Ti meni „Vlasi”, ja tebi „Muži”

Vesna ocito ne zna za rukopis iz Cambridge-a.
oduševljen sam vesnom koliko i vjekoslavom. čitao sam je kako objašnjava zašto ajnhard spominje sorabe a ne hrvate. ona i logika nebo i zemlja. hvala ti.

1366 nema veze sa godinom. Vaclav Novotny je ukazao da se u ovom najstarijem "svakopisu" (kakva nevjerovatna posmrtna uvreda za covjeka, pisca 'Ceske istorije', ti ga krstis, a on prdi) nalazi spomen Slovena, a ne Srba, u odnosu na mladje rukopise.
pa za koji andrag tako konfuzno postaš.
ako bi bilo kako se sad dopunjavaš onda bi imali dva termina a jedno isto. samo da li je tako? prepis zavisi od prepisivača. pokazuje i njegovu svest. ne mora biti isto kao u autora. pa i rezlika ima svoje značenje.
 
Najbolje da citam tebe, tog gore nezicljecivog paranoika i posebno Vesnu - urednicu Foruma koji ima posebnu sekciju o Vanzemaljcima (teme o galaktickim federacijama, vjerovatno i ima rasprava o staleskim funkcijama Vlaha i Srba-vanzemaljaca u dalekim i egzoticnim galaksijama).
najbolje će biti ako razmišljaš svojom glavom. pri tome da se trudiš i ne psuješ. )

shvataš li i ti sad da je u jeziku naših dedova:

vlaka = dugačka njiva
vlačiti = vući, tegliti
(v)lech=vlah= vlaj = težak, paor, seljak onaj koji vuče, ore i drlja
 
Uglavnom po ceskom predanju bilo je tri brata: Lech, Cech i Rus. Lech ne znaci Vlah nego je to drugi naziv Poljaka. Dakle bilo je tri brata Poljak, Ceh i Rus. Po ceskoj wikipediji, Charvaty se odnosi na Hrvatsku kraj reke Visle (Vistula, najduza reka u Poljskoj).

Citiram u prevodu:

U Dalimirovoj kronici prvi put se pojavlja cesko ime "Cech", kao sto i cinjenica da su Cesi dosli iz Hrvatske. Razlog zbog kojeg su morali da napuste svoju rodnu zemlju bio je navodno ubistvo koje je tamo pocinio lech Cech (rech "lech" se ovde koristi u smislu vodje).

http://cs.wikipedia.org/wiki/Praotec_Čech

Lech ne znaci Vlah nego Poljak. Ceska rec za Vlaha (Italijanaca) je Vlach.
 
Lechia je istorijski naziv Poljske. Lech nema veze sa Vlasima.


http://en.wikipedia.org/wiki/Lechia

Lechia is a historical and/or alternative name of Poland,[1] stemming from the word Lech (which is also a common first name). It is still present in several European languages and some languages of Central Asia and the Middle East:

Lenkija in Lithuanian
Lengyelország in Hungarian
Lehastan in Armenian
Lehistan in Ottoman Turkish
Lahestan/Lehestan in Persian
Lehia in Romanian
Lehistan/Ləhistan/Löhistan/Löhüstan in old Azerbaijani

The term Lechia derives from the tribe of Lędzianie.[2] See name of Poland and Lechites for details. It is also the derivation for the term Lechitic languages, associated with Poland.
 
Lechia je istorijski naziv Poljske. Lech nema veze sa Vlasima.
http://en.wikipedia.org/wiki/Lechia
Lechia is a historical and/or alternative name of Poland,[1] stemming from the word Lech (which is also a common first name). It is still present in several European languages and some languages of Central Asia and the Middle East:

Lenkija in Lithuanian
Lengyelország in Hungarian
Lehastan in Armenian
Lehistan in Ottoman Turkish
Lahestan/Lehestan in Persian
Lehia in Romanian
Lehistan/Ləhistan/Löhistan/Löhüstan in old Azerbaijani

The term Lechia derives from the tribe of Lędzianie.[2] See name of Poland and Lechites for details. It is also the derivation for the term Lechitic languages, associated with Poland.
zanči nije vodja. ok. a ostajes kod lehia. nema problema.

a odakle lech iz dalimilove hronike?
vlaka= vlaha<->vleha <-> lehia
(da dodam i ovu mogućnost. koren bi mogao biti od legia. poljaci i zapadni ukrajinci su slabi i s glasom g).

