NickFreakyrgios
Elita
- Poruka
- 24.262
Да не верујете пун тикток младих људи певају ко на концерту Здравка Чолића. Не бих веровсо да ми је неко причао.
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Не баш имамо само једног хрватског крунисаног краља.Pa ne; upravo je to mit. Nije to baš tačno što si napisao; u Crkvi Sv. Stjepana u Gospinom Otoku u Solinu je vrlo očigledno bila jedna grobnica hrvatskih vladara, između ostalog.
Ali šta je značajno bitnije; da li možemo da navedemo mesto rođenja ili grobove Petra Gojnikovića, Časlava Klonimirovića ili velikog župana Vukana I? Odgovor je negativan i sve to što se sa srpske strane spočitava hrvatskim ranosrednjovekovnim vladarima, može se primeniti — ako ne čak i više — na srpske.
Ne baš, mnogo ključnija je moja druga rečenica iznad.
Не баш имамо само једног хрватског крунисаног краља.
Немамо мошти нити једног владара.
Имамо Јована Владимира.
Тако да је ово бесмислено глупо и нетачно "ЧАК И ВИШЕ НА СРПСКЕ"!?
1 је више 0 свакако.
Primera radi, svetu su obelodanjeni:Definiši 'svetu obelodaniti'
Нисам ја то написао већ ти.Kakve sad crne mošti?
Koji hrvatski vladarke kanonizovani svetac?
Ovo je opet ono kada jako konfuzno pišeš da je otežano pratiti nit tvoje misli.
Može li mi neko od vas na jedan zdravorazumski način pokušat odgovorit i objasnit kako je Đorđić moga napravit jednu ovakvu grešku i izostavit Povaljsku listinu s popisa brzopisne ćirilice?
Mogu li dobit neki primjer ustavne ćirilice iz vrimena Poveljske listine da znam o čemu pričaš?Тако што не схваташ Ђорђића и Поваљска листина није писана брзописом. То је уставна ћирилица.
Уставном ћирилицом су писане повеље у Хрватској, Босни и Србији, док се брзопис није почео котистити.
Ваљда је то очигледно и то ти каже у првој реченици.
Mogu li dobit neki primjer ustavne ćirilice iz vrimena Poveljske listine da znam o čemu pričaš?
Ovaj drugi upis mi je malo nehvatljiv jer malo je jedna malo druga ćirilica bila službena na dvoru, al to mi sad i onako nije toliko bitno iako bi za početak zamolia ako može koji primjer te ustavne ćirilice iz vrimena Stjepana II Kotromanića?
PS zašto se u Srbiji naziva Stefan, ako se zna da mu je ime bilo Stjepan i koliko mi poznato sam se tako oslovljava i drugi su ga tako nazivali?
Ovo je jedan od najglupljih popisa koje sam video.
To je jedno te isto ime. Stefan, Stjepan, Stipan ili Štepan su oblici koji se tamo mogu naći kod Kotromanića. Baš kod Stjepana II se koristi oblik Stefan u tim poveljama koje su poslate.PS zašto se u Srbiji naziva Stefan, ako se zna da mu je ime bilo Stjepan i koliko mi poznato sam se tako oslovljava i drugi su ga tako nazivali?
PS zašto se u Srbiji naziva Stefan, ako se zna da mu je ime bilo Stjepan i koliko mi poznato sam se tako oslovljava i drugi su ga tako nazivali?
Све титуле краљ Србима Босном и Поморјем и западним странама. Дакле јасно прво да круна долази од Драгутина затим добија 2 круну од папеTo je jedno te isto ime. Stefan, Stjepan, Stipan ili Štepan su oblici koji se tamo mogu naći kod Kotromanića. Baš kod Stjepana II se koristi oblik Stefan u tim poveljama koje su poslate.
Нисам ја то написао већ ти.
"Ali šta je značajno bitnije; da li možemo da navedemo mesto rođenja ili grobove Petra Gojnikovića, Časlava Klonimirovića ili velikog župana Vukana I? Odgovor je negativan i sve to što se sa srpske strane spočitava hrvatskim ranosrednjovekovnim vladarima, može se primeniti — ako ne čak i više — na srpske."
Ова реченица!
Промашен цео фудбал резултат 1:0 у корист српских (Јован Владимир)
раносредњовековних владара.
