Sveto Pismo, Biblija, Bozja rec.

Glasnik.

Buduća legenda
Poruka
39.691

Sveto Pismo, Biblija, Bozja rec.



Sveto pismo je posebno otkrivenje Boga,koje služi kao merilo za sva ostala otkrivenja, ono je najpotpunije i najviše otkrivenja o pravome Bogu.
Kao takvo, Sveto pismo zaslužuje nasu posebnu pažnju.
Jedan poznatih hrišćanskih pisac rekao je da je »prva dužnost svakog razumnog bića je da upozna volju Božju kroz Sveto pismo i da živi po njoj«.
To treba da bude bude svakome od nas prvi zadatak.


Poreklo Svetog pisma

1.Od čega se sastoji Sveto pismo?

Sveto pismo obuhvata Stari i Novi zavet.

Stari zavet je podeljen na tri glavna dela (ova podela je važila u Hristovo vreme, a kod Jevreja važi i danas):

1. Torah (Zakon ili Petoknjižje),
2. Naviim (rani i kasni proroci) i
3. Ketubim (ostali spisi).

Ove tri grupe spisa Isus navodi u tekstu koji se nalazi u Luki 24, 44.45.
Stari zavet obuhvata istoriju sveta od stvaranja do konačne izgradnje drugog hrama u Jerusalimu (krajem V veka pre Hrista).
Stari zavt je pisan pre Hrista. i obuhvata kanon od 39 knjiga.

Novi zavet je podeljen na:
1. istorijske spise (4 Jevandjelja i Dela apostolska),
2. poučne spise (sve poslanice) i
3. proročke spise (Jovanovo Otkrivenje). Novi zavet nastao je u toku 1. veka posle Hrista.
I obuhvata 27 knjiga.

Reč Biblija na Grckom znači »skup malih knjiga (biblion).
Sveto pismo je božanski nadahnuti skup različitih knjiga.
Nastanak Svetog pisma je proces koji je trajao skoro šesnaest vekova.
Pa ipak, izmedju Starog i Novog zaveta postoji jedinstvo i sklad u poruci.
Obično se kaže da je »Novi zavet u Starom sakriven, a Stari u Novom otkriven«. To znači da se Novi zavet ne može razumeti bez proučavanja Starog zaveta i obratno.
Mnoga lažna učenja u Hrišćanskoj crkvi vremenom su nastala zato sto se ne postuje ovo biblijsko pravilo.
 
Poslednja izmena od moderatora:
2. Ko je autor Svetog pisma?

U 2. Timotiju 3, 16. apostol Pavle kaže da je celo Sveto pismo »od Boga dano«.

Ovaj izraz preveden kao »dano« zna či u stvari »udahnuto«.

Bog je svojim Svetim Duhom »nadahnuo« pisce svetih spisa koji su jezikom svog vremena saopštavali božanske poruke.
Apostol Petar kaže da »nikad proro- štvo ne bi od čovečje volje, nego naučeni (bukvalno nošeni) Svetim Duhom govoriše sveti Božji ljudi«. (2. Petrova 1, 19-21)
Tekst ukazuje na dvostruku prirodu Svetog pisma.
To jest,, sjedne strane Bog je bio Izvor otkrivenja i nadahnuća Svetog pisma, a s druge strane poruke su zapisivali sveti Božiji ljudi naučeni od Božijeg Duha.
Ljudi koji su pisali Sveto pismo bili su različitog porekla i zanimanja (pastiri, plemići, carevi, ribari, itd).
Svi oni pisali su jezikom svog vremena i kulture.
Medjutim, poruka koju su zapisali je božanska i značajna za sve ljude u sva vremena.
Sveto Pismo nije obična knjiga, ono je Bozja reč ili Božja objava o Njegovoj volji.
 
glasnik tema.jpg


" Zakon je Gospodnji savršen, krepi dušu; svedočanstvo je Gospodnje verno, daje mudrost neveštome.

Naredbe su Gospodnje pravedne, vesele srce. Zapovest je Gospodnja svetla, prosvetljuje oči.

Strah je Gospodnji čist, ostaje doveka. Sudovi su Njegovi istiniti, pravedni svikoliki.

Bolji su od zlata i dragog kamenja, slađi od meda koji teče iz saća.

I slugu Tvog oni su prosvetlili; ko ih drži ima veliku platu.

