Književnost Šta trenutno čitate - utisci i preporuke II

Kao lopov usred bela dana
Slavoj Žižek

Moć u doba postčovečanstva

Poslednjih godina naučno-tehnološki razvoj je gotovo do neprepoznatljivosti transformisao našu stvarnost. U svojoj novoj knjizi poznati filozof Slavoj Žižek analizira vrli novi svet velikih tehnoloških kompanija prikazujući kako smo svakim novim talasom inovacija sve bliži i bliži realizaciji čuvene Marksove krilatice da „sve što je čvrsto i ustaljeno pretvara se u dim“.

Šta je sledeće? Da li je u uslovima stalnih društveno-tehnoloških preokreta moguća bilo kakva radikalna promena? Žižek ukazuje na to da kad se malo bolje pogleda, vidi se da se promene već dešavaju, i to usred bela dana. Kapitalizam se otvoreno dezintegriše i menja u nešto drugo. Mi ne opažamo ovu transformaciju jer smo duboko uronjeni u ideologiju. Da bismo je videli, moramo da se probudimo!

Izuzetno aktuelno, Kao lopov usred bela dana ukazuje na nove opasnosti kao i na radikalne mogućnosti koje su se otvorile zahvaljujući današnjem naučno-tehnološkom napretku.

„U svetu koji je odlučan da slomi nadu u radikalnu promenu, u kojem se korupcija predstavlja kao pragmatizam a sistematsko potlačivanje kao nova sloboda, Žižekova misao služi čovečanstvu na način na koji samo ideje vrhunskih i autentičnih filozofi to mogu.“ Janis Varufakis

„Majstor kontraintuitivnog promišljanja.” New Yorker
Kad sam procitala kritiku,tada sam resila da uzmem da citam.Inace volim da citam njega,u svim varijantama
 
leva_strana_druma-dejan_stojiljkovic_v.jpg
 
Jevgenij Vodolazkin
Avijatičar

Nagrađivani ruski pisac, koga nazivaju „ruskim Umbertom Ekom“, poslednjim romanom Avijatičar opravdao je epitet grandioznog stvaraoca, podarivši nam blistavu prozu o sećanju i praštanju, krivici i nevinosti, oblikujući je istovremeno i nežno i tragično, sa snažnom duhovnom ali i literarnom dimenzijom, predstavljajući najmračniji period ruske istorije XX veka kroz sudbinu pojedinca, jer, kako ističe, „politika je na margini u odnosu na ono što se događa u duši čoveka“.

Junak romana, vršnjak stoleća Inokentij Platonov, budi se u bolesničkoj postelji i shvata da je izgubio pamćenje.

U nadi da će sastaviti konce svog života, na nagovor lekara, počinje da vodi dnevnik sećanja, koja mu silovito naviru, upotpunjena bojama, mirisima i zvucima ondašnjeg vremena: Peterburg, detinjstvo u vikendici, gimnazija i prva ljubav, revolucija 1917. godine, zaljubljenost u avijaciju, Solovki… ali kako je moguće da se tako jasno seća pojedinosti svoga života s početka XX veka ako su tablete koje uzima proizvedene 1999. godine?
 
Ima li ovde ljubitelja Mike Antića? Pročitala sam sve njegove knjige, mada mi smeta što mi se sve nekako čini da mu se nekako umanjuje značaj kao piscu, jer ga konstantno svi citiraju po društvenim mrežama. Jeste da su sve to super citati i odlomci iz njegovih pesama, ali mi je on nekako baš zbog toga potcenjen. Čovek ima jako ozbiljne knjige. Savršenstvo vatre i Izdajstvo lirike su neverovatno napisane knjige koje se čitaju u jednom dahu. :heart:
 
Sada kada sam kod kuće i retko izlazim zbog virusa Korone mnogo više čitam nego ranije. Upravo čitam knjigu "Brzo čitanje" autora Džefri Dadlija. Veoma je zanimljiva i baš se trudim da uvežbam brzo čitanje. Sada mi nije toliko važno pošt imam puno vremana ali kada ova muka prođe i kada ne budem imao ovoliko vremena brzo čitanje će mi koristiti. Ove teme su obrađene u knjizi:

Zašto da čitamo brže, Kako se skoncentrisati, Kako da čitamo brže bez napora, Ako znate više reči čitaćete brže, Tehnika jednog reda i tehnika karte, Pobedite vreme i shvatite suštinu, Promena tempa je korisna kao i odmor ...itd.

Korisna i praktična knjiga.
 
Odavno me jedna knjiga n8je tako oduševila kao "Semper idem" Đorđa Lebovića.To je priča o odrastanju jednog deteta pred II S.R.Prati pojavu i uspon antisemitizma pred rat.Sam autor je pretrpio strahote i progon zbog toga i bio u Aušvicu.Knjiga je prožeta i humorom, toplinom, napisana divnim stilom Šteta što je zbog smrti autora ova autobiografija ostala nedovršena.
 
