Ti meni „Vlasi”, ja tebi „Muži”

Samo u glavi jednog naivnog, neupucenog i neobavestenog srpskog nacionalista.

Tacno je da kod Slovenaca Lah znaci Italijanac. Samo kod Slovenaca.

To ne. Lech je Poljak, nije Ceh i oblik lah ne postoji kod Ceha.

Lech je starinski naziv za Poljaka. Samo za Poljaka. Nema Laha.

- - - - - - - - - -


Ja mislim da je pametnom dosta da shvati ovo:

Pored VLAKA koja znači vuči (kada neko nešto vuče) i to na staroslovenačkom jeziku. vláka -e ž (á) 1. star. vlečenje (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...ion=vlaka&hs=1) imamo i:

- VLAK: 1.vozilo koje vuće vagone iza sebe (srp. VOZ); 2.veča grupa jedna za drugom letečih ili plutečih životinja iste vrste (vlak riba); 3.više grana vezanih/spojenih skupa na kojima se sa vućenjem odvozi posebno seno u dolinu
- VLEK: 1.glagol od vući; 2.kretanje, pomicanje vode, zraka; 3.vozilo na vodi, koji nema svoj pogon nego ga vuće drugo rečno vozilo sa pogonom (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=vlek&hs=1)
- VLEKA: 1.glagol od vući; 2.nešto što vuće nešto iza sebe (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=vlek&hs=1)
- VLEKAČ: ribar koji vuće mrežu na obalu (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=vlek&hs=1)

- VLAČENJE/VLAČITI: 1.vući; 2.nositi, pre svega nešto težko (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...ssion=vla&hs=1)


Ovo sledeće je sada jako bitno:
- VLAŠKI: zastarelo italijanski jezik (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=vlah&hs=1)
- LAŠČINA: italijanski jezik
- LAHON: 1.pripadnik neitalijanskog naroda koji teži ka italijanizaciji; 2.Italijan (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=LAh&hs=26)


Šta možemo da vidimo iz ovoga? Pa iz ovoga možemo da vidimo da reči koje uključuju VLAS, VLAH, LAH,...označuju pripadnika neitalijanskog/nelatinskog naroda, koji je usvojio, odnosno koji priča italijanski/latinski jezik.



Još neke od reči na slovenačkom jeziku:

- FELAH: u arapskom svetu kmet/seljak (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=LAh&hs=26)
- LEHA: 1.njiva, posebno uzka; 2.deo obradive zemlje

A imam nekako u sećanju da postoji slovenački izraz FLEHA, koja znaći nešto poput reči TRAG, neki trag koji ostane posle vućenja, odnosno nešto poput FLEKA.
(http://forum.krstarica.com/entry.php/21016-Vlaška-odgonetka-01/page3#comments)

A tek kada pročitate Mrkaljevu "vlašku odgonetku", tema može da se nastavi. Jer ne može komad po komad - lepo od početka pa redom.
 
evo pročitao sam marka. pre pet godina on je ovo postavio. svaka čast momku. nadam se da će do dotura dogurati. te počistiti barem nešto smeća povijesne paralaže.

vidim da nije povezao vlah-vlak sa vlačiti ali jeste volosa uveo u priču.

Велес (бог)

Етимологија
Код источних Словена (данашњих Руса, Белоруса и Украјинаца) се појављује назив Волос, док се међу западним и јужним Словенима назива Велесом.

Власи као сточари, по њему добијају име.


Особине
Словени су у Велесу видели бога који се брине о њиховој прехрани. Тако је било још у сакупљачко-ловачкој заједници када је он као медвед-шумски цар бринуо да буде довољно дивљачи и плодова за људе, али је бринуо и о животињама и биљкама бранећи их од људи. Након преласка на земљорадничко-сточарски тип заједнице он је на себе преузео и бригу о усевима и стоци. Био је задужен да жетва буде довољна и ако је могуће обилна, да је не покосе град или нека пошаст и да се стока размножава и не липше од болести и глади.


Бог поља (земљорадње)
Словени су сматрали Велеса заштитником усева и њему су се молили за обилну жетву. Та веровања су се одржала у обичају тзв. Велесове или Божије браде како се назива први(или последњи) сноп жита који се увеже и након откоса се намести у врх амбара или се чува у кући. Зрна из овог снопа се користе као прва у сетви наредне године, али и за прављење брашна од ког се касније месе посебни хлебови, а код Срба се од тог брашна месио славски колач.


Бог пашњака (стоке)
У Велеса као сточног бога заклињу се Руси приликом закључивања мира са Византинцима(Грцима).


И заклињаху се оружјем и Перуном богом својим и Волосом скотијим богом и утврдише мир 907. године.


a da pokušamo povezati volosa i vlačiti?:cool:

najmoćnija domaća životinja slovenskih predela je vol.
a ko bolje od vol-a vuče ili vlači?
samo bog volos bog životinjski. vol je volosov oblik na zemlji.
(mada ima i onih koji su za medu.)

Tako je, ovo sam jednom već napisao:

"Veles ili Volos (stsl. Велесъ, Волосъ) je slovenski bog polja, pašnjaka i šuma odnosno useva, stoke i životinja (divljih). Njegov životinjski pandan je medved, dok je u hrišćanstvu njegovu ulogu preuzeo sveti Vasilije (ili sveti Vlasije)" (http://sr.wikipedia.org/sr-el/Велес_(бог)).

"Свети Власије (или Свети Блаж, Свештеномученик Власије, а у Дубровнику га зову Свети Влахо)" (http://sr.wikipedia.org/wiki/Свети_Власије)


Slovenski bog VOLOS/VELES, a kasniji svetac svet VLASIJE, odnosno sveti VLAHO.
 
