Srednjovekovna Hrvatska

[Ovi jedan]

Ovo je sažetak iz knjige Vande Babić Galić naziva Boka Kotorska u znanstvenoj perspektivi Vojislava i Milorada Nikčevića u kojem stoji sljedeće:

"Dvojica braće su u svojim znanstvenim djelima naglašavala, promovirala i jačala nacionalnu neovisnost i jedinstvenost Crnogoraca na svim kulturnim razinama. Moj znanstveni put je snažnije vezan uz Miloradove smjernice, iako smo se Vojislav i ja susreli na liniji nepokolebljive obrane crnogorske državnosti, koja je bila (i još uvijek jest) izložena težnjama Velike Srbije.

Radovi obojice pokazat će njihov odnos prema književnoj baštini Boke Kotorske, posebno onoj koja pripada hrvatskoj kulturi i književnoj baštini Crne Gore. Riječima Milorada Nikčevića, govori se o ulozi Kotora i drugih književnih zajednica u Boki (Perast, Budva) koje, nastale u društvenim uvjetima komuna pod mletačkom dominacijom u tematskom, stilskom i jezičnom smislu, s obzirom nalatinski i hrvatski izraz, jesu organski dio i hrvatske književnosti, ali, baštineći iskustvo književnih dodira, istovremeno i povijesno znače verziju crnogorskog standarda.

Njihov rad u odnosu na Boku Kotorsku pokazat će jedinstven stav dvojice crnogorskih znanstvenika, s istaknutim hrvatskim znanstvenicima, kako u odlučnosti za jačanje crnogorske državnosti, tako i u specifičnostima dijela hrvatske kulture koji baštine obje zemlje. Boka Kotorska zauzima posebno mjesto u predstavljenom okviru."



Pretpostavljam da bi ovo tribala bit dva poglavlja koja su napisala braća Nikčević i koji su korišteni za ovu knjigu:


-Hrvatski i crnogorski književni obzori, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske

• Milorad Nikčević

Nikčević, Milorad (1995), Hrvatski i crnogorski književni obzori, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Zagreb



-Muka kao nepresušno nadahnuće kulture: Boka Kotorska -jedno od izvorišta hrvatske pasionske baštine, zbornik radova 5. međunarodnog znanstvenog simpozija, Udruga Pasionska baština

• Vojislav Nikčević

Nikčević, Vojislav (2006), ˝Kotorska biskupija u identifikaciji književnosti Boke kotorske˝, u: Jozo Čikeš (ur.), Muka kao nepresušno nadahnuće kulture: Boka Kotorska -jedno od izvorišta hrvatske pasionske baštine, zbornik radova 5. međunarodnog znanstvenog simpozija, Udruga Pasionska baština, Tivat, 105-130.


Edit: a gospoja Vanda je ka znanstvenik po struci prostor u knjizi ostavila i za vas:

Književnost na tlu Crne Gore i Boke kotorske od XVI do XVIII veka, Srpska književna zadruga

• Miroslav Pantić

Pantić, Miroslav (1990), Književnost na tlu Crne Gore i Boke kotorske od XVI do XVIII veka, Srpska književna zadruga, Beograd

 

[Ovi jedan]

Vidia tek posli da su ovo reference ne poglavlja, al ne minja puno na stvari jer braća Nikčević su nedvojbeno pisali o snažnom utjecaju hrvatske kulture na prostoru Crne Gore, a to se napose odnosi na Boku Kotorsku i priobalje di je taj trag najizraženiji.



Nego da se vratim malo na Kotorsku katedralu za koju stoji da su prvi graditelji najvjerovatnije bili Bizantinci, al ta prvotna katedrala iz 809. je srušena i na njenim temeljima je 1166. izgrađena ova današnja(opet uz dosta preinaka jer je triput bila oštećena u potresima 1537., 1563. i 1667. godine). Da ne trošim previše prostor prepuštam riječ gosp. Ljubi Karamanu čije citate izvlačim iz ovog članka O SLIJEDU GRADNJE KATEDRALE U KOTORU

"Najprije o natpisu iz 11. stoljeća. V. Novak, na kojega se Mirković obratio, je datirao natpis prema njegovu aspectus generalis 11. stoljećem, a da nije ušao u analizu oblika pojedinih slova. Mogu međutim u prilog ispravnosti njegova datiranja upozoriti na karakterističan oblik slova O na natpisu ciborija. O, koje ima po sredinii s unutarnje strane dvije točkice ili u kojega se sredina uvlačiprema unutra u obliku trokutića, javlja se na našim spomenicima, koji ili spominju ličnosti, što se u dokumentima navode potkraj 11. stoljeća, ili na spomenicima, koje moramo u to vrijeme datiratiprema stilu i motivima. Primjeri prvoga su nam natpis Ljubomira Tepčije kod Kaštel Starog i natpis Đakona Dobra u Splitu, a primjeri drugog su zabat s Marijinim likom iz sv. Marije u Biskupiji(ljudski lik, vitica s palmetom naizmjence okrenutom u suprotni smjer) i pregrada u crkvici sv. Martina nad Porta Aurea u Splitu (izgled vitice, cik-cak motiv)."