Ko će znati sve svoje pogreške? Očisti me i od tajnih;

I od voljnih sačuvaj slugu svog, da ne ovladaju mnome. Tada ću biti savršen i čist od velikog prestupa.

Da su Mu reči usta mojih ugodne, i pomisao srca mog pred Tobom, Gospode, kreposti moja i Izbavitelju moj! "

Psalam 19, 7-14


 
Poslednja izmena:
3.Kako je nastao kanon (skup svetih spisa) Svetog pisma?

Kako je Biblija dobila svoj današnji oblik, s obzirom da su njeni spisi nastajali tokom više vekova i da su pored biblijskih spisa tokom istorije pisani još mnogi drugi poučni religiozni spisi?
Kada je u pita- nju Stari zavet, on je bio oblikovan još pre Hristovog vremena, a Bog je preko svojih proroka jasno posvedcio božansko nadahnuće njegovih spisa (Tora ili Zakon, Proroci i Spisi).
Isus Hristos je potvrdio nadahnuće i autoritet sva tri dela Starog zaveta (Luka 24, 27; Jovan 5, 38.39), kao i apostoli (Dela 18, 24; 2 Timotiju 3, 16).
Stari zavet je prvobitno bio Bibli ja prve Hrišćanske crkve. Hrišćanska crkva vremenom je Starom zavetu priključila i spise Novog zaveta i tako je izgradjen sadašnji oblik Svetog pisma.
Spisi Novog zaveta posta li su neophodna karika izmedju Crkve i Hrista, kada su umrli apostoli koji su bili Hristovi svedoci.

Propovedanje apostola koji su imali lično poznanstvo sa Hristom i božansko posvećenje za rad, imalo je presudni značaj za Crkvu.
Posle njihove smrti njihovi spsi ostali su kao njihovo autentično svedočanstvo.
Autoritet Novog zaveta potiče od apostola, dok njihov autoritet i nadahnuće potiču od Hrista.
Kako su se vremenom počeli javljati i drugi spisi koji su pretendovali da imaju božanski autoritet, nastala je potreba da se zvanično istaknu i odvoje sveti božanski spisi Novoga zaveta.
To je učinjeno 367. godine. Medjutim, činjenica da je Crkva stvorila kanon ne znači da je ona stvorila Bibliju i da ima vlast nad njom.
Prilikom stvaranju kanona Crkva nije dala autoritet odredjenim spisima.
Naprotiv, ona je priznala Sveto pismo – Božja reč božanski autoritet koji su ti spisi već dobili od Boga.
Biblijski spisi nisu postali autoritativni zato što ih je Crkva takvim proglasila, već ih je Crkva uključila u kanon i izdvojila od ostalih spisa zato što su oni vekovima imali taj božanski autoritet.
I zato što ih je Crkva već smatrala božanski nadahnutim.

Evo Jedan primer, da to bliže predstavimo: : Otac i sin šetali su ulicom kojom se guralo mnoštvo ljudi.
Dečak je cvrsto držao ruku svog oca, ali je u jednom trenutku ispustio očevu ruku i oca više nije bi- lo pored njega.
U strahu okretao se, pokušavajći da u mnoštvu ljudi pronadje svog oca.
Posle kraćeg vremena u gomili ljudi ugledao je svog oca, veselo ga pozvao i potrčao k njemu.
To što je dečak potrčao prema odredjenom čoveku nije učinilo nepoznatog coveka dečakovim ocem.
Vec je dečak je potrčao tom čoveku zato što je to bio njegov otac.
Tako Sveti spisi, nisu postali sveti jer ich je crkva time proglasila ili ucinila.
Vec zato sto su vec bili sveti.
 
Zašto je dato Sveto pismo?

Sveto Pismo je dato iz više razloga. Ono je, kao Božja reč, neophodno u izgradnji hrišćanskog ka-raktera.

»I budući da iz malena znaš sveta pisma koja te mogu umudriti na spasenje u Hristu Isusu.

Sve je pismo od Boga dano i korisno za učenje, za *******, za popravljanje, za poučavanje u pravdi, da bude savršen čovek Božji, za svako dobro delo pripravljen.

« (2. Timotiju 3, 15-17)


Ovaj tekst sadrži nekoliko značajnih ideja o tome zašto je dato Sveto pismo.


1.Za učenje .