Ja mislim da je pametnom dosta da shvati ovo:
Pored VLAKA koja znači vuči (kada neko nešto vuče) i to na staroslovenačkom jeziku. vláka -e ž (á) 1. star. vlečenje (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...ion=vlaka&hs=1) imamo i:

- VLAK: 1.vozilo koje vuće vagone iza sebe (srp. VOZ); 2.veča grupa jedna za drugom letečih ili plutečih životinja iste vrste (vlak riba); 3.više grana vezanih/spojenih skupa na kojima se sa vućenjem odvozi posebno seno u dolinu
- VLEK: 1.glagol od vući; 2.kretanje, pomicanje vode, zraka; 3.vozilo na vodi, koji nema svoj pogon nego ga vuće drugo rečno vozilo sa pogonom (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=vlek&hs=1)
- VLEKA: 1.glagol od vući; 2.nešto što vuće nešto iza sebe (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=vlek&hs=1)
- VLEKAČ: ribar koji vuće mrežu na obalu (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=vlek&hs=1)

- VLAČENJE/VLAČITI: 1.vući; 2.nositi, pre svega nešto težko (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...ssion=vla&hs=1)


Ovo sledeće je sada jako bitno:
- VLAŠKI: zastarelo italijanski jezik (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=vlah&hs=1)
- LAŠČINA: italijanski jezik
- LAHON: 1.pripadnik neitalijanskog naroda koji teži ka italijanizaciji; 2.Italijan (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=LAh&hs=26)


Šta možemo da vidimo iz ovoga? Pa iz ovoga možemo da vidimo da reči koje uključuju VLAS, VLAH, LAH,...označuju pripadnika neitalijanskog/nelatinskog naroda, koji je usvojio, odnosno koji priča italijanski/latinski jezik.
ja bih ovde dodao moju VLAK-u, vidim da je slabo poznat naziv. pa bi da je bliže odredim.

VLAKA

vlaka je njiva ispred moje jare. jara je planinska kuća u značenju kao koliba, katun.

u toj lipoj jari na vr svilaje su živili moji daleki didovi prid kraj 17 vika.

to je moje gazdinstvo smešteno visoko u planini na 1100m nadmorske visina u jednoj uvali. smeštanje na samome vrhu bilo izrazito nepovoljno zbog jakih vetrova, dakle moja je vlaka zavučena. uvlaka.
to je vrlo lep komad zemlje i na njoj se gajilo skoro sve što treba, tamo gore imali smo i druge komade zemlje. ti su se zvali: dolac,jelinovac, donji vrta, podvornica, dragićevac,naplavci...
svi su, dakle, imenovani slovenskim pojmovima. pa se iz toga može zaključiti da je onaj, ko i "vlaci" dade ime, znao značenje same reči.

VLAH
vidimo iz zakonika hansa frankapana da se pojam vlah koristi sasvim normalno u jednom slovenskom tekstu. pa je neshvatljivo da ozbiljni naučni tumači teksta traže značenje slovenskog pojma vlah u nemačkom ili latinskom jeziku.:worth:
ispada tako da je drevni autor, ne samo stručnjak za strane jezike, no vidovnjak onoga što će kasnije očajni povijesničari i još gori istoričari zaključivati i prepisivati jedni od drugih.
ispravniji je svakako pristup marka pijovića, koji je ovde prezentiran, gde se koren reči traži još dubljim putovanjem u prošlost indoevropskih jezika.pa da se otuda vuče sličnost. što se reči vlah tiče najpre grčkom i staroslovenskom.

kako smo dekodirali reč vlah je od glagola vlačiti. vlah je onaj koji vlači/vleči. umesto vlačiti danas češće kažemo vući, tegliti... pa je vlah isto što i težak, poljoprivredni radnik. dakle i ratar i stočar. savremeno fizički radnik.

vlačenje, kao radnja, se može pojaviti u mnogim složenim delatnosatima pa da se tako ovaj slovni identifikator (reč) kasnije u praksi raširi i poveže s drugim pojmovima.
zakonik hansa frankapana, se odnosio na stanovništvo cetinske krajine, vlahi koji se u njemu spominju imaju svi odreda slovenska imena. to, dabome, nije jedino spominjanje vlaha u tim krajevima ali jest značajno baš zbog tog ličnog imenovanja. a iz toga prepoznavanja njihove jezičke i etničke pripadnosti.

prodiranjem turaka dolazi do iseljavanja dela vlaha. pa se jedni od njih nasele i u gradišću u austriji. i gle čuda, gradišćanski vlahi, i dan danas govore štokavsku ikavicu . bilo je i vlaha romana. ćići su se naselili u istri gde su, pa i oni, očuvali svoj romanski govor.

vlahi su i sloveni i romani.
vlah je staro ime za težaka. socijalna a ne etnička kategorija.

na kopnu je ovaj termin iščezao iz upotrebe pod turskom vlašću kada su radi klasne i verske identifikacije prevladali termini raja i drugi.
tome je svakako doprinela i upotreba njegovog značenja u negativnoj ikonotaciji(ruganju) od povlašćenih poturica.
a ova stara i topla reč za težaka se ipak očuvala u naših primoraca i otočana kao VLAJ. najpre zato što oni nisu bili pod turskom vlašću.
 
Poslednja izmena:
ja bih ovde dodao moju VLAK-u, vidim da je slabo poznat naziv. pa bi da je bliže odredim.