"Gotička su rebra strukturna jezgra svodova, to su aktivni, noseći dijelovi gradnje, na koje se jarmovi (Joch) krstatog svoda jednostavno naslanjaju. Ovakva romanička rebra imamo na našoj obali u crkvici sv. Krševana kod Glavotoka na otoku Krku, u crkvici sv. Nikole kod Nina, u donjem dijelu zvonika sv. Marije u Zadru iz g. 1105. (na kapitelima što podržavaju rebra je natpis RCO-LLO-MAN-NVS) i, ako me pamćenje ne vara, u jednom traveju donje, danas podzemne crkve sv. Kvirina u gradu Krku. Fisković navodi primjere takovih rebara iz romaničkog doba u Italiji i Spaniji; a njemački su mi historičari umjetnosti kazivali, da se takova rebra i u njihovoj zemlji javljaju u to doba)."

"Katedrala u Kotoru iz 12. stoljeća bila je prema tome izvorno presvođena građevina. Ona ne spada u sloj ranoromaničkih dalmatinskih trobrodnih bazilika s drvenim stropom (primjeri: katedrala sv. Marije u gradu Krku, katedrala sv. Andrije u gradu Rabu, sv.Petar u Drazi na otoku Rabu i starohrvatske bazilike u unutrašnjosti Dalmacije). Ali kotorska katedrala iz 12. stoljeća ne može se također usporediti niti s romaničkim katedralama Apulije na suprotnoj obali Jadrana ni srednjevjekovnom katedralom u Dubrovniku, jer ove imaju, prema rasporedu bazilika na Zapadu, kupolu na križalištu uzdužnih brodova i poprečnog broda (transepta) ispred svetišta, a ne u sredini građevine, kako je imaju građevine centralne osnove bizantske arhitekture.

Katedrala u Kotoru ne slijedi međutim dosljedno bizantske obrasce, jer u njoj nema, a prema svemu se čini nije ni bio upisani križ oko središnje kupole. A tek ovaj u obliku križa raspoređeni sistem svodova, koji prenosi na vanjske zidove crkve pritisak velike kupole i koji se očituje u rasporedu i konstrukciji unutrašnjosti i krova, jest karakteristična oznaka bizantskih crkava na križ. Pa još u nečem čini se da se kotorska katedrala odvaja od bizantinskih shema i priklanjala Zapadu, a to je u pobočnim brodovima, u kojima po dva manja kvadratna krstata svoda odgovaraju jednom trećem kvadratnom svodu u srednjem brodu. Današnji svodovi u pobočnim brodovima materijalno potječu iz vremena temeljite pregradnje katedrale krajem 16. stoljeća. Ali njihov odnos prema srednjem brodu, dva manja kvadrata prema jednom većem, ne odgovaraju praksi renesanse 16. stoljeća niti graditeljstvu gotike nego su karakteristični za crkvene građevine romanike. Dozvoljeno je prema tome nagađati, da je takav raspored imala kotorska trobrodna katedrala već od početka."


Recenzija knjige KATEDRALA SV. TRIFUNTA U KOTORU - POVIJEST, ARHITEKTURA, ARHITEKTONSKA SKULPTURA I LITURGIJSKI OPREMLJENJE

Najveći dio knjige osvrt je na »Arhitekturu katedrale svetog Tripuna« (68–204). Iscrpno se, s motrišta povijesti arhitekture, razmatra oblikovanje prostora katedrale i njegov dekorativni sadržaj, proporcije zdanja, način gradnje i građevni materijal, izgled fasade te sekundarni dijelovi i njihova skulpturalna dekoracija (trifore, bifore, monofore, prozori, portali, pločnik i drugo). Obilježja klesarskih ukrasa i repertoar motiva na njima upućuju,prema mišljenju autorica, da je njihov tvorac iz apulijskoga likovnoumjetničkog kruga. U završnom dijelu monografije predstavljen je liturgijski namještaj u katedrali (glavni oltar, biskupska katedra, oltarna pregrada, ciborij, bunar i drugo), za koji se pretpostavlja da je načinjen u nekoj od domaćih kamenoklesarskih radionica.