Ако додамо Стројимиров печат али ајд" нећу да опет подстичем хејт на Ђорђа Јанковића.
Мислим са око Зворника имамо прилично сигурне археолошке трагове раносредњовековниог насеља.
ZVONIMIROVA ZAVJERNICA
Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Sv. 1, Listine godina 743-1100. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Sakupili i obradili JakovStipišić i Miljen Šamšalović; uredio Marko Kostrenčić. Zagreb 1967., 139-141.
In nomine sancte et indiuidue trinitatis. Anno dominice incarnationis MLXXVI, indictione XIIII, mense octobri. Ego Demetrius, qui et Suinimir nuncupor, dei gratia Chroatie Dalmatieque dux, a te, domine Gebizo, ex apostolice sedis legatione domini nostri pape Gregorii potestatem optinens in Salonitana basilica sancti Petri sinodali et concordi totius cleri et populi electione de Chroatorum Dalmatinorumque regni regmine per uexillum, ensem, sceptrum et coronam inuestitus atque constitutus rex, tibi deuoueo, spondeo et polliceor me incommutabiliter completurum omnia, que mihi tua reuerenda iniungit sanctitas, videlicet ut in omnibus et per omnia apostolice sedi fidem obseruem; et quicquid hoc in regno tam apostolica sedes quam sui legati sanxerunt aut sanxerint, irreuincibiliter custodiam, iustitiam excolam, ecclesias defendam, primitie, decime omniumque ad ecclesias pertinentium procurator existam; uite episcoporum, presbiterorum, diaconorum, subdiaconorumque, ut caste et regulariter uiuant, prouideam; pauperes, uiduas atque pupillos protegam; parentele illicitam copulam destruens legitimam dotem anulo sacerdotisque benedictione constituam et constitutam corrumpi non permittam; hominum uenditionem contradicam atque in omnibus, que ad rectitudinis statum congruunt, deo auctore me equum exhibeam. Ducentorum quoque bizantiorum tributum meorum omnium consultu primatuum (!) sancto P.(etro) per singulos annos in resurrectione domini de mihi concesso regno persoluendos statuo; et ut post me regnaturi hoc idem perpetuo seruent, censeo, corroboro atque sanxio. Dono insuper, concedo atque confirmo apostolice sedi sancti Gregorii monasterium, cui Urana est uocabulum, cum omni suo thesauro. Scilicet cum capsa argentea reliquias sacri corporis eiusdem beati Gregorii continente, cum duabus crucibus, cum calice et patena, cum duabus coronis aureis, gemmis ornatis, cum euangeliorum textu de argento cumque omnibus suis mobilibus et immobilibus bonis, ut sancti P. legatis semper sit ad hospitium et omnino in potestate eorum, hoc tamen interposito tenore, ut nulli alii potestati detur, sed omni tempore sancti P. sit proprium, et a me meisque successoribus defensum atque ab omni homine liberum et securum. Cuiuscumque autem audatia temerario ausu prefatum monasterium ex assignato thesauro priuauerit, terribilem illam iudicis uocem, quam diabolus cum suis angelis auditurus est, audiat. Preterea, cum deo seruire regnare sit, uice beati P. et domini nostri pape Gregorii atque post se sessurorum in apostolica sede me tuis manibus committo et committendo hanc fidelitatem sacramento stabilio: Ego, inquam, Demetrius, qui et Suinimir, dei gratia et apostolice sedis dono rex ab hac hora in antea, sancto P. et domino meo pape Gregorio suisque successoribus canonice intrantibus ero fidelis. Et ut ipse siue post eum futuri pontifices siue legati eorum uitam aut membra perdant aut capiantur, neque in consilio neque in facto ero; et consilium, quod mihi crediderint, ad illorum dampnum scienter nulli intimabo. Regnum autem, quod mihi per manum tuam, donne (!) Gebizo, traditur, fideliler retinebo et illud suumque ius apostolice sedi aliquo ingenio aliquando non subtraham. Dominum meum papam Gregorium et suos successores atque legatos, si in meam potestatem uenerint, honorifice suscipiam et honeste tractabo et remittam; et undecumque me inuitauerint, prout potero, eis simpliciterque seruiam.