VLAKA

vlaka je njiva ispred moje jare. jara je planinska kuća u značenju kao koliba, katun.

u toj lipoj jari na vrhu planine su živili moji preci pod kraj 17 veka.
to je moje gazdinstvo smešteno visoko u planini na 1100m nadmorske visina u jednoj u uvali. smeštanje na samome vrhu bilo izrazito nepovoljno zbog jakih vetrova, dakle moja je vlaka zavučena. uvlaka.
to je vrlo lep komad zemlje i na njoj se gajilo skoro sve što treba, tamo gore imali smo i druge komade zemlje. ti su se zval: dolac,jelinovac, donji vrta, podvornica, dragićevac,naplavci...
svi su, dakle, imenovani slovenskim pojmovima. pa se iz toga može zaključiti da je onaj, ko je i "vlaci" dao ime, znao značenje same reči "vlaka".

VLAH
vidimo iz zakonika hansa frankapana da se pojam vlah koristi sasvim normalno u jednom slovenskom tekstu. pa je neshvatljivo da ozbiljni naučni tumači teksta traže značenje slovenskog pojma vlah u nemačkom ili latinskom jeziku.:worth:
ispada tako da je drevni autor, ne samo strčnjak za strane jezike, no vidovnjak onoga što će kasnije očajni povijesničari i još gori istoričari zaključivati i prepisivati jedni od drugih.
ispravniji je svakako pristup marka pijovića, koji je ovde prezentiran, gde se koren reči traži još dubljim putovanjem u prošlost indoevropskih jezika.pa da se otuda vuče sličnost. što se reči vlah tiče najpre grčkom i staroslovenskom.

kako smo dekodirali reč vlah je od glagola vlačiti. umesto vlačiti danas češće kažemo vući, tegliti... pa je vlah isto što i težak, poljoprivredni radnik. dakle i ratar i stočar. savremeno fizički radnik.
vlačenje, kao radnja, se može pojaviti u mnogim složenim delatnosatima pa da se tako ovaj slovni identifikator (reč) kasnije u praksi proširi na druge pojmove.
zakonik hansa frankapana, se odnosio na stanovništvo cetinske krajine, vlahi koji se u njemu spominju imaju svi odreda slovenska imena. to, dabome, nije jedino spominjanje vlaha u tim krajevima ali jest značajan baš zbog tog imenovanja.
prodiranjem turaka dolazi do iseljavanja dela vlaha. pa se jedni od njih nasele i u gradišću u austriji. i gle čuda, gradišćanski vlahi, i dan danas govore štokavsku ikavicu . bilo je i vlaha romana. oni su se naselili u istri gde su, pa i oni, očuvali svoj romanski govor.

vlahi su i sloveni i romani.
vlah je staro ime za težaka. socijalna a ne etnička kategorija.

na kopnu je ovaj termin iščezao iz upotrebe pod turskom vlašću kada su radi klasne i verske identifikacije prevladali termini raja i drugi.
tome je svakako doprinela i upotreba njegovog značenja u negativnoj ikonotaciji(ruganju) od povlašćenih poturica.
a ova naša stara reč za težaka se ipak očuvala u naših primoraca i otočana jer oni nisu bili pod turskom vlašću.

Mislim da ti je ovo netočno, odnosno nategnuto do krajnjih granica kao tumačenje i samim time neuvjerljivo objašnjenje.

Prvo vlaka u svom osnovnom značenju nije nikakva njiva već je vezano za šumu, usjek ili put, te neki navoz za debla i tome slično. Konzultirao sam čakavski, kao i Anićev riječnik i to su ti značenja. Nadalje, ako su vlahi vlačili ili vukli nešto, što su to oni vukli? Pa opće je poznato da ti vlasi nisu se bavili poljoprivredom, već stočarstvom najčešće. I ostaje pitanje kako i kojim jezičnim pravilima od šumskog usjeka - valke, dolazi do naziva za osobe koje nešto vlače da bi onda došlo do naziva Vlaha?
 
Mislim da ti je ovo netočno, odnosno nategnuto do krajnjih granica kao tumačenje i samim time neuvjerljivo objašnjenje.
Prvo vlaka u svom osnovnom značenju nije nikakva njiva već je vezano za šumu, usjek ili put, te neki navoz za debla i tome slično.
vidje stručnjaka za MOJU VLAKU. vidi se da nisi pratio raspravu.
u spojleru imaš slovenačke i hrvatske reference koje vlaku takodje nazivaju zavučenom njivom.
referenca1:

Inštitut za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU
Iskanje po Slovarju slovenskega knjižnega jezika