Toliko zasad o katedrali iako ima još materijala pa ću postavit ako bude šta zanimljivo, al pošto je ona dvojbena okrenit ću se više nekim drugim primjercima katoličkih crkvi za koje se (također) pretpostavlja da su ostavština hrvatskog naroda na obali Crne Gore

 

[Лекизан]

Nastavit ću sutra na temu Hrvata u Boki Kotorskoj, a to do tada par moćnih slija našeg svita iz tog kraja s početka 20.st.(na zadnjoj je godina 1914., a ne 1941.)

А треба да поставиш нешто везано за средњовековну Хрватску, а пре тога да објасниш у чему је разлика између хрватског плетера и плетера који се јавља у Италији, Србији и другим областима које нису хрватске?Какве везе има црква Светог Доната и Задар са средњовековном Хрватском.Шта кажу ови твоји стручњаци о томе.
Јел то и Бока део средњовековне Хрватске, срећа па ниси мегаломан као неки.........

 

[Frontiersman]

Ne kontam zašto nastavlja da drobi o vizantijskoj katedrali u Crnoj Gori na temi o srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Da li i dalje pokušava da je predstavi kao katedralu koju su izgradili srednjovjekovni Hrvati ili šta?

 

[Ovi jedan]

Ne kontam zašto nastavlja da drobi o vizantijskoj katedrali u Crnoj Gori na temi o srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Da li i dalje pokušava da je predstavi kao katedralu koju su izgradili srednjovjekovni Hrvati ili šta?

"Nego da se vratim malo na Kotorsku katedralu za koju stoji da su prvi graditelji najvjerovatnije bili Bizantinci, al ta prvotna katedrala iz 809. je srušena i na njenim temeljima je 1166. izgrađena ova današnja(opet uz dosta preinaka jer je triput bila oštećena u potresima 1537., 1563. i 1667. godine)."

 

[Ovi jedan]

А треба да поставиш нешто везано за средњовековну Хрватску, а пре тога да објасниш у чему је разлика између хрватског плетера и плетера који се јавља у Италији, Србији и другим областима које нису хрватске?Какве везе има црква Светог Доната и Задар са средњовековном Хрватском.Шта кажу ови твоји стручњаци о томе.
Јел то и Бока део средњовековне Хрватске, срећа па ниси мегаломан као неки.........

S pretprošle stranice

"Preplet i čvorovi često se nalaze u bizantskoj umjetnosti, nastavljajući rimsku upotrebu, ali im se ne pridaje velika važnost. Jedan značajan primjer široko rasprostranjene lokalne upotrebe prepleta je trostruki preplet pronađen u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj na kamenim rezbarijama od 9. do 11. stoljeća."

"U hrvatskom pleteru dominiraju dvostruke i trostruke vrpce. Ukrasne vrpce ponekad su bile grupirane zajedno s figurama životinja i bilja. Najreprezentativniji primjeri natpisa ukrašenih pleterom uključuju Bašćansku ploču, krstionicu kneza Višeslava i Branimirov natpis. Drugi značajni primjeri nalaze se u blizini Knina, u Ždrapnju i Žaviću kod naselja Bribir, Rižinicama kod Solina te u Splitu i Zadru."

To šta je Zadar bia pod Bizantskom upravom ne znači da tamo nisu živili Hrvati, a isto vridi i za Split tj. Dioklecijanovu palaču koja je onda bila grad pa se opet među zidinama mogu pronać tragovi Hrvata kroz ovakve primjere:



Crkva sv. Martina je rimokatolička crkva u Splitu, Hrvatska. Izgrađena u malom prostoru (rana stražarnica) unutar drevnih Zlatnih vrata Dioklecijanovog sjevernog zida, jedna je od najstarijih crkava u gradu. Crkva sv. Martina jedna je od turističkih atrakcija Splita i poznata je po svojoj prekrasnoj pregradi iz 11. stoljeća. Trenutno je pod brigom dominikanskih sestara , koje imaju samostan pored. Sama crkva otvorena je za javne posjete.


Crkva sv. Martina nalazi se u šupljini zapadnog zida iznad Porta Aurea Dioklecijanove palače . Taj je prostor, u vrijeme Dioklecijana (285.-305.), bio uski hodnik (1,64 metra širine i 10 metara duljine) koji je korišten kao stražarnica, s prozorima (sada ispunjenima) na južnoj strani za nadzor prilaza glavnim vratima kompleksa. Ti su prozori dobro očuvani do danas u svom izvornom obliku, dok prozori na sjevernoj strani datiraju iz obrane grada od osmanskih Turaka u 15. stoljeću. Prostor je pretvoren u crkvu negdje u 6. stoljeću kada je kompleks doživio priljev izbjeglica iz udaljenih zajednica. Slične crkve postoje/postojale su iznad Srebrnih vrata, Željeznih vrata i Brončanih vrata.