teza da su severni narodi došli s juga je sasvim regularna. recimo došavši sa balkana rekama u poljskoj su dali imena balkanskih. pa poljaci imaju svoju cetinu i neretvu kao i mi ovde. a ovo su te "vlaške" reke čija imena nespretno beleže latini i stari grci. a zamisli .narod ispravno pamti.:think: samo to treba malo argumentovanije povezati. a znaš i sam da to nije tema odje. )

ovde smo našli staru slovensku reč iz koje proističu nazivi vlah i vlaka a to je vlačiti (vući,tegliti).

meni je bilo lako ukapirati jer se moja vlaka nalazi tik ispred moje jare.

nego. ajde. reci. šta znači ovo jara?
A sta je Arsenije Crnojevic radio?
dobro zapažanje.to su te migracije o kojima se priča. samo je ta daleko iza dalmilove hronike. i nije ubio.

a jesu mnogi srbi ubijali turke pa posle bežali na sever i zapad.
 
Poslednja izmena:
vlaka je njiva ispred moje jare. pitan si šta znači reč jara. pojam jare nigde na internetu nisi našao. pa bi umesto odgovora da se ispljuješ.
pameti nemaš. karaktera nemaš. zato bi se ovde vredjao. šta ti to jado znači?

Lepo sam ti dao citat iz engleske wikipedije o etimologiji reci Vlah, Welsche, Walhaz, itd. I dao sam ti objasnjenje o Lechu sa ceske wikipedije. Valjda znaju Cesi malo o svojoj istoriji. A ti nastavljas tvojom puckom etimologijom koju izgleda vadis iz sopstvenog pupka.
 
Lepo sam ti dao citat iz engleske wikipedije o etimologiji reci Vlah, Welsche, Walhaz, itd. I dao sam ti objasnjenje o Lechu sa ceske wikipedije. Valjda znaju Cesi malo o svojoj istoriji. A ti nastavljas tvojom puckom etimologijom koju izgleda vadis iz sopstvenog pupka.
šta će mi engleska wiki kada pričamo o poreklu i značenju reči vlaka, vlaha, vlah, vlačiti i jara? dao sam ti srpsku wiki da vidiš da i tamo neki drugi autor isto prevodi lech=vlah.

šta će češka i poljska mitologija tu? da rastrolamo temu. pričamo o vlajima u dalmaciji u 15veku.

tu treba dobar poznavalac arhaičnog narodnog govora moga kraja. a ti nisi taj. zato si i upitan šta znači jara.

jara je od jar (sunce) ili žar ili žara.= vreo vazduh,vrućnčina. vidiš prosto.
ima i drugo značenje kada je u pitanju jara ispred moje vlake. ali nema veze. najbolje je da se samobanuješ.
 
šta će mi engleska wiki kada pričamo o poreklu i značenju reči vlaka, vlaha, vlah, vlačiti i jara?
Govorimo samo o znacenju reci Vlah. Ostale stvari si ti ovde pucki uveo, a nisu relevantne, sem ako hoces da pricamo kako neupuceni ljudi pucki tumace razne reci. Zato sam ti spomenuo pupak. To je isto kao pucka tvrdnja da Srb znaci sluga. A mozda naziv potice od srpa? Ili zmije? (serp je vlaska rec za zmiju). A ako ne, onda mora da znaci divljak (na vlaskom sarbatic znaci divlji). Evo vidis?

dao sam ti srpsku wiki da vidiš da i tamo neki drugi autor isto prevodi lech=vlah.
Ne znam da li je to tacno ili ne a i nije vazno jer su termini Lech, Lechia opste poznati u svetu kao starinski drugi naziv za Poljake i Poljsku. O tome nema diskusije. Kad Cesi govore o Cechu, Lechu i Rusu kao tri brace iz kojih poticu Cesi, Poljaci i Rusi, zar to nije dovoljno jasno?

šta će češka i poljska mitologija tu? da rastrolamo temu.
Razgovaramo o Cesima i Poljacima zato sto je uvedena ceska kronika koja toboze govori o Vlasima, Hrvatima i Srbima. A ustvari govori o Cesima i Poljacima od kojih neki su dosli iz Bele Hrvatske, one kraj Vistule, a ne iz danasnje Hrvatske. A Vlasi uopste nisu spomenuti u toj kronici.
 
Poslednja izmena:
Свашта сам виђао на форуму, али ово је баш бљештави бисер....

Као одговор на:
vlaka = dugačka njiva
vlačiti = vući, tegliti
(v)lech=vlah= vlaj = težak, paor, seljak onaj koji vuče, ore i drlja

написати:
Lech ne znaci Vlah nego Poljak. Ceska rec za Vlaha (Italijanaca) je Vlach.
Lechia je istorijski naziv Poljske. Lech nema veze sa Vlasima.
A ti nastavljas tvojom puckom etimologijom koju izgleda vadis iz sopstvenog pupka.