zavléči -vléčem dov., zavléci zavlécite in zavlecíte; zavlékel zavlékla (ẹ́) 1. z vlečenjem spraviti kaj kam: zavleči deblo do ceste, na tovornjak; zavleči truplo v goščavo / ekspr.: fantje so ga zavlekli v gozd in pretepli; zavleči ujetega v zapor 2. ekspr., s prislovnim določilom spraviti koga kam, navadno brez njegove privolitve: zavleči prijatelja na koncert / zavleči koga v pogubo, prevaro / zavleči deželo v vojni spopad 3. narediti, povzročiti, da traja kaj dalj časa, kot se predvideva, pričakuje: zavleči pogovor, spanje / nepredvidene težave so zavlekle dograditev šole; zavleči študij za eno leto // narediti, povzročiti, da se kaj začne, uresniči pozneje, kot se predvideva, pričakuje: njegovo izvolitev so zavlekli; zavleči odhod, z odhodom; obisk, plačilo so zavlekli do jeseni / zima je dela na polju zavlekla 4. pri izgovarjanju glasov, izvajanju tonov narediti, da traja izgovor, izvajanje dalj, kot je normalno: zavleči glas e; violinist je zven preveč zavlekel // ekspr. reči, povedati kaj tako, da traja izgovor določenih glasov dalj, kot je normalno: ne vem, kaj hočeš, je brez zanimanja zavlekel / zavleči po dolenjsko 5. nar. zabranati: zavleči seme; posejal je in zavlekel / zavleči z brano 6. etn. povleči, vstaviti domači živali skozi kožo kako zelišče za zdravilo: zavleči bolni svinji teloh / zavleči žival s telohom ● zavleči črto povleči jo bolj daleč, kot se predvideva, pričakuje; pog. luknjo na komolcu je kar zavlekla zašila tako, da ni nadomestila raztrganega dela pletenine, tkanine; ekspr. zavleči ustnice v nasmeh s potegnitvijo robov počasi raztegniti; ekspr. vse, kar dobi, zavleče k njim odnese, znosi zavléči se 1. ekspr., s prislovnim določilom s težavo priti, navadno na miren, varen kraj: alpinist se je zavlekel pod previs; ranjenec se je zavlekel med skale // iti, namestiti se kam in tam dalj časa vztrajati: zavlekel se je v kot in molčal; nihče ne ve, kam se je zavlekel / medved se čez zimo zavleče v brlog / gost mrak se je zavlekel med hiše; pren. nemir se mu zavleče v dušo 2. trajati dalj časa, kot se predvideva, pričakuje: sestanek se je zavlekel / dela so se zavlekla v pomlad // začeti se, uresničiti se pozneje, kot se predvideva, pričakuje: objava razpisa delovnega mesta se je iz objektivnih razlogov zavlekla; začetek predavanj se je nekoliko zavlekel ● ekspr. nebo se je zavleklo z oblaki se je počasi zakrilo zavléčen -a -o: zavlečen pisk vlaka; njiva je bila posejana in zavlečena;

lájhati se -am se nedov. (ā) pog., slabš. vlačugati se, vlačiti se: lajhati se z ničvrednimi ženskami // potepati se, pohajkovati: namesto da bi se učili, se pa ves dan lajhajo

vlačíti in vláčiti -im nedov. (ȋ á) 1. večkrat vleči: vlačil je vrvico gor in dol / vlačiti ladje v pristanišče / ekspr. za seboj vlači dolgo ogrinjalo vleče 2. spravljati les v gozdu do poti tako, da drsi po tleh: vlačiti s konji / vlačiti hlode 3. ekspr., s prislovnim določilom spravljati kaj na drugo mesto, v drug položaj: vlačiti pohištvo iz ene sobe v drugo / ni hotel vlačiti košare s police nad njegovo glavo jemati; vlačil je žemljo po rokah jo preprijemal, prestavljal 4. ekspr. nositi, zlasti kaj težkega: težko vlači s seboj vso opremo / zmeraj vlači s seboj ves denar ima, nosi 5. ekspr., s prislovnim določilom spravljati koga v določen položaj, stanje, navadno brez njegove privolitve: dolgo so jih vlačili po zaporih / vlači jo na različne prireditve, čeprav je ne zanimajo vodi 6. nar. branati: orati in vlačiti ● ekspr. spet vlači na dan nekdanje doživljaje se jih spominja, pripoveduje o njih; star. vlačiti koga po zobeh opravljati, obrekovati vlačíti se in vláčiti se 1. s prislovnim določilom premikati se, stalno dotikaje se podlage: krilo se vlači za njo po tleh 2. ekspr. s težavo hoditi: z opotekavimi koraki se vlači za plugom; vlačiti se kot megla, senca

vlačiti : angleško » slovenski : PONS.com
vleči : angleško » slovenski : PONS.com

referenca 2:
pdf (511 KB), Hrvatski, Str. 1
....Ka), Njȉvice (Ka), Ȍgreda (Ka), Ȍgredice (Ka), Pòdvōrnica (Ka, Klj), Pòdvōrnice
(Ka), Pȍlja (Klj), Ràsodnīk (Klj), Vláka (Klj), Vȑtā (< dalm. hortulu; Klj), Vȑtlina
(Klj), Vlàčine (< vlaka ‘zavučena duga njiva’; Ka), Vláka (Ka), Vláke (Ka), Vȑtline
(Ka)


referenca3:
Forum Krstarice - Komentari - Blogovi

referenca4:
влачити - Словарь древнерусского языка (XI-XIV вв.)


ВЛАЧИТЬ, влачу, влачишь, несов., что (церк.-книжн., поэт. устар.). Тащить, волочить, нести на себе (груз, бремя чего-н.). Влачу я цепь моих страданий. Полежаев. Влачить оковы. Влачить груз сомнений. Влачить жалкое существование (книжн.) - жить бедно, без удовольствия, вести жизнь, полную неудач.

ВЛАЧИТЬСЯ, влачусь, влачишься, несов. (церк.-книжн., поэт. устар.). Тащиться, скитаться, тянуться. В пустыне мрачной я влачился. Пушкин. В то время для меня влачатся в тишине часы томительного бденья. Пушкин.[/QUOTE]