Natpis uz arhitrav ulaznih vrata:

REX BENEDICTE D(EU)S, LAUDIS DECUS IMPERI V(IRTUS)Q(UE.
(H)ANC (ECCLESIAM) CONSTITUIT SUB (H)ONORE(M) BEATI MARTINI
(H)UMIL(I)TE(R) (HA)EC ATQ(UE) POTE(N)SP(RES)B(Y)T(E)R DOMINICUS.
SALVE PA(TER)...T TIBI P(ER) N(OST)RI PECTORIS ANTRA COLI.

U prijevodu arheologa Frane Bulića , piše:

Blagoslovljen od Boga, Kralja našega, tebi slava, čast i moć! Osnivajući ovu Crkvu na slavu blaženog Martina, u skromnosti i prema svojim mogućnostima, svećenik Dominik. "Zdravo oče Martine, dopusti nam da te slavimo iz dna duše i srca u ovoj maloj špilji".

Prilikom identifikacije Dominika, Bulić je natpis datirao u deveto stoljeće i područje Trpimira I. Čini se da je ( knez ) kapelan Dominik obnovio bivšu stražarnicu u prvu kršćansku crkvu u gradu posvećenu Djevici Mariji , svetom Grguru I. i svetom Martinu Tourskom (ocu zapadnog monaštva).

Dana 4. ožujka 852. Trpimir je u Bijaćima ( in loco Byaci dicitur ) izdao povelju na latinskom jeziku, potvrđujući Mislavove donacije splitskoj nadbiskupiji. Povelja je sačuvana u kopiji iz 1568. U tom dokumentu Trpimir se nazivao "milosrđem Božjim, vojvodom Hrvata" ( latinski : Dux Chroatorum iuvatus munere divino ), a svoje kraljevstvo "Kraljevstvom Hrvata" ( Regnum Chroatorum ). Izraz regnum koristili su i drugi vladari tog vremena kao znak svoje neovisnosti i nije nužno značio kraljevstvo. Povelja dokumentira Trpimirovu odluku da izgradi crkvu (moguće sv. Martina) i prvi benediktinski samostan u Rižinicama, čime je doveo benediktince u Hrvatsku.

Na arhitravu je, uz svoje ime, Trpimir imao i ime svog drugog kapelana (također zvanog Martin). Glavni oltar također datira iz 9. stoljeća. Crkva je kasnije pružila određene pogodnosti poput naselja za dominikanske sestre (koje datira još iz 14. stoljeća). Bulić je, nakon svojih otkrića iz 1890. i proučavanja palače, preporučio njezinu obnovu. Tom prilikom izgrađeni su novi oltar i lađa. Godine 1929., tijekom proširenja jednog od prozora, otkrivena je ploča s ugraviranim natpisom: "Nedostojni sluga, svećenik Dominik, kapelan vojvode Trpimira". Bulić je vjerovao da bi to mogao biti Dominikov nadgrobni spomenik. Danas se čuva u Arheološkom muzeju .

Iznad crkve podignut je predromanički zvonik koji je kasnije srušen u 19. stoljeću (slično zvoniku crkve Gospe od Zvonika iznad Željeznih vrata, koji je do danas sačuvan).

Pogled na zlatna vrata i sjeverne stranu palače unutar čijih se zidina nalaze skale koje vode do crkvice sv. Martina

 

[Ovi jedan]

Unutrašnjost crkvice

 

[Ovi jedan]

Natpis uz arhitrav ulaznih vrata

Pletere i po podu nalazimo...

I jedna za druga Mrkija kojeg ne vidiN u zadnje vrime

 

[Frontiersman]

"Nego da se vratim malo na Kotorsku katedralu za koju stoji da su prvi graditelji najvjerovatnije bili Bizantinci, al ta prvotna katedrala iz 809. je srušena i na njenim temeljima je 1166. izgrađena ova današnja(opet uz dosta preinaka jer je triput bila oštećena u potresima 1537., 1563. i 1667. godine)."

To ne daje nikakav odgovor na pitanje zašto vizantijsku katedralu pripisuješ hrvatskoj gradnji i zašto nju stavljaš na temu o srednjovjekovnoj Hrvatskoj.

 

[Pumpaj Dinstanović]

To ne daje nikakav odgovor na pitanje zašto vizantijsku katedralu pripisuješ hrvatskoj gradnji i zašto nju stavljaš na temu o srednjovjekovnoj Hrvatskoj.

Ako je ovo potonje po sredi, uopšte ne bi trebalo da bude nešto upitno.

 

[Ovi jedan]

Iako mi Leki sad malo sje.ba koncepciju crkvica sv.Martina tribala još malo pričekat jer su neke druge bile na redu po planu i programu.

