. transhumantne populacije sklone seobi, a još je nerazjašnjeno pravo značenje izraza Morlak (Mavrovlachos, Karavlah, Crni Vlah, Crnogunjac), koji se katkad rabi kao sinonim za Vlaha. Očito je da se prvobitno značenje odnosilo na crne kabanice koje su nosili na središnjem Balkanu (u Srbiji, Bugarskoj, Makedoniji i sjev. Grčkoj). Pojedini pripadnici Roma u Hrvatskoj izjašnjavaju se kao Karavlasi (npr. u okolici Kutine). Vlasima okolno starosjedilačko stanovništvo zove i neke stanovnike Žumberka, isprva pravoslavne, a zatim grkokatoličke vjere, budući da su na tom području došljaci od XVI. st. Hrvatske »vlaške« zajednice ugl. nisu razvile svoj nac. identitet. Tijekom povijesti izjašnjavali su se kao Hrvati, Srbi, Talijani, svjesni da ih okolina drži Vlasima,Vlajima, Morlacima, → Ćićima, Ćiribirima, ili pak pravoslavcima, prema (nekoć) prepoznatljivu stilu života, mentalitetu, vjeri, a ponegdje i štokavskomu govoru u čakavskom okruženju (npr. u juž. Istri). Pokatkad je taj naziv kod susjeda nevlaha podrugljiv. Osim malobrojnih Vlaha koji se u Hrvatskoj tako deklariraju (kao etnička skupina, ili kao manjina), naziv Vlah, Vlasi u Hrvatskoj se rabi kao regionalni naziv (sa socijalnim vjerskim ili nacionalnim značenjem). Hrvatski Vlasi nemaju matičnu domovinu, a ni standardiziranoga jezika nego samo svakodnevnu uporabu jezika/govora u izdvojenim enklavama kao što su sela Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Kostrčani, Zankovci, Miheli, Dražina, Draga Jelavići u Istri (→ istrorumunjski), a danas se deklariraju najčešće nacionalno kao Hrvati ili regionalno kao Istr/ij/ani (dio optanata izjašnjavaju se kao Talijani). U selu Žejane u Ćićariji deklariraju se isključivo kao Hrvati (iako i oni govore istrorumunjski), a ni okolno stanovništvo ne rabi za njih ime Vlasi. Senzibilizacija šire hrv. javnosti na postojanje Vlaha odvija se kroz literaturu i javne priredbe, poput izložbi. U ist. Slavoniji malobrojni deklarirani Vlasi govore (dako)rumunjski i podrijetlom su iz ist. Srbije (Timočka krajina).
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65061

 

[snouden]

.čuj hrvatska enciklopedija... referenca. treba da te banuju zbog spamovanjaa. kako se bre može u hrvatskoj pisati išta pametno kada sve što se piše mora da se uklapa službu hrvatske stvari?

 

[Mrkalj]

balkanskogotski Walhs

Nedostaje mi Igor. Pitao bih ga otkud kod Mađara serda (sreda), barazda (brazda), Balaton (blatno jezero) kad su Ugri došli u 9. veku, a metateza kod Slovena u 8-om?

Biće pre onako kako Vučko reče - da su Sloveni ti koji su mogli da lome jezik na sonantu r, a ne njihovi komšije. Ponekad je hvale vredno skrenuti pogled sa drveta da bi se videla šuma. Bravo Vučko!


Isto važi za uticaj azijatskih jezika na Istočne Slovene u nastanku mnogoglasja ("satopedeset", "davadeset", "nije manogo" čuo je svako ko je posetio KTC u B70).

 

[alfa_i_omega]

.čuj hrvatska enciklopedija... referenca. treba da te banuju zbog spamovanjaa. kako se bre može u hrvatskoj pisati išta pametno kada sve što se piše mora da se uklapa službu hrvatske stvari?

Da, hrvatska enciklopedija. Što nije u redu? Prije rata 90-tih se zavod zvao JLZ (Jugoslavenski Leksikografski Zavod), a danas se zove LZMK (Leksikografski Zavod Miroslav Krleža).

 

[Mrkalj]

Da, hrvatska enciklopedija. Što nije u redu?

Otprilike 95% građe iz nacionalne istoriografije i lingvistike.

 

[Tandoori Masala]

"Tako isto veli i Jan Hasinsteinski z Lobkovic, da je godine 1493. nasao, da se u Zadru govori doduse i grcki i talijanski (vlašsky), ali najvise slavenski ('ale vetsi dil slovensky'), u okolisnim pak mjestima govori se samo slavenski."

Ivan Strohal, Pravna povijest dalmatinskih gradova, Zagreb, 1913, str. 125.

 

[Mrkalj]

Snouden:


Ja tu nigdje ne vidim poveznicu između Vlaha i Srba? Gje ti tu vidiš vezu Vlasi = Srbi? Sam početak ti je pogrešan. Vlase nalaziš u cijeloj Europi. Znači nakon što je propalo Rimsko carstvo, Vlasima je nazivano romanizirano stanovništvo koje je zaticano na prostoru bišeg Rimskog carstva kad su došli Slaveni, Germani. Ne vidim zašto bi Vlah označavao Srbe?

VLAstela - VLAk. Oboje počinje sa VLA...

Ne vidim tu nigdje nikakvu vezu između Vlasi i Srbi... Recimo Poljaci kažu za Italiju - Wlochy, u U.K imaš Wales, u Belgiji Walloon. Ne vidim kakve to veze ima sa Srbima, niti da Srbi imaju ekskluzivno pravo na ime Vlah...

Pre nego što odgovoriš, čitaj temu 12 strana unazad, jer sve to što ti nije jasno - odgovoreno je. Ukratko:

1. Italijani su nazvani Vlasima po rimskim Slovenima (Vlasima), po Slovenima koji su živeli u Rimskoj Republici i Carstvu; došlo je do poistovećenja prema vlaškoj teritoriji sa koje su dolazili Srbi=Sloveni=Vlasi.

2. Veza i poveznica: Servus (sluga) - Sclavus (rob) ili srpski=slovenski - Vlak (težak, niža socijalna klasa).

3. Naziv Vlaha kao socijalne kategorije u srpskoj srednjovekovnoj državi poprimilo je romanofono romejsko (vizantijsko) stanovništvo koje je naselilo Dakiju i ist. Srbiju od 14-16 veka bežeći pred Turcima vlaškom magistralom uz zapadni bok Stare Planine.

4. Kaži ti meni kakve veze imaju Velšani i Valonci sa Italijanima?