Није Влах него Пољак? / Није влах него пољак? :dash:
Понекад глава заиста служи само као држач за косу.

Пошто и ја своју етимологију извлачим из пупка јер сам пупчаном врпцом нераскидиво везан за своје претке, у славу свим пољацима (па и Пољацима) запјеваћу једну стару народну, такорећи пупчану. ;)

 
Govorimo samo o znacenju reci Vlah. Ostale stvari si ti ovde pucki uveo, a nisu relevantne, sem ako hoces da pricamo kako neupuceni ljudi pucki tumace razne reci. Zato sam ti spomenuo pupak. To je isto kao pucka tvrdnja da Srb znaci sluga.
pa kako drugačije .ako bi se uhvatio arapskog ili latinskog shvatanja i izvora šta bi mi to značilo?

tražimo značenje reči vlah iz logike maternjeg jezika pisca isprave hansa frankapana. taj tekst posmatramo i tumačimo.

taj je zakonik pisan slovenskim govorom onog vremena. pa se samo iz tog ugla može pojmovno ispravno protumačiti. i najprostija duša onoga vremena bi ti objasnila šta znači vlaj. tako se verovatno izgovaralo i onda.
tebi oćigledno fali daska u glavi pa nećeš smatrati relevantnim narodni govor i uporišta koja su data. meni je ova analitika pomogla da prepoznam da je ono što zastupa mrkalj sasvim osnovano,

njiva vlaka je nesumnjivo od glagola vlačiti. došlo je do promene h u k. pa danas nije vlaha i vlah no vlaka i vlaj.
Ne znam da li je to tacno ili ne a i nije vazno jer su termini Lech, Lechia opste poznati u svetu kao starinski drugi naziv za Poljake i Poljsku. O tome nema diskusije. Kad Cesi govore o Cechu, Lechu i Rusu kao tri brace iz kojih poticu Cesi, Poljaci i Rusi, zar to nije dovoljno jasno?
Razgovaramo o Cesima i Poljacima zato sto je uvedena ceska kronika koja toboze govori o Vlasima, Hrvatima i Srbima. A ustvari govori o Cesima i Poljacima od kojih neki su dosli iz Bele Hrvatske, one kraj Vistule, a ne iz danasnje Hrvatske. A Vlasi uopste nisu spomenuti u toj kronici.

to je druga priča. potpuno povezivanje lech=vlah, osim onog prevoda, bi svakako doprinelo lakšem objašnjavanju manje upućenim u naše ahrahične narodne govore. pa recimo i da se to valjano uradi. da li bi ti priznao?

pa kako? da bi iskreno priznao trebaš razumeti. s ovim kako si nastupio ti ćeš "rezumeti" tek kad bude na engleskoj wiki.
 
Uglavnom po ceskom predanju bilo je tri brata: Lech, Cech i Rus.

A prema Dalimilovoj hronici, o kojoj je reč, bio je lech kojem je ime bilo Čeh, i imao je šestoro braće. To je najstariji zapis ove legende, ostali su nejmanje tri veka mlađi.

Poenta dotičnih legendi je: da su tri brata došla iz srpskog (slovenksog, ilirskog) naroda/jezika koji se nalazio kod Grčke i Rima, dakle na Slovenskom Jugu (vulgarno zvanom Balkan) i da su tamošnji stanovnici bili "lechi" tj. vlasi. A na osnovu verzije legende koju ti pominješ i podatka da su istočni i zapadni Sloveni potekli iz srpskog jezika-naroda, Ilirski (srpski, slovenski) jezik je od RKC krajem 16. veka uzet za slovenski standard u bogosluženju.

Ipak, legende se moraju uzimati veoma kritički u obzir jer je svako ko ih je zapisivao bio slobodan da doda i prepravi po svojoj mašti šta i kako je hteo.

Čeh, Leh i Meh






Braća Leh i Čeh, utemeljitelji Država Zapadnih Slavena Lehije (Poljske) i Češke u "Poljskoj kronici" (1506.)


Leh, Čeh i Meh legenda je o trojici braće – Lehu, Čehu i Mehu – koji su utemeljitelji triju slavenskih zemalja: Lehijske, (Poljske); Češke (Bohemije, Moravske, Šleske; sve u današnjoj Republici Češkoj), i Rutenije (koja je dijelom u današnjoj Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini). Postoje mnoge varijacije legende, uključujući i neke koje spominju samo jednog ili pak dvojicu braće, ili njih trojicu i njihovu sestru. Drugi naziv za Meha u ovoj legendi je "Rus".