Štoviše samo za potribe ove teme jutros sam bia napravit đir do jednog dragulja starohrvatske sakralne arhitekture kako bi uslika par slija da imam čime potkrijepit priču i o toj crkvi izgrađenoj negdi krajem 10. vijeka. Ona je iz ne znam kojeg razloga očajno zastupljena fotografijama obziom na sam značaj koji ima za naš narod, ali i njenu očuvanost.

Da ne govorim kako je put do nje i više nego pristupačan, a nalazi se 20 min vožnje Splićanima, 10 min Trogiranima i tek koju minut nama domaćima. Tako kratko kad znaš da sami pogled na nju vremenski odvodi na putovanje od iljadu i nešto godina unatrag, a dodir s njom te povezuje s generacijama i generacijama starih Hrvata koji su utkali sebe u ovo malo kameno zdanje i stoljećima ga brižno čuvali za buduće naraštaje. Sad je red na nas..

 

[hjklm]

"Nego da se vratim malo na Kotorsku katedralu za koju stoji da su prvi graditelji najvjerovatnije bili Bizantinci, al ta prvotna katedrala iz 809. je srušena i na njenim temeljima je 1166. izgrađena ova današnja(opet uz dosta preinaka jer je triput bila oštećena u potresima 1537., 1563. i 1667. godine)."

Za Ulcinj ne znam na koju crkvu točno misliš, a koliko vidim nema ih iz ranog srednjeg vijeka(osim ako nešto ne propuštam). Za katedralu sv. Tripuna nešto sam naiša da se spominju i Hrvati, a stavim ako nađem(doduše to je od naših autora pa ne znam koliko je to relevantno). Isto tako i za Ulcinj se spominju da su naši boravili i tamo pa ću stavit ako nađem.


To ono u vezi Moravskih Srba ako sam dobro zapamtia? Kako bilo u 14./15. st. Hrvati su već poodavno napustili taj umjetnički izričaj i ti pleteri zaista nemaju veze s nama pa tako ni s ovom temom. Napominjem da se priča o razdoblju od cca 8.-11. st. kamo se svrstavaju svi dosad nađeni pleteri koji se dovode u kontekst s nama i našom ostavštinom.

Ako imate na tone dokaza o srednjevekovnoj Hrvatskoj zašto onda prepravljate slike, rukopise i dokumenta u fotošopu?

 

[Ovi jedan]

Iz teksta

To ne daje nikakav odgovor na pitanje zašto vizantijsku katedralu pripisuješ hrvatskoj gradnji i zašto nju stavljaš na temu o srednjovjekovnoj Hrvatskoj.

Iz teksta Ljube Karamana se može pročitat zašto on smatra kako ta katedrala nije Bizantskih ruku djelo, a jedan vaš povjesničar(zaboravih ime) godinama nakon u nekom svom osvrtu nije kontrira Karamanu u vezi toga već u vezi samog izgleda/tlocrta te prve katedrale koja je bila srušena. Valjda bi on ili neko drugi reagira i skrenia pozornost da je Karaman bia u krivu i da je ta druga katedrala također izgrađena od Bizantinaca i bizantskim stilom.

 

[Frontiersman]

Iz teksta


Iz teksta Ljube Karamana se može pročitat zašto on smatra kako ta katedrala nije Bizantskih ruku djelo, a jedan vaš povjesničar(zaboravih ime) godinama nakon u nekom svom osvrtu nije kontrira Karamanu u vezi toga već u vezi samog izgleda/tlocrta te prve katedrale koja je bila srušena. Valjda bi on ili neko drugi reagira i skrenia pozornost da je Karaman bia u krivu i da je ta druga katedrala također izgrađena od Bizantinaca i bizantskim stilom.

Katedrala jeste vizantijska i tu zaista nema spora. Prijašnja crkva koja je nekad postojala nema veze sa katedralom koja je nastala u 12. stoljeću. I ni ovo nije odgovor na pitanje zašto je ova katedrala po tebi hrvatska. Niti odgovara na pitanje o mnogobrojnoj ostavštini srednjovjekovnih Hrvata u Boki i Ulcinju. Zašto izbjegavaš dati odgovore.

 

[Ovi jedan]

Ako imate na tone dokaza o srednjevekovnoj Hrvatskoj zašto onda prepravljate slike, rukopise i dokumenta u fotošopu?