Sada kada sam kod kuće i retko izlazim zbog virusa Korone mnogo više čitam nego ranije. Upravo čitam knjigu "Brzo čitanje" autora Džefri Dadlija. Veoma je zanimljiva i baš se trudim da uvežbam brzo čitanje. Sada mi nije toliko važno pošt imam puno vremana ali kada ova muka prođe i kada ne budem imao ovoliko vremena brzo čitanje će mi koristiti. Ove teme su obrađene u knjizi:

Zašto da čitamo brže, Kako se skoncentrisati, Kako da čitamo brže bez napora, Ako znate više reči čitaćete brže, Tehnika jednog reda i tehnika karte, Pobedite vreme i shvatite suštinu, Promena tempa je korisna kao i odmor ...itd.

Korisna i praktična knjiga.
:think:
 
Fransoaz Ziru, Lu prica o slobodnoj zeni

"Cini mi se da bi se danas moglo reci: slobodna zena je ona zena koja ume da odlucuje o svom zivotu. To je najbolja definicija koju je moguce dati. Biolozi ce reci da je , izmedju bremena gena od kojih se sastojimo, bremena vaspitanja koje nam je usadjeno i bremena drustvenog polozaja koji nam je nametnut rodjenjem, prostor slobodnog odlucivanja ostavljen ljudskom bicu uzan. Svakako jeste, ali sve pokazuje da on postoji i da u okviru tog prostora odlucujemo o svom zivotu. U slucaju potrebe, mozemo vise puta da promenimo odluku: svako ima pravo da pogresi Od petnaeste do sezdeset pete godine, kada kod zena prestaje svaka seksualna zelja, kako tvrdi Lu kaoja se u to razume, imamo dovoljno vremena da se bavimo jednim ili dvama poslovima, da vidimo mnogo sta , da volimo i prestanemo da volimo nekoliko muskaraca, da se smejemo i placemo ili pak posvetimo, ako imamo takve sklonosti, pedeset godina zivota voljenom zivotnom saputniku vetropiru koji se posle svakog neverstva vrati kuci kao da je na lastisu- i jednog dana je konacno nas, star i nemocan...
Ako smo tu sudbinu sami izabrali, a nije nam nametnuta , ako ne trpimo porodicni i drustveni pritisak, pritisak profesionalnog okruzenja i kruga prijatelja- svih onih koji u svakoj prilici veruju da bolje od nas znaju sta je za nas dobro- ukratko, ako ne dopustimo da drugi "upravljaju" nama, slobodni smo.Sto ne znaci da su eventualne greke iskljucene, ali ih bar cinimo slobodno! ..."
 
How To Choose Your People
by Ruth Minshull


Занимљива психолошка књижица о томе како да скалирате, тј. да процени, људе у складу са Скалом емоција коју је осмислио Хабард. Да, исти онај Хабард сајентолог. Занимљиво штиво, видећемо да ли ће ми у пракси помоћи.
 
Kurcio Malaparte - Kaputt
Teško je odrediti žanr ove knjige, da li je to roman, dnevnik, memoari, odnosno pseudomemoari, Malaparte je rekao da je to roman. Piše o događajima sa Istočnog fronta tokom 1941-1943 gde je bio kao ratni izveštač, neke epizode su zaista jezive. Takođe je očigledno da Malaparte mitomanski dodeljuje sebi veću ulogu nego što je imao. Najbolji delovi, ujedno možda i najgroteskniji, su razne epizode sa aristokratijom, snobovima... Gde Malaparte pokazuje svu površnost, bezosećajnost i glupost tog sveta.
 
Colleen Faulkner - Kao sestre

Još od svoje dvanaeste godine McKenzie Arnold provodi leta u gradiću Albany Beachu sa svojim najboljim prijateljicama: Autororm, Janine i Lilly. Letnikovac u kojem borave krije trideset godina uspomena - neke su divne, a neke bolne - i čuva tajne koje nikad nisu izašle iz njegovih zidova. Ovo leto možda je poslednje koje će provesti zajedno jer Janine razmišlja o prodaji te obiteljske kuće. No zasada ove četiri žene uživaju u jutarnjim šetnjama plažom i lepim večerima na verandi, slaveći dugoočekivanu trudnoću i pružajući podršku McKenzie u njezinoj najvećoj životnoj krizi.
 