Matijević Sokol, Mirjana. "Zvonimir u diplomatičkim izvorima" U: Zvonimir, kralj hrvatski: zbornik radova. Ur: Ivo Goldstein, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta. Zagreb 1997., 52-55.
U ime svetoga i nedjeljivog trojstva. Godine Gospodnjeg utjelovljenja tisuću sedamdeset i šeste, indikcije četrnaeste, mjeseca listopada. Ja Demetrije, koji se zovem i Zvonimir, po milosti Božjoj vojvoda Hrvatske i Dalmacije, zadobivajući vlast od našeg gospodina pape Grgura, uveden sam u upravljanje kraljevstvom Hrvata i Dalmatinaca i postavljen za kralja zastavom, mačem, žezlom i krunom, od Tebe gospodine Gebizone, poslanika Svete Stolice u salonitanskoj bazilici svetoga Petra zajedničkim i složnim izborom čitavoga klera i puka; tebi se zavjetujem obećavam i obričem da ću ustrajno ispunjavati sve što meni tvoja časna svetost naloži; to jest da ću u svemu i po svemu čuvati vjernost Apostolskoj Stolici i da ću nepromjenjivo čuvati što god su u ovom kraljevstvu odredili ili budu odredili bilo Apostolska Stolica bilo njezini poslanici. Poštovat ću pravdu, čuvati crkve, bit ću upravitelj prvina, desetina i svega što pripada crkvama, bdjet ću nad životom biskupa, svećenika, đakona i podđakona kako bi pobožno i u skladu sa zakonom živjeli; zaštićivat ću siromahe, udovice i siročad, raskidajući nedozvoljene rodbinske veze utemeljit ću zakoniti brak (sklopljen) prstenom i svećeničkim blagoslovom i utemeljeni (brak) neću dozvoliti da se razori; protivit ću se prodaji ljudi i u svemu što je u suglasnosti s pravdom pokazat ću se nepristran uz Božju pomoć. Nakon dogovora sa svim svojim prvacima određujem da se Svetom Petru svake godine na Uskrs plaća tribut od dvije stotine bizantskih zlatnika u ime kraljevstva koje je meni povjereno a i zapovijedam, određujem i potvrđujem da i oni koji će nakon mene vladati isto to zauvijek obdržavaju. Osim toga dajem, predajem i potvrđujem Apostolskoj Stolici samostan svetoga Grgura koji se naziva Vrana s čitavim njegovim blagom, a to je srebrna škrinja u kojoj se čuvaju moći svetoga tijela istog blaženoga Grgura, dva križa, kalež i plitica, dvije zlatne krune ukrašene dragim kamenjem, tekst evanđelja u srebru; te sva pokretna i nepokretna njegova dobra, da uvijek bude gostinjac poslanicima Svetoga Petra i posve u njihovoj vlasti, uz ovaj dodatak da se ne preda nikakvoj drugoj vlasti nego da za sva vremena bude vlasništvo Svetoga Petra, te zaštićen od mene i od mojih nasljednika i slobodan i siguran od bilo kojeg čovjeka. Pak, bude li rečeni samostan bilo čija odvažnost lišila nečega od spomenutog blaga, neka čuje onaj strašni glas Suca kojega će čuti đavao sa svojim anđelima. Stoga, budući da kraljevati znači služiti Bogu, predajem se u tvoje ruke kao u (ruke) Svetoga Petra i gospodina našega pape Grgura kao i onih koji će poslije njega zasjedati u Apostolskoj Stolici i utvrđujem ovu vjernost polaganjem zakletve: Ja, Demetrije Zvonimir, po milosti Božjoj i darom Apostolske Stolice kralj od sada i unaprijed bit ću vjeran Svetom Petru i gospodinu mojemu papi Grguru kao i njegovim nasljednicima zakonito izabranim. Niti riječju niti djelom neće biti da on sam (papa) kao ni vrhovni svećenici koji će biti poslije njega niti poslanici izgube života niti da budu ranjeni ili uhvaćeni; a namjeru koja mi se povjeri neću na njihovu štetu nikome svjesno otkriti. Kraljevstvo pak, koje je meni od tvoje ruke predano, gospodine Gebizone, vjerno ću držati i nikada neću Svetoj Stolici oteti niti njega niti pravo na njega. Gospodina mojega papu Grgura i sve njegove nasljednike i poslanike ako dođu u moju državu s poštovanjem ću primiti, časno postupati i ispratiti, i odakle god me pozovu, koliko god budem mogao, iskreno ću im služiti.