Ne znam o čemu pričaš, a ako imaš šta za priložit na tu temu slobodno podastri da vidimo o čemu se točno radi. Ili otvori temu za to pa prilaži te slike, rukopise i dokumente koje prepraravljamo u fotoshopu

Edit: i evo tog "vašeg" povjesničara Jovana Martinovića tj. njegovog članka na temu Kotorske kaedrale PROLEGOMENA ZA PROBLEM PRVOBITNE CRKVE SVETOG TRIPUNA U KOTORU

 

[Ovi jedan]

Katedrala jeste vizantijska i tu zaista nema spora. Prijašnja crkva koja je nekad postojala nema veze sa katedralom koja je nastala u 12. stoljeću. I ni ovo nije odgovor na pitanje zašto je ova katedrala po tebi hrvatska. Niti odgovara na pitanje o mnogobrojnoj ostavštini srednjovjekovnih Hrvata u Boki i Ulcinju. Zašto izbjegavaš dati odgovore.

Nigdi na pustim nekropolama ne piše da su to Ilirski grobovi pa niti na svim onim predmetima koji se vežu za Vinčansku kulturu da je to isključivo od njih, al svejedno ih stručnjaci vežu za baš te narode. Kako ti zamišljaš da arheolozi i povjesničari dolaze do svojih zaključaka kad pronađu stare građevine, predmete ili neke ostatke? Ako na njima ne piše ime, adresa i godina gradnje/izrade oni to bace nazad u rupu jer ne znaju drugačije donit prosudbu koji bi narod moga stat iza toga i iz koje godine/stoljeća potječe? Promisli malo o tome kad već dosad nisi.



Već sam ti napisa da određeni stručnjaci smatraju da nova katedrala iz 1166. nije bila Bizantska i da se njena gradnja(stil i način) može usporedit s nekim drugim crkvama na Jadranskoj obali iako je glavni utjecaj bia Bari(dvi slične crkve u tom gradu). A spominje se i jedna takva u unutrašnjosti Srbije, al iz određenih razloga se smatra da ona nije igrala ulogu kod gradnje ove u Kotoru jer su Kotorani bili više vezani za Bari i tamo su "poslom" odlazili te su najvjerovatnije tamo i dobili ideju. Isto tako se smatra da su unutarnje uređenje i kameni namještaj rađeni u domaćim radionicama pa se tako opet pronalaze slični primjeri u crkvama duž Jadranske obale.

Evo imaš i ovaj članak o Bokeljskim Hrvatima koji još čuvaju neke stare tradicije vezane za obilježavnaje Svetog Tripuna po kojem katedrala nosi ime i koji je zaštitnik Kotora SVETI TRIPUN -HRVATSKA KATOLIČKA TRADICIJA U BOKI KOTORSKOJ

PS i ne moraš me požurivat jer ima toga dosta i volim prije pročitat i sortirat prije nego krenem zatrpavat materijalom

 

[Ovi jedan]

Zadržat ću se na Kotoru i opet se vraćam na gosp. Jovana Martinovića koji je u svojoj knjizi 100 KOTORSKIH DRAGULJA nabroja sve poznate kotorske crkve u periodu od VI do XX stoljeća. Hrvat iz Kotora Aleksandar Dender je da svoj osvrt na to djelo:

Jovica Martinović je u svojoj knjizi 100 kotorskih dragulja dao detaljan opis svih poznatih kotorskih crkava u rasponu od VI do XX stoljeća, kako postojećih, tako i nestalih tokom stoljeća, istražujući I notarsku knjigu kotorskog arhiva, opise koje su nam ostavili Ivan Bolica i don Grgur Zarbarini i planove Kotora iz vremena Venecije i Austrije.Ja sam samo pripremio ovaj spisak radi preglednosti.

Do dolaska Francuza u Kotor, ova malena gradska jezgra unutar zidina imala je 29 crkava i nekoliko samostana.Nemam uporednih podataka, ali mislim da niti jedna povijesna jezgra na jadranskoj obali nije imala ovoliko sakralnih objekata kao Kotor što svjedoči o dubokom štovanju vjere Kotorana kroz stoljeća. Interesantno je da je od 39 crkava u gradu i okolini čak 17 bilo izgrađeno uz Zanatsku ulicu koja spaja južna i sjeverna gradska vrata, što je još jedna potvrda važnosti ove ulice za grad Kotor koja je bila jedina kopnena veza iz pravca Budve prema Dubrovniku i obratno, dok je 6 crkava bilo izgrađeno uz drugu po važnosti kotorsku ulucu, Parilo-Pjaca od rive.

Od 39 nabrojanih crkava 38 su katoličke crkve, jedina izgrađena pravoslavna crkva u gradu je Sv. Nikola, dok su dvije katoličke crkve, Sv. Luku i dominikansku crkvu Sv. Nikole na temeljima koje je izgrađena nova crkva, Francuzi definitivno ustupili pravoslavcima 1810 godine.

