BTW:
NA koncentraciju i pamćenje utiču stres, visoka spoljna temperatura, povišena telesna temperatura, obilan obrok ili jaka glad, neke bolesti, neispavanost, neprovetrenost prostorije, duvanski dim, nedovoljano vode...
Međutim, za mentalne funkcije je važna i pravilna ishrana. U zavisnosti od toga šta ste pojeli, mozak može da radi brže ili sporije. Na primer losos, sardine i plava riba ubrzavaju vijuge, a preobilan obrok ih uspavljuje.
Mozak se hrani glukozom, a da bi se održao stalan nivo ove materije u krvi, potrebni su redovni obroci sa međuobrocima od svežeg voća ili povrća.
- Izbegavanje jutarnjeg obroka slabi pamćenje i sposobnost koncentracije, dok kvalitetan doručak od žitarica, pahuljica sa voćem ili mlekom ili nešto jači obrok od jaja, šunke, integralnog hleba i prirodnog soka od voća poboljšava koncentraciju - objašnjava primarijus dr Branka Konstantinović Birovljev, specijalista za ishranu Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata, konsultant Kalivita internešnal za suplementaciju ishrane. - Da bi mozak optimalno funkcionisao pomažu ugljeni hidrati koji se sporo razlažu (složeni ugljeni hidrati), jer obezbeđuju postepeno oslobađanje šećera u krvi. To nisu tzv. prosti šećeri (saharoza-stoni šećer, slatkiši i drugo), već mahunarke (grašak, pasulj, boranija, sočivo), suvo i sveže voće, integralne žitarice, povrće, jezgrasti plodovi.
ALKOHOL I CIGARETE - NE ALKOHOL treba izbegavati jer negativno utiče na moć aktivne koncentracije i fokusiranja. Preporučuje se uzimanje dovoljno vode, najmanje šest do osam čaša dnevno. Ako je neko fizički aktivan, ili je visoka spoljna temperatura, količinu tečnosti treba povećati. Pušenje smanjuje količinu kiseonika koji dospeva do mozga.
Ove namirnice treba da budu što raznovrsnije, a svakoga dana treba imati tri glavna obroka i dve užine.
Pravilnim rasporedom obroka na svaka tri ili četiri sata obezbeđuje se stalni optimalni nivo šećera u krvi i sprečava njegov pad, što obezbeđuje najbolje funkcionisanje mozga.
http://www.novosti.rs/vesti/zivot_+....rzavaju-vijuge