Varijacije legende




Leh, Čeh i Rus i Bijeli orao, kako ih je naslikao Walery Eljasz-Radzikowski (1841.–1905.)


U poljskoj varijanti legende, braća su zajedno krenula u lov, ali je svaki naposljetku otišao za različitom lovinom pa su se razdvojili. Rus je krenuo istoku, Čeh je krenuo zapadno i utaborio se na planini koja se uzdizala ponad češkog krajobraza, dok je Leh otišao na sjever. I dok je tako, loveći, pošao po strijelu, našao se licem u lice s divljim orlom koji je branio svoje gnijezdo od uljeza. Leh je vidio orla nesuprot crvenom zalazećem suncu i uzeo ga za dobar znak pa se tamo i naselio. U spomen na to, svoju novu naseobinu nazvao je Gniezno (poljski gniazdo - 'gnijezdo') i za svoj i danas poljski grb odabrao bijelog orla. Bijeli orao do danas je ostao poljski grb. Bijela boja orla i crvena zalazećeg sunca čine poljsku zastavu.

Ostali oblici Lehova imena su: Lechus,[SUP][1][/SUP] Lachus, Lestus i Leszek. Čeh, ili Praotac Čeh također se pojavljuje pod latinskim imenom Bohemus ili njemačkim imenom Böhm, jer je utemeljeno u pred-slavensko keltskom (keltsko pleme Boii, latinskog oblika Boiohaemum koje se rabilo za češke zemlje).[SUP][2][/SUP]
Drugi oblik ove legende, koji uključuje samo dvojicu braće, poznat je u Republici Češkoj. Kako je Alois Jirásek opisao u pripovijesti Staré povesti české, dvojica braće; Čeh i Leh, u središnju Europu došla su s istoka. Kao i u poljskoj verziji, Čeh je prepoznat kao utemeljitelj češkog naroda (mn Češi),a Leh kao utemeljitelj poljskog naroda. Čeh se uspeo na brdo Říp, pogledao unaokolo i sa svojim se plemenom smjestio u okruženju dok je Leh pošao u nizine na sjeveru.
Srodna narodna priča (s djelomično izmijenjenim imenima) zabilježena je na dva odvojena mjesta u Hrvatskoj: na kajkavskom narječju iz Krapine u Zagorju (sjeverna Hrvatska)[SUP][3][/SUP][SUP][4][/SUP] kao legendu o Čehu, Lehu i Mehu i Vilini koji stanovahu na tri brijega iznad Krapine: Šabcu, Starom Gradu i Psaru (Josipovcu).[SUP][5][/SUP]. Pri tome su bitni elementi ove legende vol odnosno bik, zlatni rogovi, zlatna jabuka, tunel ispod planine i dr.[SUP][6][/SUP] Druga je na čakavskom narječju iz Poljica na obali Jadranskog mora (središnja Dalmacija). Hrvatsku varijantu detaljno je opisao i analizirao S. Sakač tijekom 1940. godine.[SUP][7][/SUP]

Zahvaljujući ovog legendi o hrvatskoj braći Čehu, Lehu i Mehu, hrvatski je jezik izabran kao zajednički jezik na kojem će se u okviru katoličke obnove objavljivati crkvene knjige za potrebe slavenskih naroda. [SUP][8][/SUP]
Ova je legenda u mladim fazama hrvatske političke misli prinijela tome da se hrvatstvo spoznavalo kroz slavenstvo (preko rada Vinka Pribojevića i Mavra Orbinija sve do Pavla Rittera Vitezovića). Istovremeno je osim funkcije kojom je uspostavila identitet, obavila funkciju razdvajanja (od Germana i Romana).[SUP][9][/SUP]

Uz oblik i simboliku trodjelne posude bilikum povezana je simbolika broja tri i legenda o Čehu, Lehu i Mehu. Bilikum je posuda iz koje se uz zdravicu ispijalo vino u čast gostu koji je prvi puta u posjeti. Običaj je iz sjeverozapadne Hrvatske i sjeveroistočne Slovenije.[SUP][6][/SUP] Ovaj je obred bio važnim, pa se unosio u "hižni protokol", a imena Čeha, Leha i Meha bila su pisala na trima dijelovima bilikuma.[SUP][10][/SUP]
Ime Čeha iz ove legende dovodi se u svezi s Čehom i njegovih šestoricom braće iz Bijele Hrvatske koje se spominje u Dalimilovoj kronici, u dijelu teksta koji piše o doselidbi Slavena u Panonsku nizinu.[SUP][11][/SUP] Tako je dugo vremena živilo shvaćanje da su Česi, Poljaci i Rusi došli iz Hrvatske u svoju današnju postojbinu.[SUP][12][/SUP] Osobito je to bilo snažno u doba romantizma.[SUP][13][/SUP]
Legenda i stvarnost