NESTALE CRKVE

1. Sv. Roko, XV stoljeće ( u okviru citadele)
2. Sv. Jakov od lođe, 1326 godina( ispred Vardara)
3. Sv. Nikola od mornara, XIV stoljeće (kafe Cesare)
4. Sv. Ivan od portele, XIII stoljeće (Centar za kulturu)
5. Sv. Marko, XIV stoljeće (Centar za kulturu)
6. Sv. Jeronim, 1395 godina (Pjaca Škaljarska)
7. Sv. Agata, XIV stoljeće (između palate Pima i Arhiva)
8. Sv. Marija od mosta, 1326 godina (volat na Šuranju)
9. Sv. Križ, XIII stoljeće (južno krilo zatvora)
10.Sv. Patar Šimun i Andrija in krepis, (Kaštio)
11.Sv. Antun opat, 1431 godina (sjeverno krilo zatvora)
12.Sv. Benedikt, XIV stoljeće (između zatvora i Sv. Josipa)
13. Sv. Bartolomej, XIV stoljeće (u vrtu samostana Sv. Klare)
14.Sv. Juraj, VI stoljeće (ispod crkve Sv. Marije Koleđate)
15.Sv. Nikola, 1540 godina ( na mjestu sadašnje crkve Sv. Nikole)
16.Sv. Katarina, 1420 godine ( iza marije Koleđate)
17.Martirij Sv. Tripuna, 809 godina (ispod katedrale)
18.Sv. Nikola od vrtova, (Elektrodistribucija)
19. Sv. Franjo na Šuranju, 1268 godina( franjevačko groblje)
20. Sv. Petar, IX stoljeće (iza samoposluge Ideja)

CRKVE U RUŠEVINAMA I CRKVE KOJIMA JE PROMIJENJENA NAMJENA

21.Sv. Franjo, 1695 godina(Šuranj ) biblioteka
22.Sv. Pavle ,1263 godina (iza Sv. Tripuna) multimedijalna sala
23.Sv. Duh, 1449 godina ( Iza Muzičke škole) koncertna sala
24.Gospa od anđela , XV stoljeće (Pjaca od kina) kino sala
25.Sv. Mihovil, IX-IV stoljeće (Pjaca od kina) galerija
26.Gospa od rožarija, XV stoljeće (do Sv. Nikole) poslovna namjena
27.Sv. Marija Magdalena, XV stoljeće (ispod Sv. Josipa) magacin
28.Sv. Stjepan, XV stoljeće (južni dio zidna iznad Gurdića) ruševina
29.San Đovani ,1440 godina (tvrđava) ruševina
30.Sv. Juraj, XVI stoljeće (Špiljari) ruševina

CRKVE U FUNKCIJI

31.Katedrala Sv. Tripuna, 1166 godina (Pjaca Sv. Tripuna)
32.Sv. Marija Koleđat,a 1221 godina (Parilo)
33.Sv. Luka 1195, godina (Pjaca Sv. Luke)
34.Sv. Ana, oko 1220 godine ( iza Pomorskog muzeja)
35.Sv. Klara, XIV-XVII stoljeće (do Gospe od Rožarija)
36.Gospa od zdravlja, oko 1500 godine (zidine)
37.Sv. Josip, 1631 godina (do zatvora) u rekonstrukciji
38.Sv. Nikola, 1909 godina (Pjaca Sv. Luke)
39.Gospa od vrtova,(Tabačina, do dječijeg vrtića)

SAMOSTANI

1.Samostan Sv. Križ,a (porušen prilikom izgradnje zatvora)
2.Samostan Sv. Dominika, (ruševine uz Sv. Nikolu)
3.Samostan Gospe od Anđela, (Pjaca od kina), stambena namjena)
4.Samostan Sv. Nikole, u Tabačini (srušen prilikom turske opsade Kotora)
5.Franjevački samostan, na Šuranju (srušen prilikom turske opsade Kotora)
6.Franjevački samostan, (uz crkvu Sv. Klare), jedini još aktivni samostan u gradu.

 

[Frontiersman]

Nigdi na pustim nekropolama ne piše da su to Ilirski grobovi pa niti na svim onim predmetima koji se vežu za Vinčansku kulturu da je to isključivo od njih, al svejedno ih stručnjaci vežu za baš te narode. Kako ti zamišljaš da arheolozi i povjesničari dolaze do svojih zaključaka kad pronađu stare građevine, predmete ili neke ostatke? Ako na njima ne piše ime, adresa i godina gradnje/izrade oni to bace nazad u rupu jer ne znaju drugačije donit prosudbu koji bi narod moga stat iza toga i iz koje godine/stoljeća potječe? Promisli malo o tome kad već dosad nisi.