Konzultirao sam čakavski, kao i Anićev riječnik i to su ti značenja.
vidiš pogrešnog si konsultirao. očito čovek neupoznat.
Nadalje, ako su vlahi vlačili ili vukli nešto, što su to oni vukli? Pa opće je poznato da ti vlasi nisu se bavili poljoprivredom, već stočarstvom najčešće. I ostaje pitanje kako i kojim jezičnim pravilima od šumskog usjeka - valke, dolazi do naziva za osobe koje nešto vlače da bi onda došlo do naziva Vlaha?
vlačiti=vući.
plug se vlači. drljača se vlači. drva se vlače.seno se vlači grabuljama, vuna se vlači, voda se vlači u mišinama...
evo malo paste-copy u dopunu:
Vlačar..onaj koji vlači vunu ali i vlasnik vlačare
Vlača.. uži pojas zemlje obradive..koliko se odjedanput zahvati drljačom..oko 5-6 brazdi uzoranih ralom
Vlača, vlačalo..brana, alatka za oranje..nekad motikom, a nekad zavlače vlačom, koja je oleptena prućem
Vlačak..konopac kojim se vezuje navijak sena kad se vuče
Vlačeg..jak gvozdeni lanac koji služi za vučenje..služi i za kočenje kola na nizbrdici i vezivanje teških predmeta za volovski jaram
Vlačenica..tovarna lađa bez sopstvenog pogona-šlep
Vlačevina..kad se tek poseje njiva i „ovlači“..ako se posle oranja suče paučina po vlačevinii..računa se da će biti roda
Vlačidba..drljanje, poravnavanje uzorane zemlje..(vlačilje je isto)
Vlačila..deo razboja za tkanje
Vlačilje..moba sazvana za ređenje lana..isto je i vlačidba
Vlačine..mesto gde ima mnogo naslaganih dovučenih greda, trupaca
Vlačica..vrsta saonica kojima se vuku drva
Vlačiti kao glagol
(imp.vlači;pr.sad.vlačeći;imperf.vlačah;aor.vlači; trp.vlačen)
-razdvajati duže vlasi od kratkih(vunu), grebenati (mašinom ili ručno=grebenima) „Vlačulja= vuna se vlači ili na grebenima, ili na gargašima, ili na oboma“
- vući „Razigrani volovi vlačahu plug po razgrejanoj zemlji“, „Zmija se putem vlači“, Naprćeni mrežom ribari se vlače“..
nije tačno da se nisu bavili poljoprivredom. pa kako bi prehranili stoku i sebe?

stočarstvo je nerazdvojno od poljoprivrede na malim gazdinstvima. neekonomično i samoubilački bi bilo čuvati samo ovce. u nedostaku obradive zemlje mnoge su se njive veštački pravile.
a i na velikima. moj daleki dida je imao čak 1000 ovaca. ali opet i veliko imanje. čak unajmljivo radnike.
:worth:tako što veliš može pasti na pamet samo stanovniku višespratne grobnice.
I ostaje pitanje kako i kojim jezičnim pravilima od šumskog usjeka - valke, dolazi do naziva za osobe koje nešto vlače da bi onda došlo do naziva Vlaha?
usek = (kratka) uvlaka.
vlah, vlak = onaj koji vlači
 
Poslednja izmena:
usek = (kratka) uvlaka.
vlah, vlak = onaj koji vlači

Možeš pogledati: http://www.istarski-rjecnik.com/ ovdje su ti sve uobičajene riječi u čakavskom dijalektu, i to ne samo jednom čakavskom dijalektu. Kako znamo da je čakavski govor jedan od najarhaičnijih, onda bi oni trebali znati za to što pišeš, a izgleda da baš i neznaju. A baš ti koji su u istru došli su mahom od starosjedilaca nazivani Vlasima!

Gdje i u kojem riječniku, u kojem našem narodu, igdje ali igdje imaš značenje Vlah = osoba koja vlači??? Zar, ne mislš da bi to ostalo sačuvano u narodu, pa bi i ušlo u riječnike?

Slovenački jezik ti tu baš nešto niti ne pomaže, nije uopće reprezentativan za naša Vlaška područja. Osim toga za vlahe oni kažu Laški, pa imaš i Laške sinove, te Laško pivo :lol:
 
Možeš pogledati: http://www.istarski-rjecnik.com/ ovdje su ti sve uobičajene riječi u čakavskom dijalektu, i to ne samo jednom čakavskom dijalektu. Kako znamo da je čakavski govor jedan od najarhaičnijih, onda bi oni trebali znati za to što pišeš, a izgleda da baš i neznaju. A baš ti koji su u istru došli su mahom od starosjedilaca nazivani Vlasima!
Gdje i u kojem riječniku, u kojem našem narodu, igdje ali igdje imaš značenje Vlah = osoba koja vlači??? Zar, ne mislš da bi to ostalo sačuvano u narodu, pa bi i ušlo u riječnike?
Slovenački jezik ti tu baš nešto niti ne pomaže, nije uopće reprezentativan za naša Vlaška područja. Osim toga za vlahe oni kažu Laški, pa imaš i Laške sinove, te Laško pivo :lol:
u istri su zaglavili ćići. a vlahi sloveni u gradišću. )

pa tome i pričamo. nestala je upotrerba smog glagola vlaćiti. zatrto pa ti zato čudno zvuči. i ne samo tebi.
ali jesu i danas oćuvane složeije konstrukcije: kao presvlačiti, uvlačiti,zavlačiti... pa bi ti odmah razumeo ako bih skovao imenice da je neko zavlakač ili uvlakač. npr.

vlačiti se, u svom osnovnom značenju, se očuvalo u slovenaca i potvrdjeno je stara slovenska reč. pojam vlaha se očuvao u bodula kao stanovnika zaledja. pa i vlahi koji su prebegli u gradišće zadržali su oni tamo imenovanje i svoj slovenski jezik.

istraski riječnik čakavski? to što spominješ čakavski riječnik je tek otužno.... šta je nacionalno okuplljanje uradilo. umesto da se neguje baština nacionalni pokreti su, radi lakše unifikacije i indoktrinacije, baš zatirali duhovno nasledje. ja ne znam ni za jedan valjan štampani rečnik i gramatiku čakavskog. ako se konačno pojavila ozbiljna knjiga i ti je nadješ piši na pp.
 