Područje balto-slavenskog utjecaja (ljubičasto) s predloženim materijalnim ostacima kulturapovezanih s Balto-slavenskim jezicima tijekom brončanog doba (bijelo). Crvene točke=arhaični slavenski hidronimi


Najraniji spomen Leha, Čeha i Rusa na poljskom nalazi se u Kronici Velike Poljske[SUP][14][/SUP] napisanoj 1295. godine u Gnieznou, tj. Poznańu. U Češkim kronikama, Čeh se pojavljuje samostalno ili samo s Lehom; prvi put da ga se spominje pod imenom Bohemus u kronici 'Kosmas praški' 1125. godine.
Legenda predlaže zajedničko podrijetlo Poljaka, Čeha i Rutena (Rusa, Ukrajinaca i Bjelorusa) te prikazuje činjenicu da su čak tijekom 13. stoljeća bar tri slavenska plemena bila svjesna svog zajedničkog jezičnog podrijetla, istovremeno i svoje različitosti.



Knez Čeh


Legende se slažu i o smještaju rodnog kraja slavenskih naroda u istočnoj Europi. Ovo se područje preklapa s pretpostavljenim područjem prevladavajuće akademske struje koja tvrdi da je ovo isto područje bilo naseljeno proto-indoeuropljanima.[SUP][15][/SUP] In the framework of the Kurgan hypothesis, "the Indo-Europeans who remained after the migrations became speakers of Balto-Slavic".[SUP][16][/SUP]

Legenda ima namjeru objasniti etimologiju ovih naroda: Lehia (drugo ime Poljske), Češka (uključujući Moravsku, i Šlesku), i podučje Rutenije Rus'.
Priznati poljski renesansni stvaratelj Jan Kochanowski, u svom eseju o porijeklu slavena, ne spominje trećeg brata, Rusa. Štoviše, potpuno zanemaruje legendu, tvrdeći da "nijedan povjesničar koji se bavio slavnskim narodima[...] ne spominje slavenske vođe, Leha i Čeha". Nastavlja tvrdeći da su "Čehi" i "Lahi" vjerojatno izvorna imena dvaju naroda, iako ne napušta mogućnost da je postajao značajni vođa poljskog naroda, imenom Leh, čije je ime zamijenilo prvotno, kasnije zaboravljeno, ime poljskog naroda.[SUP][17][/SUP]

http://hr.wikipedia.org/wiki/Čeh,_Leh_i_Meh

- - - - - - - - - -

njiva vlaka je nesumnjivo od glagola vlačiti. došlo je do promene h u k. pa danas nije vlaha i vlah no vlaka i vlaj.

Odlično zapažanje. Od glagola vući postaje i vo(l), ruski volok.
 
Сноудене, предлажем да наставимо анализом материјала који је лане пронашла Сребрена:

Малим је словом исписано "лех" за разлику од "Чех", не би требало да се односи на име народа. У сваком случају односи се на појединца по имену Чех и његов сталеж (лех)
Да је "лех"= Пољак у цитат у из Далимилове хронике , исти цитат био би потпуно бесмислен:На територији српског народа, у области званој Харваци живи Пољак по имену Чех..који бежи због убиства (од некога)..



Постоји трећа могућност...да "лех" првобитно није значило сталеж сточара (влах) али јесте значило сталеж племића, дакле "у области српског народа Харваци један племић по имену Чех, са шесторицом браће, починио је убиство...".Потврде има, "лехови "се помињу уз владике и кметове, у смислу начелника, старешине (племенског напр).

books
books


стр 73, Херменеглид:mrgreen: Јиречек
http://books.google.rs/books?id=OgY...d=0CE4Q6AEwBg#v=onepage&q=lech plemić&f=false

Помиње се и титула "леха", војводе, кога је 805. убио у борби син Карла Великог. (Annales regni Francorum, Annales Mettenses i Annales Fuldenses)
http://en.wikipedia.org/wiki/Lech_(Bohemian_prince)
У том смислу, било би логике да се састају војводе, владике и кметови; као и да се војвода Чех одвојио од српског народа (оптужен за убиство) у области Харваци.

Како се то одвојило, не знам. У 15.веку цртају их као два засебна народа:Лехе и Чехе
Chronica_Polonorum_Lech_%26_Czech.jpg


По пољским верзијама усменог предања ( http://en.wikipedia.org/wiki/Lech,_Čech,_and_Rus) три рођена брата- птомци Јафета- оснивачи су Леха, Руса и Чеха.
По чешкој верзији, Лех и Чех су два рођена брата, али Чех је оптужен за убиство и мора да се пресели , па одлази на Рипејску гору.