Sveto Pismo je otkrivenje Bozje volje čoveku, u njemu postoje razna ucenja koja nalazimo proucavanjem, i koja su jedino ispravno ucenje o Bogu i nase vere u njega.

Zato je zuzetno važno da poznajemo biblijsko učenje i da ga svakim danom primenjujemo (2. Timotiju4, 2-4).

Znajuci da će se, posle njegove smrti u Crkvu uvuci i lažni učitelji, apostol Pavle opominje Timotija da se drži jedine Istine a to je reč Bozja,, Sveto pismo.


2 Za k aranje

Mnogi ljudi ne mogu da čitaju Bibliju, jer osudjuje njihov stvaran greh. Mi moramo biti otvoreni i spremni da prihvatimo Božje ukoravanje, koje osudjuje greh u nama i želi da nam pomogne, da se odreknemo greha i živimo pobožnim životom.


3. Za popravljanje.

Biblija nas svakodnevno usavršava i pokazuje nam pravi životni put.
Spasenje u Isusu Hristu je proces kojis e desva u nama i koji traje celokupnog života, i u tom procesu Sveto pismo ima ključnu ulogu u ukazivanju na grehe i slabosti koji su duboko ukorenjene u čoveku.
Popravljanje je svakodnevni proces.

4. Za poučavanje u pravdi.

Sveto pismo nas uči koja dobra dela pravednosti da činimo.
Biblija je jedino oštro merilo dobra i zla ona nas nadahnjuje da činimo dobro i tako nas čuva od zla.
Krajnji cilj ovog procesa je savršenstvo u Gospodu Isusu Hristu.
Ovo savršenstvo je Božji dar i može se postici samo revnim istraživanjem Svetog pisma i molitvom .
Ono je uzvišeni cilj svakog proUčavanja Biblije.
 
Kako razumeti Sveto pismo?

1.
Sveto Pismo je duhovna knjiga.
Zato se ne može razumeti bez pomoći Svetog Duha.
Ona govori o pojmovima koji ljudima ne bi bili dostupni da nisu preko Svetoga Duha otkriveni od Boga.
To otkrivenje prevazilazi sve ljudske teorije (1. Korinćanima 2, 10-13).
Zbog toga » telesni čovek (koji nije prosvetljen od Boga) ne razume što je od Duha Božjeg jer mu se čini ludost i ne može da razume, jer treba duhovno da se razgleda. Duhovni pak sve razgleda...« (1. Korinćanima 2, 14-15)
Jasno je da ne preporodjeni čovek koji nema Duha Božjeg, ne može da razume poruku Pisma.
Znaci da je jako vazno da pre proučavanja Biblije, molimo Boga da nam pruži prisustvo svog Duha koji je autor Svetog pisma.
A ko može bolje da protumači smisao neke knjige od njenog autora? Bog je i te kako voljan da da svog Duha onima koji traže (Jovan 14, 26 ; Luka 11, 13; Dela 5, 32).

2.
Prilikom proučavanja Biblije isto je tako važno da Pismu pristupimo »otvorenog uma«(bez predrasuda) i »otvorenog srca« (sa voljom i motivacijom da se menjamo).
Bez ovakvog pristupa ne može se primiti ni razumeti Božja pouka.
Božja pouka se saopštava samo poniznima i onima koji su spremni da budu poučeni.
Isus je jednom prilikom rekao: »Hvalim te, Oče, Gospode neba i zemlje, što si ovo (otkrivenje Božje) sakrio od premudrih i razumnih.
(tj. od onih koji se uzdaju samo u svoje znanje i smatraju da im je ono dovoljno) a kazao si prostima (ova reč u bukvalnom smislu znači deci, poniznima, koji traze. Luka 10,21.
 
Isus Hristos je centralna licnost celog Svetog pisma.

Postoji zanimljiva paralela izmedju Biblije i Hrista.

Kao što je Biblija Božja reč (2. Timotiju 3, 16-4, 2), tako je i Hristos RečBožja (Jovan 1, 1.14). Isus Hristos je utelovljena Reč, metaforicki, dok je Biblija pisana Božja reč .

Kao što se u Hristu božansko nikada ne može da odvoji od ljudskog, tako i u Bibliji postoji tajanstveni spoj božanskog otkrivenja i ljudskog glasa.

Prema tome jasno je da Biblija ima cilj da svedoči o spasenju u Isusu Hristu. 