Poslednja izmena:
u istri su zaglavili ćići. a vlahi sloveni u gradišću. )

to je predrasuda o kojoj pričamo. vlačiti se očuvalo u slovenaca i potvrdjeno stara je slovenska reč. pojam vlaha se očuvao u bodula. pa i vlaha koji su prebegli u gradišće. zadržali su oni tamo imenovanje i svoj slovenski jezik.

istraski riječnik čakavski? to što spominješ čakavski riječnik je tek otužno šta je nacionalno okuplljanje uradilo. umesto da se neguje baština nacionalni pokreti su je, radi lakše unifikacije i indoktrinacije, baš zatirali.

ja ne znam ni za jedan valjan štampani rečnik i gramatiku čakavskog. ako se konačno pojavila ozbiljna knjiga i ti je nadješ piši na pp.

- - - - - - - - - -

----------------------------------

Imaš srećom zadnje vrijeme dosta čakavskih riječnika, no oni su lokalni dijalektološki vezani za kraj ili podneblje. Knjigu gramatike koliko ja znam nemaš, osim u znanstvenim radovima jezičara koji istražuju pojedine govore dok ne nestanu potpuno. Nažalost ti govori su u nestajanju.
 
Imaš srećom zadnje vrijeme dosta čakavskih riječnika, no oni su lokalni dijalektološki vezani za kraj ili podneblje. Knjigu gramatike koliko ja znam nemaš, osim u znanstvenim radovima jezičara koji istražuju pojedine govore dok ne nestanu potpuno. Nažalost ti govori su u nestajanju.
znam da nema. a umiru ljudi koji zanju arhazime. bio je izvestan čovek koga sam ovako zapamtio: još-sam-ja ( mislim da se je pisao kao yosamya). on je uspeo sakupiti destinu hiljada arhaizam otočana i vrlo loše će proći zbog toga jer je pišao uz hrvatski,

vidiš 10.000 reči onoga što nema u književnom. a taj tvoj istarski rečnik ne poznaje vlaku i vlačiti.

- - - - - - - - - -

evo našao sam ko je yoshamya.
Mihovil Lovrić - Metapedia

imaj u vidu da je hrvatski članak. usput primeti da srbima ne smeta nepodobni bodulski jezik. a smeta li hrvatskoj stvari ili ustaškoj udbi je već drugi padež).
 
Tako je, ovo sam jednom već napisao:

"Veles ili Volos (stsl. Велесъ, Волосъ) je slovenski bog polja, pašnjaka i šuma odnosno useva, stoke i životinja (divljih). Njegov životinjski pandan je medved, dok je u hrišćanstvu njegovu ulogu preuzeo sveti Vasilije (ili sveti Vlasije)" (http://sr.wikipedia.org/sr-el/Велес_(бог)).

"Свети Власије (или Свети Блаж, Свештеномученик Власије, а у Дубровнику га зову Свети Влахо)" (http://sr.wikipedia.org/wiki/Свети_Власије)


Slovenski bog VOLOS/VELES, a kasniji svetac svet VLASIJE, odnosno sveti VLAHO.

Ovo je analogno sa oprekom Svetim Vitom Sicilijancem i Svetim Vidom - Vidovdanom. Kao i za vidovda, ubiše se objašnjavajući kako sveti Vlaho nema veze sa Vlasima već je to isključivo varijanta od sv. Blaž.
 
znam da nema. a umiru ljudi koji zanju arhazime. bio je izvestan čovek koga sam ovako zapamtio: još-sam-ja ( mislim da se je pisao kao yosamya). on je uspeo sakupiti destinu hiljada arhaizam otočana i vrlo loše će proći zbog toga jer je pišao uz hrvatski,

vidiš 10.000 reči onoga što nema u književnom. a taj tvoj istarski rečnik ne poznaje vlaku i vlačiti.

- - - - - - - - - -

evo našao sam ko je yoshamya.
Mihovil Lovrić - Metapedia

imaj u vidu da je hrvatski članak. usput primeti da srbima ne smeta nepodobni bodulski jezik. a smeta li hrvatskoj stvari ili ustaškoj udbi je već drugi padež).

Znam ja tko je Mitja. No, i prema njemu su šokci šćakavci Hrvati. Istrijanski riječnik koji sam ti stavio je podosta bogat riječnik izraza iz naroda prema regijama. Naravno, kako se govori naglašavanja trebaš čuti jer iz besedarnika nećeš naučiti.
 
Znam ja tko je Mitja. No, i prema njemu su šokci šćakavci Hrvati. Istrijanski riječnik koji sam ti stavio je podosta bogat riječnik izraza iz naroda prema regijama. Naravno, kako se govori naglašavanja trebaš čuti jer iz besedarnika nećeš naučiti.
spomenuo sam ga zbog vrednog rada na očuvanju jezičkog nasledja a ne zbog tumačenja geneze ili shvatanja nacije.
 
Ovo je analogno sa oprekom Svetim Vitom Sicilijancem i Svetim Vidom - Vidovdanom. Kao i za vidovda, ubiše se objašnjavajući kako sveti Vlaho nema veze sa Vlasima već je to isključivo varijanta od sv. Blaž.

Ovo je sa druge teme, ali se odnosi na svaku diskusiju ovde.

Mi stalno mislimo da smo u centru paznje i pridajemo cak prevelik znacaj sebi.


Ali ja ću zato da kažem ovako: "Mi stalno mislimo da smo van centra pažnje i ne pridajemo nikakav značaj sebi".
 