Још један извор- , тумачи да лех може бити јунак, властелин, онај који поседује макар мало земље- лехе ( не могу да се отмем идеји да је слично -као стреха/стреја,аждаха/аждаја- малено парче земље леха/леја, данашња цветна леја,повртарска леја, леја лука, топла леја, висока леја итд...)

lechiciwwietleh00magoog.jpg


а облик "лех" типичан је баш за српски језик

lechiciwwietleh00magoog_0036srpski.jpg

http://www.archive.org/stream/lechiciwwietleh00magoog#page/n64/mode/1up






Вреди упамтити да је влас=валса, хвала у моје име ;)
Или грешим у читању, валша?

Валха, Сребрена! :hvala:

Šta je zajednički imenilac istoriografskih rasprava po pitanju imena Leh tj. leh? Zajedničko je to da se nagađa, da se ne zna o da niko pre mene nije povezao sa pojmom vlah. Mi moramo biti oprezni u tumačenju značenja i po epohama i po DžiPiEs-u. ;)

Bitno pitanje za temu je da li možemo povezati leh i vlah? A možemo, ukoliko se pojam vlah uklapa u velikoj većini istorijskih izvora na mestu gde se pojavljuje pojam leh. Da li se uklapa?


PS. Uz bitnu napomenu da istorijski izvori alteriraju oblike lech i lach. Pri čemu je lach sasvim pouzdano izvodljivo od vlah.
 
Poslednja izmena:
.njiva vlaka je nesumnjivo od glagola vlačiti. došlo je do promene h u k. pa danas nije vlaha i vlah no vlaka i vlaj.
Odlično zapažanje. Od glagola vući postaje i vo(l), ruski volok.
najveće zasluge ipak pripadaju matijakupi.:worth:pogledaj kako mu samo dela kliker.ni sam nije svestan.

stavio sam reference u spoiler. pa izgleda da ih niko nije pročitao. evo ponoviću taj post. zanimljivo je da se u slovenskom pojavljuje i vlačiti i vlečiti.
Daj shvati više da ponavljanje ovih teorija o jednačenju pojmova vlah=brzi vlak i sličnih ne vodi ničemu osim što i ono malo ozbiljnih ljudi ovdje te počinje smatrati čudakom..
:D učio si jezik u brzom vlaku pa zato ne znaš koren reči ?

evo nije teško: vlačiti = vući (dugo) . (sl. zavlačiti=zavuuuuući, navlačiti, uvlačiti,izvlačiti, razvlačiti, prevlačiti,odvlačiti,ob(v)lačiti,svlačiti, presvlačiti...)

meni je bilo lakše. vlaka je njiva ispred moje jare . vlaka je mesto kod vrgorca. rusna vlaka u crnoj gori. vlaka kod zadra. bijela vlaka u bosni. bila vlaka kod metkovića. vlaka na granici srbije i crne gore. stara vlaka...

"vlaka" - zavučena duga njiva
sad dodaš tome da moja baba nikad nebi kazla "hrvat" nego "krvat" ili "rvat". dok je bilo onih koji znaju reći "horvat" ili "hervat".

stoga će jedni zvati tu njivu "vlaka". a drugi "vlaha". a treći "vleha":ostalo je još da se izgubi v pa dobije "leh", reč "(v)leh" bi označavla radnika koji radi na njivi i vuče ralo, drljaču,,,

dakle vlah, vlak, vlaj u smislu težak, paor, zemljoradnik . i, po svemu sudeći, se u tom smislu koristi u zakoniku hansa frankapana.
ovde se ima važna posledica. pojam vlah je širi.
ako je vlah=težak onda stav da je vlah=stočar zbog tamošnje dominacije stočarstva ne stoji. vlah je je isto što i seljak, težak...
pa, ako držimo do toga da je zakon pisao razuman čovek, da srbli i vlahi cetinske krajine nisu ravnoprvne klase društva banovine Dalmacije, onda srbli koje spominje zakonik nisu seljaci,težaci.
tako smo tumačeći koren reči vlah suzili domen pojma koji se označava rečju srblin.


kao što se vidi u referencama vlačiti je i stara ruska reč. mrzelo me da tražim za poljake...
referenca1:

Inštitut za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU
Iskanje po Slovarju slovenskega knjižnega jezika



zavléči -vléčem dov., zavléci zavlécite in zavlecíte; zavlékel zavlékla (ẹ́) 1. z vlečenjem spraviti kaj kam: zavleči deblo do ceste, na tovornjak; zavleči truplo v goščavo / ekspr.: fantje so ga zavlekli v gozd in pretepli; zavleči ujetega v zapor 2. ekspr., s prislovnim določilom spraviti koga kam, navadno brez njegove privolitve: zavleči prijatelja na koncert / zavleči koga v pogubo, prevaro / zavleči deželo v vojni spopad 3. narediti, povzročiti, da traja kaj dalj časa, kot se predvideva, pričakuje: zavleči pogovor, spanje / nepredvidene težave so zavlekle dograditev šole; zavleči študij za eno leto // narediti, povzročiti, da se kaj začne, uresniči pozneje, kot se predvideva, pričakuje: njegovo izvolitev so zavlekli; zavleči odhod, z odhodom; obisk, plačilo so zavlekli do jeseni / zima je dela na polju zavlekla 4. pri izgovarjanju glasov, izvajanju tonov narediti, da traja izgovor, izvajanje dalj, kot je normalno: zavleči glas e; violinist je zven preveč zavlekel // ekspr. reči, povedati kaj tako, da traja izgovor določenih glasov dalj, kot je normalno: ne vem, kaj hočeš, je brez zanimanja zavlekel / zavleči po dolenjsko 5. nar. zabranati: zavleči seme; posejal je in zavlekel / zavleči z brano 6. etn. povleči, vstaviti domači živali skozi kožo kako zelišče za zdravilo: zavleči bolni svinji teloh / zavleči žival s telohom ● zavleči črto povleči jo bolj daleč, kot se predvideva, pričakuje; pog. luknjo na komolcu je kar zavlekla zašila tako, da ni nadomestila raztrganega dela pletenine, tkanine; ekspr. zavleči ustnice v nasmeh s potegnitvijo robov počasi raztegniti; ekspr. vse, kar dobi, zavleče k njim odnese, znosi zavléči se 1. ekspr., s prislovnim določilom s težavo priti, navadno na miren, varen kraj: alpinist se je zavlekel pod previs; ranjenec se je zavlekel med skale // iti, namestiti se kam in tam dalj časa vztrajati: zavlekel se je v kot in molčal; nihče ne ve, kam se je zavlekel / medved se čez zimo zavleče v brlog / gost mrak se je zavlekel med hiše; pren. nemir se mu zavleče v dušo 2. trajati dalj časa, kot se predvideva, pričakuje: sestanek se je zavlekel / dela so se zavlekla v pomlad // začeti se, uresničiti se pozneje, kot se predvideva, pričakuje: objava razpisa delovnega mesta se je iz objektivnih razlogov zavlekla; začetek predavanj se je nekoliko zavlekel ● ekspr. nebo se je zavleklo z oblaki se je počasi zakrilo zavléčen -a -o: zavlečen pisk vlaka; njiva je bila posejana in zavlečena;

lájhati se -am se nedov. (ā) pog., slabš. vlačugati se, vlačiti se: lajhati se z ničvrednimi ženskami // potepati se, pohajkovati: namesto da bi se učili, se pa ves dan lajhajo

vlačíti in vláčiti -im nedov. (ȋ á) 1. večkrat vleči: vlačil je vrvico gor in dol / vlačiti ladje v pristanišče / ekspr. za seboj vlači dolgo ogrinjalo vleče 2. spravljati les v gozdu do poti tako, da drsi po tleh: vlačiti s konji / vlačiti hlode 3. ekspr., s prislovnim določilom spravljati kaj na drugo mesto, v drug položaj: vlačiti pohištvo iz ene sobe v drugo / ni hotel vlačiti košare s police nad njegovo glavo jemati; vlačil je žemljo po rokah jo preprijemal, prestavljal 4. ekspr. nositi, zlasti kaj težkega: težko vlači s seboj vso opremo / zmeraj vlači s seboj ves denar ima, nosi 5. ekspr., s prislovnim določilom spravljati koga v določen položaj, stanje, navadno brez njegove privolitve: dolgo so jih vlačili po zaporih / vlači jo na različne prireditve, čeprav je ne zanimajo vodi 6. nar. branati: orati in vlačiti ● ekspr. spet vlači na dan nekdanje doživljaje se jih spominja, pripoveduje o njih; star. vlačiti koga po zobeh opravljati, obrekovati vlačíti se in vláčiti se 1. s prislovnim določilom premikati se, stalno dotikaje se podlage: krilo se vlači za njo po tleh 2. ekspr. s težavo hoditi: z opotekavimi koraki se vlači za plugom; vlačiti se kot megla, senca

vlačiti : angleško » slovenski : PONS.com
vleči : angleško » slovenski : PONS.com