Danko Popović-Knjiga o Milutinu

Antologijski izbor Darka Popovića koji ne izostavnja nijedan ključni momenat u bogatoj istoriji srpskog naroda u periodu od sarajevskog atentata do godina posle Drugog svetskog rata. Piscu je pošlo za rukom da njegov junak, običan šumadijski seljak, na neki način bude svedok zbivanja, pa i njihov tumač svojim saborcima, komšijama, prijateljima, ukućanima...
 
David Arnold-Zemlja komaraca

Mary Iris Malone zbog problematičnog ponašanja biva pozvana u ured ravnatelja na razgovor. Dok prilazi zatvorenim vratima ureda čuje razgovor oca i ravnatelja o tome kako joj je majka bolesna o čemu do tog trenutka nije ništa znala. Okreće se zabrinuto razmišljajući o trotjednom izostanku majčinih pisama, odlazi kući, pakira ruksak, uzima novac iz skrivenog skrovišta svoje pomajke i započinje 1524 kilometara dugačko putovanje do svoje bolesne majke na kojem će upoznati neke nove ljude i ispričati svoju priču..
 
Džefri Arčer-Sinovi sreće

Sinovi sreće je sjajna priča o blizancima koje je sudbina prvo razdvojila da bi ih na kraju opet spojila. Dva brata blizanca rastu ne znajući jedan za drugog. Jedan se vraća iz Vijetnama kao heroj i postaje uspešan bankar a drugi je poznati advokat, a potom i senator. Čak i kada se Net i Flečer zaljube u istu devojku ne dolaze u priliku da se upoznaju. Nastavljaju da idu odvojenim životnim putevima sve dok jedan od njih ne treba da brani onog drugog zbog optužbe za ubistvo koje ovaj nije počinio. Međutim, do njihovog definitivnog suočavanja dolazi na izborima za guvernera Konektikata gde su jedan drugom protivkandidati...
 
Edvard Raderfurd

Edvard Raderfurd je zapravo književni pseudonim Fransisa Edvarda Vintla. Rođen u Solzberiju u Viltširu. Školovao se na univerzitetima Kembridž i Stenford, bavio se političkim istraživanjima, prodajom knjiga i izdavaštvom. Godine 1983. vraća se u rodni grad da piše „Sarum“, istorijski roman koji obuhvata istoriju dugu 10.000 godina a dešava se na području oko drevnih spomenika Stounhendž i Solzberi. Roman je odmah postao internacionalni besteseler a Raderfurd uvaženi pisac epskih priča. U izdanju Lagune, čitaoci su imali prilike da čitaju bestselere „London“ i „Njujork“ a veliku pažnju nedavno je izazvao i roman „Ruska“, veličanstvena saga, raznovrsna poput same Rusije, koji obuhvata više od 1800 godina ruske istorije, politike i kulture, od drevnih nomadskih plemena iz Evroazijske nizije do današnjih dana.
Edvard Raderfurd je ranije živeo u Londonu i Njujorku, ali već više od dvanaest godina stanuje u Dablinu. Ima dvoje dece.



Ruska - I

Obuhvatajući hiljadu i osamsto godina ruske istorije, politike i kulture, Edvard Raderfurd, autor izvanredno uspešnih romana London i Njujork, piše veličanstvenu sagu, raznovrsnu poput same Rusije.
Ovo je ljudska priča o jednoj velikoj civilizaciji ispričana kroz živote četiri porodice, različitog porekla ali sjedinjenih i isprepletanih u stvaranju sudbine svoje zemlje.
Članovi ovih porodica tragaju za svojim sudbinama još od davnih dana zlatnog Kijeva sa čuvenim pravoslavnim crkvama i manastirima, od surovih napada mongolskih potomaka Džingis-kana, uspona Moskovske kneževine i njenih boljara i mračnog doba Ivana Groznog i njegove tajne policije. Moderna vremena počinju herojskom, romantičnom pričom o Kozacima, sukobom između nepokolebljivog pristalice zapada Petra Velikog i pobožnih staroveraca, radije spremnih na ritualno samospaljivanje nego na ulazak u evropejski svet Sankt Peterburga. Od ovog doba priča prati rusko flertovanje sa slobodoumljem od čudesnih dana vladavine Katarine Velike i idealista iz doba Rata i mira do oportunističkih boljševika iz dana Ruske revolucije i tirana dvadesetog veka.
Ratnici i kaluđeri-pustinjaci, boljari i kmetovi, romantične junakinje i bogate stare kneginje, preduzimači i prognanici – likovi iz romana Ruska nastanjuju raskošni, zadivljujući i protivrečni svet šuma i stepa, ikona i sekira, pravoslavnih vernika i jevrejskih pogroma, raskošnih crkava, veličanstvenih palata i ubogih sela, zatim ruskih narodnih bajki i rukotvorina i otmenih opera, Tolstoja i Lenjina, Čajkovskog i Raspućina...
 

Back
Top