Poslednja izmena:
Gdje i u kojem riječniku, u kojem našem narodu, igdje ali igdje imaš značenje Vlah = osoba koja vlači??? Zar, ne mislš da bi to ostalo sačuvano u narodu, pa bi i ušlo u riječnike?
:Dnadljosmo i to.
evo, izdanje izdavačke kuće tandaramašala.
samo preskoći ovu interpretaciju preko nomada.
vukcevic-1.jpg


samostalno vlačiti je nestalo kao glagol. preostalo je samo vući,
vlačiti znači dugo vući. označava radnju koja traje.
posmatraj razliku u današnjim složenicama:

raz-vući i raz-vlačiti (razvući rečenicu - razvlačiti govor)
iz-vući i iz-vlačiti (izvući vodu - izvlačiti vodu)
raz-vuci i raz-vlači,s-vući i s-vlačiti, s-vuci i s-vlači,za-vući i za-vlačiti,
...
trajni glagol prirodnom logikom nudi da se imenuije vršilac radnje. u ovom slučaju. vlač. onaj koji vlači. generalno. a posebno uvlakač, naprimer.
ovo je bila opcija. sasvim drugo je pitanje stvarne evolucije u govoru naroda kroz istoriju.

----------------------------------------------------
vlačiti pripada istoj grupi glagola kao mlačiti, tlačiti, klačiti ...
pa su u duhu jezika lako izvode imenice i pridevi:

vlačiti - vlak
tlačiti - tlak
mlačiti - mlak
klačiti - klak
-----------------------------------------------------

vlačiti bez prefiksa se ne koristi više i nemamo u vlastitom umu konstrukciju za samostalno vlačiti.
pa nam zato izgleda danas stran
o.


----------------------------------------------------

ima tu još jedna zanimljivost.

umesto vlahi-vlaji-vlaki-vlači rumuni i talijani kažu valahi-valachi.

teško im jezik lomiti kod "V" ispred "L".

ti se govrni problemi još bolje razotkrivaju na rečima srbi i hrvati.
mnogi govornici drugih jezika ne mogu da izgovore ove suglasnike tik jedan iza drugoga. pa umeću samoglasnike ili/i menjaju suglasnike.
tako dobijamo ono sorabi, serbi, servi, hervati, horvati, kurbati, korbati ...

da smo od tih drugih pozajmili te reči nema razloga da se gutaju samoglasnici.
već u govoru imamo puno reči gde su slične glasovne kombinacije sasvim prirodne.
 
Poslednja izmena:
Sve, sve ali asimilacija Vlaha u Srbe ne! Ako zaista ne prihvacas da su se tvoji vlaski dedovi asimilovali,
ko o čemu ti o asimilaciji? a što ne otvoriš neki topik o govorima u rumuniji u srednjem veku?
asimilacija je nešto pogano.bolesna potreba impotentnih civilizacija da sačuvaju svoju brljotinu. pa tako prevode slabe duhom u svoj tor.
zasto ovde koristis americko ime -- doduse glupo napisano? I pises latinicom. Аман срамота бре, море српски сине!
iz poštovanja prema tom hrabrom čoveku a ne americi.
ti si se jado vezao za tu svoju novokomponovanu nacionalnu stožinu pa, umesto da se odvežeš, ti bi da druge zavežeš.
 
Poslednja izmena:
Gdje i u kojem riječniku, u kojem našem narodu, igdje ali igdje imaš značenje Vlah = osoba koja vlači??? Zar, ne mislš da bi to ostalo sačuvano u narodu, pa bi i ušlo u riječnike?

U narodu se nikada ne kaže Vlah (u jednini) niti Vlas (kako Tandoori piše vokativ Pravom Vlahu "Pravi Vlase") nego samo Vla za muškarca.
Osoba koja vlači vlas (vlas je izraz za najbolju vunu sa ostrižene ovce, runo prve klase) ručno, grebenjanjem, ustvari raščešljava vunu i pravi je rastresitom (za dušeke i jorgane), a u poznije doba zanatlija koji se time bavi je vunovlačar.

Postoji u rečnicima izraz VLAŠ -koji nije zbijen, buhav, rastresit ( kao raščešljan) i VLAŠE..mek, rastresit konac..a sve što ima veze sa vunom (najboljom vunom- vlasom) nosi sličan naziv:

Vlasija ili Vlasen
1. Obredni kolač (okrugli mešen hleb) koji je obmotan bojadisanom vunom..nosi se mladencima na dar.
2.=vlasen..kad se iz sredine obrednog slavskog kolača izvuče komadić, tanak kao vlas i izmeša sa vinom-služi za „pričest“.Izgovara se „ Da uzmemo vlasije, da je vlasno i krasno polje i berićet“


Vlaške oblasti su vlaške jer su naseobine "rasčešljane", "Ratresite"...koliba pa mnogo prostora, pa koliba pa mnogo prostora, dakle nema veze sa etnicitetom nego je oznaka za "teksturu", rečena srpskim jezikom. I sve ima veze sa vunom i ovcama.
 