Već sam ti napisa da određeni stručnjaci smatraju da nova katedrala iz 1166. nije bila Bizantska i da se njena gradnja(stil i način) može usporedit s nekim drugim crkvama na Jadranskoj obali iako je glavni utjecaj bia Bari(dvi slične crkve u tom gradu). A spominje se i jedna takva u unutrašnjosti Srbije, al iz određenih razloga se smatra da ona nije igrala ulogu kod gradnje ove u Kotoru jer su Kotorani bili više vezani za Bari i tamo su "poslom" odlazili te su najvjerovatnije tamo i dobili ideju. Isto tako se smatra da su unutarnje uređenje i kameni namještaj rađeni u domaćim radionicama pa se tako opet pronalaze slični primjeri u crkvama duž Jadranske obale.

Aman ta katedrala jeste vizantijska i niko ne tvrdi suprotno. Izmišljaš tuđe stavove jer ne razumiješ pročitano i želiš da predstaviš vizantijski baštinu kao hrvatsku. Katedrala nikako nije hrvatska zato što je vizantijska. Džabe krečiš.

Evo imaš i ovaj članak o Bokeljskim Hrvatima koji još čuvaju neke stare tradicije vezane za obilježavnaje Svetog Tripuna po kojem katedrala nosi ime i koji je zaštitnik Kotora SVETI TRIPUN -HRVATSKA KATOLIČKA TRADICIJA U BOKI KOTORSKOJ

Kakve veze ima slavljenje Svetog Trifuna među Hrvatima sa podizanjem vizantijske katedrale? Ili uopšte srednjovjekovnim građevinima i ostatcima u Boki i Ulcinju. Nikakve.

PS i ne moraš me požurivat jer ima toga dosta i volim prije pročitat i sortirat prije nego krenem zatrpavat materijalom

Koliko ti treba da navedeš jednu jedinu hrvatsku građevinu ili ostatke iz srednjeg vijeka, a da pri tome ne lijepiš tuđem kulturnom nasljeđu epitet hrvatski?

 

[hjklm]

Jel' ima negde šahovnica na tim građevinama koje nabrajaju kao srednjevekovne hrvatske građevine?

 

[Kotromanicev sin]

Koliko ti treba da navedeš jednu jedinu hrvatsku građevinu ili ostatke iz srednjeg vijeka, a da pri tome ne lijepiš tuđem kulturnom nasljeđu epitet hrvatski?

Па ни грађевине на простору крштене Србије (и и јужније) у раном средњем вијеку нису имале другачије стилске особине до византијске/латинске па се опет могу сврстати у корпус српских грађевина.

Чак напротив и задужбине Немањића имају такве стилске карактеристике, поготово од 13. вијека када чак и на фрескама можемо видјети и византијску ношњу на Немањићима.

 

[Frontiersman]

Па ни грађевине на простору крштене Србије (и и јужније) у раном средњем вијеку нису имале другачије стилске особине до византијске/латинске па се опет могу сврстати у корпус српских грађевина.

Nije ovdje riječ o stilskim osobinama već o građevinama za koje se pouzdano zna ko je kreator i u kojem periodu su nastale. U ovom slučaju isključivo se odnosi na katedralu Svetog Trifuna u Kotoru. Na pitanje da se navedu objekti koje možemo vezati srednjovjekovne Hrvate za prostor Boke Kotorske i Ulcinja on navodi tu katedralu. Svaki komentar nakon toga je argument koji bi trebao da dokaže da je katedralu gradila Hrvatska/Hrvati, a ne Vizantija/Grci.

 

[Ovi jedan]

Nije ovdje riječ o stilskim osobinama već o građevinama za koje se pouzdano zna ko je kreator i u kojem periodu su nastale. U ovom slučaju isključivo se odnosi na katedralu Svetog Trifuna u Kotoru.

Pa daj onda nešto na tu temu

 

[Frontiersman]

Pa daj onda nešto na tu temu

Na temu čega?

 

[Ovi jedan]

Na temu čega?

Pa da je Kotorska katedrala iz 1166. sagrađena od Bizantinaca.

 

[Kotromanicev sin]

Nije ovdje riječ o stilskim osobinama već o građevinama za koje se pouzdano zna ko je kreator i u kojem periodu su nastale. U ovom slučaju isključivo se odnosi na katedralu Svetog Trifuna u Kotoru. Na pitanje da se navedu objekti koje možemo vezati srednjovjekovne Hrvate za prostor Boke Kotorske i Ulcinja on navodi tu katedralu. Svaki komentar nakon toga je argument koji bi trebao da dokaže da je katedralu gradila Hrvatska/Hrvati, a ne Vizantija/Grci.

То нисам испратио, мислио сам да је тема о грађевинама на територији Хрватске.

Не знам који извори тврдњу да су Хрвати градили которску катедралу могу потврдити. Можда може @Ovi jedan неки извор приложити.