referenca 2:
pdf (511 KB), Hrvatski, Str. 1
5.3.3. toponimi prema gospodarskoj djelatnosti
5.3.3.1. toponimi u svezi s poljoprivrednom djelatnošću
5.3.3.1.1. toponimi u svezi s uzgojem kulture i tipovima obradivoga zemljišta
Dȋljke (< dȋljka ‘ono što se od velike ili neravne, nejednake, vrletne njive u jedan
mah zahvati, te se ore; obrazdak’ [ARj, II, 397]; Ka), Grȉblje (< griblja ‘brazda’;
Ka), Njȉvice (Ka), Ȍgreda (Ka), Ȍgredice (Ka), Pòdvōrnica (Ka, Klj), Pòdvōrnice
(Ka), Pȍlja (Klj), Ràsodnīk (Klj), Vláka (Klj), Vȑtā (< dalm. hortulu; Klj), Vȑtlina
(Klj), Vlàčine (< vlaka ‘zavučena duga njiva’; Ka), Vláka (Ka), Vláke (Ka), Vȑtline
(Ka)
U ovoj skupini prevladavaju toponimijski odrazi apelativa slavenskoga podrijetla
i stare primljenice vȑtā ‘vrt’.

referenca3:
Forum Krstarice - Komentari - Blogovi

referenca4:
влачити - Словарь древнерусского языка (XI-XIV вв.)


ВЛАЧИТЬ, влачу, влачишь, несов., что (церк.-книжн., поэт. устар.). Тащить, волочить, нести на себе (груз, бремя чего-н.). Влачу я цепь моих страданий. Полежаев. Влачить оковы. Влачить груз сомнений. Влачить жалкое существование (книжн.) - жить бедно, без удовольствия, вести жизнь, полную неудач.

ВЛАЧИТЬСЯ, влачусь, влачишься, несов. (церк.-книжн., поэт. устар.). Тащиться, скитаться, тянуться. В пустыне мрачной я влачился. Пушкин. В то время для меня влачатся в тишине часы томительного бденья. Пушкин.
 
Marko Pijović

Zaključak



Uzevši sve u obzir, čini se opravdanim za pretpostaviti da je termin Vlah (ili neki
tome vrlo sličan oblik) kod Slavena ili ‘autohton’, ili da je bar mnogo dulje u uporabi nego
što bi bio da je do njih došao (samo) preko Germana. Naime, biti će da je pojam Volos/
Veles praslavenski,41 pa tu nije potrebno tražiti nekakvu „germansku vezu“. A od Volosa/
Velesa, te s njime povezanog pojma Volhv/Volhov (ili nekog njemu vrlo sličnog oblika), u
značenju čarobnjak, te stranac, pa do pojma Vlah, ima tek nekoliko ‘koraka’: stoga je pitanje
u kojoj je mjeri održivo shvaćanje da je potonji pojam (dakle Vlah) morao Slavenima
biti posredovan putem neke druge jezične skupine.


U svakom slučaju, čini se izvjesnim da nazivi Vlah i Volos/Veles imaju zajednički
korijen, odnosno da su u međusobnoj vezi,42 te da pritom za pojavu naziva Vlah kod Sla-
vena nije bilo nužno posredovanje neke druge jezične grupe. Iz toga bi dakako slijedilo i
da sam termin Vlah ima (pra)slavensko, odnosno indoeuropsko podrijetlo, te da njegova
značenja nije potrebno tražiti u germanskim jezicima, niti ga zamišljati kao posuđenicu
iz istih.

U ovome je radu glavni cilj bio ukazati na postojanje nešto drugačijih mogućnosti (a
posebno onih, nazovimo ih „praslavenskih“, tj. „praslavensko-indoeuropskih“) tumačenja
nastanka termina Vlah kod Slavena, odnosno na postojanje nešto drugačijih odgovora na
pitanja o podrijetlu naziva Vlah od onih koji su se najčešće u historiografi ji nudili.

Nekoliko misli o mogućem podrijetlu naziva Vlah


Marko Pijović | University of Oxford - Academia.edu
 
Poslednja izmena:
Opet ponavljate naivne, natraske, pucke i neupucene etimologije, -- izvodene iz pupka -- koje nikako da stoje. Sta imamo da razgovaramo o Volosu, vracarima i teglacima kad je drevni slovenski naziv Italije Wlochy? Kad bosanske i srpske povelje nazivaju Dubrovcane Vlasima? Pazi, u tim poveljama Ragusanus ne znaci dubrovacki vlah nego Dubrovcanin. U celom germanskom svetu Wal, Walha, Welsche znaci Roman.
 

Back
Top