Poslednja izmena:
U narodu se nikada ne kaže Vlah (u jednini) niti Vlas (kako Tandoori piše vokativ Pravom Vlahu "Pravi Vlase") nego samo Vla za muškarca.
da. lepše je . zna se kako su naši stari ovo h ili k ili č izgovarali. hrvat-->krvat-->rvat.

ali pisac zakonika piše vlahi

ko je dao ime mojoj vlaci? mojoj vlaki dali su ime moji preci baš kao i ostalim svojim njivama ( mandin dolac, kruškovac, ćelinovac...).
dakle, pojmovno "vlaka" je bila razumljiva tim brdjanima barem do onog istorijskog trenutka kada su je privatizovali.

poenta je da reč vlai nije isto što valahi-valachi.

u zakoniku hansa frankapana sa tako zove svo seosko stanovništvo zaledja. znamo zasigur S L O V E N S K O. i po prezimenima i po jeziku koji su doneli u gradišće.
- vlahi žive duboko u kopnu. zavučeno. sakriveno, pa se pojam vlah može gledati kao stanovnik zavučenih, negradskih i neprimorskih, mesta. baš kao što je ta moja uvlaka prozvana kao vlaka, naprimer, tako što se u govoru "ajmo u uvlaku" pretvorilo "ajmo u vlaku".
- vlah može biti i onaj koji razvlači dok priča - vlači

jedva dodjosmo do tog glagola.

još je teže dekodirati koji je smisao glagola vlačiti upotrebljen od strane drevnog imenodavca.
slovenskog ili grčkoga, a ne latinskog. grčkog u smislu da su mogli imati uticaja na govor tih slovena i pisanje tog notara.
 
Poslednja izmena:
da. lepše je . zna se kako su naši stari ovo h ili k ili č izgovarali. hrvat-->krvat-->rvat.

ali pisac zakonika piše vlahi

ko je dao ime mojoj vlaci? mojoj vlaki dali su ime moji preci baš kao i ostalim svojim njivama ( mandin dolac, kruškovac, ćelinovac...).
dakle, pojmovno "vlaka" je bila razumljiva tim brdjanima barem do onog istorijskog trenutka kada su je privatizovali.

poenta je da reč vlai nije isto što valahi-valachi.

u zakoniku hansa frankapana sa tako zove svo seosko stanovništvo zaledja. znamo zasigur S L O V E N S K O. i po prezimenima i po jeziku koji su doneli u gradišće.
- vlahi žive duboko u kopnu. zavučeno. sakriveno, pa se pojam vlah može gledati kao stanovnik zavučenih, negradskih i neprimorskih, mesta. baš kao što je ta moja uvlaka prozvana kao vlaka, naprimer, tako što se u govoru "ajmo u uvlaku" pretvorilo "ajmo u vlaku".
- vlah može biti i onaj koji razvlači dok priča - vlači

jedva dodjosmo do tog glagola.

još je teže dekodirati koji je smisao glagola vlačiti upotrebljen od strane drevnog imenodavca.
slovenskog ili grčkoga, a ne latinskog. grčkog u smislu da su mogli imati uticaja na govor tih slovena i pisanje tog notara.

Gluposti iz dana u dan. Ako su tvoji stari bili stokavci, izgovarali su glas "h" koji je u stvari poceo nestajati (znaci, 'novija' pojava) u govoru od 16. do 18. v.

ruzicic1-1.jpg


Gojko Ruzicic, Hronologija gubljenja foneme h u stokavskim govorima, Slavia, XL, Praha, 1971, str. 78-79.
 
Gluposti iz dana u dan.
glupost i patologija su u tvojoj tintari.bilo bi ispravnije da napišeš: "ne razumem". a ja kažem namerno se držim nespornog.

najpre treba polaziti od činjenica pa ispravnim postupkom rasudjivanja nastojati povezati ih sa uzrokom ili posledicom. dakle postepeno.

ispravno povezati nepoznanicu s poznatim znači razumeti.

Ako su tvoji stari bili stokavci, izgovarali su glas "h" koji je u stvari poceo nestajati (znaci, 'novija' pojava) u govoru od 16. do 18. v.
ruzicic1-1.jpg


Gojko Ruzicic, Hronologija gubljenja foneme h u stokavskim govorima, Slavia, XL, Praha, 1971, str. 78-79.
dobar prilog.

e sad. da li su notari pisali narodnim govorom ili su imali neku školu i pravaila?
 
Poslednja izmena:
bilo bi ispravnije

Poštenije.

Nego, kada govorimo o etimologiji vlah od vući, tu je bitno sistematično elaborirati prelazak k u l. U prilog tome, istorijski, mi beležimo i oblik sa k umesto h:

1. u turskim zapisima: vlasi (eflakani)
2. u italijanskim (Moralcco [Morski Vlah], Morlacchi [Morski Vlasi], Morlachia, Canale della Morlacca, Montagna della Morlacca, Morlacca [Morska Vlahija, tj. D. Zagora])
3. u domaćim, verovatno preko italijanskog, (Morlak, Morlaci, Morlački)

Na osnovu toga moguće je zaključiti dasu u turski jezik, a još izvesnije u italijanske dijalekte preuzimani arhaični oblici sa k.

Ne bi bilo s goreg u dokolici potražiti ima li zasvedočen oblik bez odrednice moro-, oblik lacco, ulacco i sl.. Ako neko nađe, neka javi. :hvala:
 
Ne bi bilo s goreg u dokolici potražiti ima li zasvedočen oblik bez odrednice moro-, oblik lacco, ulacco i sl.Ako neko nađe, neka javi. :hvala:
Ima koliko želiš:

ulaccho, vulaccho; vulacchi, ulacchi; vulachia; ulacchi i sl.

https://books.google.rs/books?id=sY...a=X&redir_esc=y#v=onepage&q= vulachia&f=false

https://books.google.rs/books?id=So...&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=ulaccho&f=false

Ducas ca., Immanuel Bekker, Corpus scriptorum historiae byzantinae: Ducae Michaelis Ducae nepotis historia byzantina, Weberi, 1834 - 659 pages
 
Poslednja izmena:

Back
Top