Ovladali su u drugoj polovini 11.vijeka, vjerovatno za vrijeme Zvonimira ili Stjepana l. Uglavnom, bila je pod vlašću Hrvata manje od 50 godina.
Moram priznati da se ovog ne sjećam da sam igdje pročitao. Nakon prvog upisa sam baš pogledao

https://www.academia.edu/31270493/Humska_zemlja_u_srednjem_veku na str46

koju sam poodavno čitao i tu našao

1659896820544.png


zato sam se i ispravio. Spomjinje samo Petra Krešimira IV, ovu dvojicu ne
 
Ali ovo što priča Most je ogromnih dijelom tačno. Turci su davali bosanskim plemićima da zadrže privilegije, samo ako uzmu islam. Tu je i faktor toga što je Bosna ostala duže pod Osmanlijama. A i to što crkva bosanska nije bila nalik na one podređene carigradskoj, pa su Turci nakon ukinuća iste lako islamizovali njene vjernike.
Пракса давања привилегија локалном племству уз прелазак на ислам је била широко распрострањена.

Верници Цркве босанске су практично истребљени у време непосредно пред турско освајање.

Света места и свете књиге ЦБ су завршили у рукама СПЦ. Шта мислиш где су завршили верници? ;)
 

SOMBORSKI TURSKI “UMIVAONIK”​

Iz skoro jedan i po vek dugog perioda turske uprave u Somboru (1541-1687), koji je u to vreme predstavljao značajno nahijsko središte, jedva da je ostalo materijalnih tragova (par nadgrobnih nišana, jedan „umivaonik“ i, pretpostavljamo, osnova nekolicine starih zdanja).

Prema zapisu hronike fra Bone Mihaljevića, sačuvani kameni „umivaonik“ poticao je iz nekadašnjeg somborskog turskog kupatila, koje se nalazilo na mestu sadašnje Gimnazije. Ovo kupatilo još krajem 16. veka u svom zapisu pominje turski putnik i pisac Ašik Mehmed, a Evlija Čelebi ga u svom putopisu 1665. god. naziva hamamom koji dušu osvežava. Mihaljević je napomenuo da su, nakon odlaska Turaka, somborski franjevci preneli umivaonik iz ostataka kupatila u dvorište svog manastira (današnji Župni dvor), gde su ga koristili uz bunar. Kasnije je „umivaonik“ (visine 74 cm, sa ovalnim koritom promera 52 x 37 cm) sklonjen iz dvorišta i uzidan u hodnik Župnog dvora, gde se i sada nalazi.
Tumačenje koje je dao dr Haris Dervišević, istoričar umetnosti sa Katedre za istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, ukazuje da ono što smo smatrali „umivaonikom“ predstavlja, zapravo, čašu šadrvana (česme ili fontane), koja se, obično, nalazila u sklopu dvorišta džamije, verovatno na istom mestu gde se kasnije nalazio franjevački bunar, koji i danas postoji (somborska čaša šadrvana oblikom veoma podseća na onu iz Aladža-džamije u Foči). Ovo tumačenje se poklapa sa izjavom najuglednijih Somboraca rimokatoličke veroispovesti, koji su 1733. god. pred vikarom Kaločke nadbiskupije svedočili da su oko 1703. god. franjevci zaposeli nekadašnju tursku džamiju, preko puta tvrđave i Pašine kule, a i zapis fra Bone Mihaljevića kazuje da je prva crkva na ovom mestu sagrađena od materijala turskih ruševina, između 1717. i 1719. god. (na njenom mestu pola veka kasnije biće podignuta sadašnja crkva Sv. Trojstva). O tome 1831. god. piše i mađarski putopisac Antal Mindsenti.
01a-1-600x780.jpg

Somborski turski “umivaonik”, odnosno čaša šedrvana sa bunara somborske džamije
 
@Лекизан
Zašto Pavle nije išao u Grčku? Prvi plan je bio da preko Albanije odstupi za Grčku. Sve se dogovorio sa albanskim predstavnicima.
https://cgchetnik.tripod.com/povlacenje.html
https://srpska24.me/slovenacki-krva...tnika-1-kobna-odluka-za-odstupae-preko-bosne/
Zašto je Pavle odlučio da promijeni, već ugovorom utvrđenu rutu i da pređe Savu kod Lijevča polja?
Никада он и није требао да одступи за Грчку, требао је да са Дражиним јединицама наступа у правцу Србије а да цивиле пошаље у Словенију, где су Ђујић и Јевђевић уз помоћ генерала Дамјановића кога је Дража послао тамо требали да образују један фронт против комуниста.Дража и он су требали у Србији да подигну нови устанак али сада против комуниста тамо, и тако развуку њихове снаге док се међународна ситуација не среди и буде повољнија.
Повлачење за Дражу није била опција.Међутим Павле није послушао Дражино наређење и направио је договор са Дрљевићем и знамо како се све то завршило.
 
Никада он и није требао да одступи за Грчку, требао је да са Дражиним јединицама наступа у правцу Србије а да цивиле пошаље у Словенију, где су Ђујић и Јевђевић уз помоћ генерала Дамјановића кога је Дража послао тамо требали да образују један фронт против комуниста.Дража и он су требали у Србији да подигну нови устанак али сада против комуниста тамо, и тако развуку њихове снаге док се међународна ситуација не среди и буде повољнија.
Повлачење за Дражу није била опција.Међутим Павле није послушао Дражино наређење и направио је договор са Дрљевићем и знамо како се све то завршило.
Trebao je da preko Albanije odstupi za Grčku. To je bio prvi plan.
 
Никада он и није требао да одступи за Грчку, требао је да са Дражиним јединицама наступа у правцу Србије а да цивиле пошаље у Словенију, где су Ђујић и Јевђевић уз помоћ генерала Дамјановића кога је Дража послао тамо требали да образују један фронт против комуниста.Дража и он су требали у Србији да подигну нови устанак али сада против комуниста тамо, и тако развуку њихове снаге док се међународна ситуација не среди и буде повољнија.
Повлачење за Дражу није била опција.Међутим Павле није послушао Дражино наређење и направио је договор са Дрљевићем и знамо како се све то завршило.
Zašto je prekršio dogovor?
 

Back
Top