Сад пошто смо толико вадили цревца од певца о Србима и ТРИБАЛИМА!?
Доведен на управљање краљевством Хрвата и Далматинаца!?
Ко су ти Далматинци!??
Нема Славоније.
Samo kod vas je ostao mit da ste naselili potpuno praznu zemlju i stvorili etnički homogenu državu.
Па ја питам овде краљ каже да је добио на управу краљевство Хрвата и Далмата?!Opet se praviš mutav, zna se tko su ti Dalmatinci. Samo kod vas je ostao mit da ste naselili potpuno praznu zemlju i stvorili etnički homogenu državu.
Da, nema Slavonije. A Vojvodina je bila u sustavu Srbije još otkad su Srbi podigli piramide u Egiptu.
Ево шта каже Маргетић за Поваљску листину:
Franjo Rački prvi je objavio Povaljsku listinu. Već je on upozorio na to da se na prvi pogled čini kao da je taj dokument pisan 1885. god., no on je sastavljen 1250. god. Sastavio ga je "Ivan, kanonik prvostolne crkve spljetske", koji tvrdi da je tu ispravu vidio pisanu "u staru knigu". Rački je napomenuo da je to naša najstarija "cirilicom pisana" isprava. Inače, nastavlja Rački, ćirilica je "inače običnija bila u iztočnoj polovini našega naroda u zemljama iztočne crkve".3 Pisana je u Poljicama, gdje se nalazio samostan "reda sv. Benka", tj. da je pripadao redu benediktinaca.
Pogledajte prilog 1756203
Каже да је Рачки доводио у питање њену датацију. Па сад....
КОд Ђорђића имаш објашеење брзописне и уставне. Скини књигу па прочитај.
Znam, al mislim da mu je "službeno" bilo Stjepan ne Stefan ili Stipan i to je sve što htjedoh reć.To je jedno te isto ime. Stefan, Stjepan, Stipan ili Štepan su oblici koji se tamo mogu naći kod Kotromanića. Baš kod Stjepana II se koristi oblik Stefan u tim poveljama koje su poslate.
Razlika je ogromna, jedno je dalmatinska a ovo drugo raska ćirilica.Otkad je Rački objavia Povaljsku listinu 1881. prošlo je podosta vrimena i koliko mi poznato mnogi su stručnjaci dali svoj sud o njoj i svi je mahom smatraju autentičnom te je datiraju u 1250. Nisam primjetia da ima previše povjesničara koji danas osporavaju njenu starost pa ako imaš neki primjer slobodno navedi.
Doda bi još da je Rački objavia 1881. i njegovo dovođenje listine u kontekst s tim vrimenom nije iz razloga jer je on smatra da je "jučer" napisana jer u suprotnom ne bi korostia te riči. Pa i u tvom citatu stoji 1885. šta je 4 god nakon objavljivanja tako da ni teoretski ne može bit napisana te godine kad Rački navodno govori da je napisana(a sumnjam da bi on zabuca tako nešto obzirom da je prvi objavia). Uz to dodaje da se na prvi pogled čini kao da je taj dokument pisan 1885. god., no on je sastavljen 1250. god.
Da ne govorim kako ste do jučer svojatali Pov. listinu i onda nije bilo spora ili dileme kad je napisana, al čim ne ide u prilog traži se način da se prikaže krivotvorinom..
Šta se tiče Đerčića mislim da nema potribe da čitam knjigu pored zdravih očiju koje mi kažu da postoji ogromna razlika između ustavne ćirilice kakva se u to vrime koristila u Srbiji i da Povaljska listina nikako ne može bit ista verzija ćirilice poput Povelje Stefana Prvovenčanog manastiru Žiči:
![]()
![]()
Zar tebi i ostalima Povaljska listina ne izgleda kao primjer brzopisa i zar ne uviđate razliku u odnosu na Povelju manastiru Žiči koja je pisana ustavnom(ili vašom tadašnjom verzijom) ćirilice?
Zar tebi i ostalima Povaljska listina ne izgleda kao primjer brzopisa i zar ne uviđate razliku u odnosu na Povelju manastiru Žiči koja je pisana ustavnom(ili vašom tadašnjom verzijom) ćirilice?