Šta su najčešći razlozi za pad nataliteta

Screenshot_20230105-101934~3.png
 
Налазимо се у зачараном кругу.
Са једне стране, жена као људско биће треба да буде, као и свако људско биће, самостална и независна од другог. Дакле, то подразумева финансијску стабилност. Што даље значи да жена треба да ради и зарађује. Да се школује како би имала бољи посао и веће приходе (које уноси у породицу). Са друге старне, то трајно уништава породицу, јер смањује број деце (или их уопште нема), онемогућава је да буде у дому и дом држи на стабилним ногама.

Горе високо, доле тврдо.
Зато је можда најбоље рађати млад (20-25 година) док су ти још и родитељи млади и агилни да помогну око деце, а до 30. завршити и школовање упоредо. Онда су и деца већ већа, могу комотно у вртић а ти на посао. Делује ми практичније него гурати школе а децу рађати са 35. Не кажем да сам у праву, само ми је логичније.
 
Žrtvovana generacija na oltar liberalnog kapitalizma uvedenog 5.10.2000-te

Okupacija od strane Nemačke i njen ekspanzionizam, postali smo njihova kolonija sa tendencijom da nas iseli sa ovog prostora , a ne da nas iskorištava dugoročno
Tako je da nas iseli i preuzme kontrolu a da ljudi crnce na Frankfurtskom baustelu za 1800 eur i onda ti uvale stanove za 1000 eur i napravili su posao.A ovde kod nas uzmu ljude za 40.000 din da im rintaju opet taj baustel i grade Nemacku u sred Srbije.
I sta ce ljudi razocaranje je 200% gubi se smek,osmeh,ne mogu osnovati porodicu i plaćat kiriju od 2 plate po 600 eur npr.Rusi kao nabili cene nekretnina.Traze za 2 soban 500 eur pa rezije i nema te nigde.
 
Зато је можда најбоље рађати млад (20-25 година) док су ти још и родитељи млади и агилни да помогну око деце, а до 30. завршити и школовање упоредо. Онда су и деца већ већа, могу комотно у вртић а ти на посао. Делује ми практичније него гурати школе а децу рађати са 35. Не кажем да сам у праву, само ми је логичније.
Kad pričao samo teorijski, meni djeluje najidealnije između 25 i 27 godina. Da se ipak završi fakultet (ko želi), malo se sazri, do tad se već i izlazilo, tako da nije da se baš mnogo žali za izlascima, a teško je i brinuti od djeci i učiti, ma koliku pomoć imali. Ni tad roditelji nisu prestari da pomognu, ali opet pitanje je da li i mogu ili i oni još rade puno radno vrijeme. Kako onda u to uklopiti fakultet i učenje? Ko će da finansira bračni par koji ima djecu i studira? A ako moraju i da rade i studiraju i plus djeca sa 20, previše je, kad će uopšte viđati tu djecu? Nije dovoljno samo ih roditi, pa da se drugi brinu.
Dakle, prvo završe fakultete i sazre malo, a onda nađu posao i poslije dođu djeca.

Kao što sam rekla, to sve teorijski, ali šta ako se ne nađe partner za djecu u tim godinama? Plus milion drugih faktora koji utiču na život.
 
Pitanje je, na neki način, suvišno.
Mnoge žene bi uživale u ulozi majčinstva, ako bi imale uz sebe partnera koji ih podržava (ne samo na rečima). Teško je samohranim majkama da odgajaju decu pod čizmom kapitalizma. A na žalost, nema mnogo ni muškaraca koji bi mimo verbalne deklaracije bili spremni da nešto i konkretno ulože u porodicu, osim svojih željica.
 
Pitanje je, na neki način, suvišno.
Mnoge žene bi uživale u ulozi majčinstva, ako bi imale uz sebe partnera koji ih podržava (ne samo na rečima). Teško je samohranim majkama da odgajaju decu pod čizmom kapitalizma. A na žalost, nema mnogo ni muškaraca koji bi mimo verbalne deklaracije bili spremni da nešto i konkretno ulože u porodicu, osim svojih željica.
Kakav bullshit, pricaju i muskarci da se deca ne radjaju jer zene nece, isto bullshit.
 
Prošle godine u Srbiji rođeno najmanje beba od Drugog svetskog rata: Koji su dometi populacione politike?
U Srbiji se svake godine rađa sve manje beba. Podaci Zavoda za statistiku kažu da je prošle godine rođeno 60.813 beba, što je za 1.437 beba manje u odnosu na 2022. godinu (62.250), odnosno za 2,3 odsto.

To je najmanje živorođenih beba od Drugog svetskog rata na ovamo. Država je značajno povećala novčana sredstva koja se izdvajaju za rađanje prvog, drugog, trećeg i četvrtog deteta, ali to nije moglo da poveća broj rođenih beba. Demografi kažu da je to neminovnost koja nas čeka i narednih godina, jer je osnova za rađanje sve manja, sve je manje žena u reproduktivnom periodu.

Gordana Bjelobrk, načelnica Odeljenja za demografija u Republičkom zavodu za statistiku kaže da Srbija nema dovoljno žena koje će obezbediti prostu zamenu generacija.

"Poslednji podaci iz 2022. godinu kažu da Srbija ima 1.410.619 žena koje su u fertilnom periodu, starosti od 15-49 godina. A 1972. godine, pre 50 godina, imali smo 2.032.000 žena. Broj žena u reproduktivnom periodu za 50 godina smanjen je za 621.000. Promenjene su reproduktivne norme, kada se žene danas teže odlučuju na rađanje trećeg i četvrtog deteta. Zato država preduzima mere populacione politike, daje podsticaj ženama da se ipak odluče na rađanje većeg broja dece", rekla je Bjelobrk za Euronews Srbija.

Kako je navela, tek treba da se urade analize, koliko je žena prošle godine rodilo treće, četvrto dete, koliko se žena sa završenim fakultetom fakultetom odlučilo da ima više dece.

Negativni prirodni priraštaj​

Negativan proirodni priraštaj (razlika broja umrlih i rođenih) prvi put je zabeležen u Vojvodini 1989. godine, a u Centralnoj Srbiji (bez podataka za Kosovo) 1992. godine. To znači da već trideseatak godina Srbija ima negativan prirodni priraštaj ili više umrlih u odnosu na živorođene svake godine.

zvor: (euronews.rs)
 

Back
Top