NickFreakyrgios
Elita
- Poruka
- 22.478
Ово сам тражио за Мркаљеву тему "Словенски топоними пре 6 века " али нисам нашао!
Serbinum
Serbinum u Panoniji u 2. veku.
Serbinum (poznat i kao Serbinijum i Servitijum) je bio antički rimski grad u provinciji Panoniji. Nalazio se na području današnje Gradiške u Republici Srpskoj. Grad je bio raskrsnica dva magistralna rimska puta i središte savske rimske flote.
Naselje Serbinum pominje se u istorijskim izvorima od 2. do 7. veka nove ere, i to ovim redosledom: [1]
U Ptolemejevoj geografiji iz 2. veka, pominje se i na karti je ubeleženo mesto Serbinon ili Serbinum, koje se nalazilo ispod planina Biblia ore (ili Biblini montes ili Beby m.), koje su, prema tumačenju mađarskih naučnika, Kozara i Grmeč.
U delu Itinerarium Antonini iz 2-3. veka, zabeležen je naziv Servitium.
Na karti zvanoj Tabula Peutingeriana iz 4. veka, upisan je naziv Seruitio.
U delu Notitia dignitatum iz oko 400. godine upisan je naziv Servitii.
U delu Anonymi Ravennatis Cosmographia iz 7-8. veka upisan je naziv Serbitium.
Svi navedeni oblici (Serbinon, Serbinum, Servitium, Seruitio, Servitii, Serbitium), odnose se na jedno mesto, a to je po naučnicima današnja Gradiška.
Prema jednoj teoriji, grad Serbinum je mogao dobiti ime po Srbima, odnosno pretpostavlja se da su u njemu u 2. veku nove ere živeli Srbi.[3] Pošto prisustvo Slovena na Balkanu u 2. veku nove ere nije istorijski potvrđeno, eventualno prisustvo Srba na području Serbinuma moglo bi se povezati sa Sarmatima, koji su tada naseljavali delove Panonske nizije, a čiji su deo, prema iranskoj teoriji o poreklu Srba, bili i Srbi (Videti: Iranska teorija o poreklu Srba).
Serbinum
Serbinum u Panoniji u 2. veku.
Serbinum (poznat i kao Serbinijum i Servitijum) je bio antički rimski grad u provinciji Panoniji. Nalazio se na području današnje Gradiške u Republici Srpskoj. Grad je bio raskrsnica dva magistralna rimska puta i središte savske rimske flote.
Naselje Serbinum pominje se u istorijskim izvorima od 2. do 7. veka nove ere, i to ovim redosledom: [1]
U Ptolemejevoj geografiji iz 2. veka, pominje se i na karti je ubeleženo mesto Serbinon ili Serbinum, koje se nalazilo ispod planina Biblia ore (ili Biblini montes ili Beby m.), koje su, prema tumačenju mađarskih naučnika, Kozara i Grmeč.
U delu Itinerarium Antonini iz 2-3. veka, zabeležen je naziv Servitium.
Na karti zvanoj Tabula Peutingeriana iz 4. veka, upisan je naziv Seruitio.
U delu Notitia dignitatum iz oko 400. godine upisan je naziv Servitii.
U delu Anonymi Ravennatis Cosmographia iz 7-8. veka upisan je naziv Serbitium.
Svi navedeni oblici (Serbinon, Serbinum, Servitium, Seruitio, Servitii, Serbitium), odnose se na jedno mesto, a to je po naučnicima današnja Gradiška.
Prema jednoj teoriji, grad Serbinum je mogao dobiti ime po Srbima, odnosno pretpostavlja se da su u njemu u 2. veku nove ere živeli Srbi.[3] Pošto prisustvo Slovena na Balkanu u 2. veku nove ere nije istorijski potvrđeno, eventualno prisustvo Srba na području Serbinuma moglo bi se povezati sa Sarmatima, koji su tada naseljavali delove Panonske nizije, a čiji su deo, prema iranskoj teoriji o poreklu Srba, bili i Srbi (Videti: Iranska teorija o poreklu Srba).