Gospod Isus kaže: »Pregledajte Pisma. . . ona svedoče za mene.«(Jovan 5, 39) Celokupno Sveto pismo svedoči o Isusu Hristu. 

U Starom zavetu On je večni Jahve (Gospod), Tvorac sveta i Bog Izrailju.

U Novom zavetu On je ponizni tesar iz Nazareta koji je večni Bog u telu, On je Žrtva na krstu, On je Spasitelj i Posrednik iz poslanica,a iz Otkrivenja On je večni Car koji ponovo dolazi. 

Ne postoji ni jedna biblijska knjiga koja ne svedoči o Njemu.

Božja reč (Božje učenje) je nazvano Istinom (Jovan 8, 31-32), kao što je i Isus Hristos Božja Istina (Jovan 14, 6). 

Hristos i Biblija su neraskidivo povezani. Znaci, proučavanje Pisma nije zadovoljavanje čovekove znatiželje prema biblijskoj istoriji ili duhovnim vrednostima nego upoznavanje i susret sa božanskom ličnošću Gospoda Isusa 

Hrista koji nas poziva u nov život i osposobljava da pobožno živimo imajući za cilj večno spasenje

Vera u Sveto pismo je, stoga, vera u Autora te knjige, Gospoda Isusa Hrista. »Isus Hristos je glavna tema Svetog Pisma.« 

On je središte i sadržaj i Starog i Novog zaveta. 

On je jedinstvo i životodavni Duh Biblije. 

Zadatak Svetog pisma je da nas »umudri na spasenje u Isusu Hristu«. (2. Timotiju 3, 15
 
A zasto je tebi bitno samo - medju Srbima?

Jel ne mislis da su ljudi ostalih nacionalnosti- jednaki pred Bogom kao i Srbi ?

Da si pogledala link videla bi da se knjiga bavi istorijski kako je Rec Bozja dosla kroz istoriju medju Srbe, kako su nastajali prevodi i sl.
Ovakve knjige postoje i za prevode na engleskom jeziku. Nekoliko zanimljivih clanaka postoji na ovu temu i za Sveto pismo na hrvatskom jeziku (posebno iz pera Rubena Knezevica i Bonaventure Dude)...
Da, svi narodi su jednaki ali ja nisam nesto bio potaknut da istrazujem kako su npr. Madjari ili Slovaci dobili svoje prevode Biblije iako je to nekome ko je Madjar ili Slovak mnogo bitnije nego kako je Rec Bozja dosla medju Srbe.
 
2. Ko je autor Svetog pisma?

U 2. Timotiju 3, 16. apostol Pavle kaže da je celo Sveto pismo »od Boga dano«.

Ovaj izraz preveden kao »dano« zna či u stvari »udahnuto«.

Bog je svojim Svetim Duhom »nadahnuo« pisce svetih spisa koji su jezikom svog vremena saopštavali božanske poruke.
Apostol Petar kaže da »nikad proro- štvo ne bi od čovečje volje, nego naučeni (bukvalno nošeni) Svetim Duhom govoriše sveti Božji ljudi«. (2. Petrova 1, 19-21)
Tekst ukazuje na dvostruku prirodu Svetog pisma.
To jest,, sjedne strane Bog je bio Izvor otkrivenja i nadahnuća Svetog pisma, a s druge strane poruke su zapisivali sveti Božiji ljudi naučeni od Božijeg Duha.
Ljudi koji su pisali Sveto pismo bili su različitog porekla i zanimanja (pastiri, plemići, carevi, ribari, itd).
Svi oni pisali su jezikom svog vremena i kulture.
Medjutim, poruka koju su zapisali je božanska i značajna za sve ljude u sva vremena.
Sveto Pismo nije obična knjiga, ono je Bozja reč ili Božja objava o Njegovoj volji.

Zasto u bibliju nije uvrsteno pisanje Isusovog brata Jakova, koji je hodao pored njega,a Isus mu objasnio da su ljudi koji su usli u njegovu zajednicu "promenili" njegovo ucenje , radi svojih potreba.I zasto se Jakov sa grupom kada se moli Bogu , zahvaljuje kroz Isusa Sluge njgovog.
Knjiga je inace sacuvana u grckoj crkvi u Jerusalimu.Pisana je na aramejskom jeziku.
 
Isus Hristos je centralna licnost celog Svetog pisma.

Postoji zanimljiva paralela izmedju Biblije i Hrista.

Kao što je Biblija Božja reč (2. Timotiju 3, 16-4, 2), tako je i Hristos RečBožja (Jovan 1, 1.14). Isus Hristos je utelovljena Reč, metaforicki, dok je Biblija pisana Božja reč .

Kao što se u Hristu božansko nikada ne može da odvoji od ljudskog, tako i u Bibliji postoji tajanstveni spoj božanskog otkrivenja i ljudskog glasa.

Prema tome jasno je da Biblija ima cilj da svedoči o spasenju u Isusu Hristu.

Gospod Isus kaže: »Pregledajte Pisma. . . ona svedoče za mene.«(Jovan 5, 39) Celokupno Sveto pismo svedoči o Isusu Hristu.

U Starom zavetu On je večni Jahve (Gospod), Tvorac sveta i Bog Izrailju.

U Novom zavetu On je ponizni tesar iz Nazareta koji je večni Bog u telu, On je Žrtva na krstu, On je Spasitelj i Posrednik iz poslanica,a iz Otkrivenja On je večni Car koji ponovo dolazi.

Ne postoji ni jedna biblijska knjiga koja ne svedoči o Njemu.

Božja reč (Božje učenje) je nazvano Istinom (Jovan 8, 31-32), kao što je i Isus Hristos Božja Istina (Jovan 14, 6).

Hristos i Biblija su neraskidivo povezani. Znaci, proučavanje Pisma nije zadovoljavanje čovekove znatiželje prema biblijskoj istoriji ili duhovnim vrednostima nego upoznavanje i susret sa božanskom ličnošću Gospoda Isusa

Hrista koji nas poziva u nov život i osposobljava da pobožno živimo imajući za cilj večno spasenje

Vera u Sveto pismo je, stoga, vera u Autora te knjige, Gospoda Isusa Hrista. »Isus Hristos je glavna tema Svetog Pisma.«

On je središte i sadržaj i Starog i Novog zaveta.

On je jedinstvo i životodavni Duh Biblije.

Zadatak Svetog pisma je da nas »umudri na spasenje u Isusu Hristu«. (2. Timotiju 3, 15




Dobar dan.

Pitanje za Adventiste glasi

Ako je "Isus Hristos je centralna licnost celog Svetog pisma."

a. Dal Adentizam osim Svemogućeg Boga Isusa Hristosa uči da ima još neke svemoguće Bogove?

"Kao što je Biblija Božja reč"

b. Kojega je to Boga ta Biblija reč? (Ako taj Bog po Adventizmu ima personalno ime odnosno ako Adventisti poznaje tog Boga po imenu molim da mi neko od Adventista i navede ime toga Boga)

"Prema tome jasno je da Biblija ima cilj da svedoči o spasenju u Isusu Hristu"

c. Po Adventizmu odakle dolazi to "spasenje" u Isusu Hristu?
 
2. Ko je autor Svetog pisma?

U 2. Timotiju 3, 16. apostol Pavle kaže da je celo Sveto pismo »od Boga dano«.

Ovaj izraz preveden kao »dano« zna či u stvari »udahnuto«.

Bog je svojim Svetim Duhom »nadahnuo« pisce svetih spisa koji su jezikom svog vremena saopštavali božanske poruke.
Apostol Petar kaže da »nikad proro- štvo ne bi od čovečje volje, nego naučeni (bukvalno nošeni) Svetim Duhom govoriše sveti Božji ljudi«. (2. Petrova 1, 19-21)
Tekst ukazuje na dvostruku prirodu Svetog pisma.
To jest,, sjedne strane Bog je bio Izvor otkrivenja i nadahnuća Svetog pisma, a s druge strane poruke su zapisivali sveti Božiji ljudi naučeni od Božijeg Duha.
Ljudi koji su pisali Sveto pismo bili su različitog porekla i zanimanja (pastiri, plemići, carevi, ribari, itd).
Svi oni pisali su jezikom svog vremena i kulture.
Medjutim, poruka koju su zapisali je božanska i značajna za sve ljude u sva vremena.
Sveto Pismo nije obična knjiga, ono je Bozja reč ili Božja objava o Njegovoj volji.

Da vidimo tvoje znanje:Ko je Autor svake knjge ponaosob u Bozijoj reci, zna li se ili ...
 

Back
Top