Ja ću nastavit dalje s ričima pametnijih, obrazovanijih i upućenijih u ovu temu od mene ili vas. Ako imate nešto za demantirat samo naprid jer sad će bit govora o Poveljskoj listini.
Povaljska listina – krsni list otoka Brača
"U to vrijeme Brač je bio u sastavu hrvatsko-ugarske države. Vrhovna crkvena vlast bila je u rukama biskupa koji je stolovao u Hvaru otkada je osnovana hvarska biskupija 1145. god. Prije toga je potpadao pod jurisdikciju splitske nadbiskupije. Za vrijeme pohoda na Brač biskup je imao rezidenciju u zgradi biskupije „in Palatio Episcopatus“ kod današnjeg Bola već od godine 1184. Vrhovni crkveni glavar na otoku bio je arhiprezbitar u Nerežišćima. Njega su birali svi otočki župnici, a potvrđivao ga je biskup, te je bio spona između bračkih župa i hvarske biskupije. Najpoznatiji je Dujam Hranković, koji je 1421. god. postao i biskup hvarsko-bračko-viške biskupije, prvi poznati povjesničar otoka Brača, autor najstarijeg spisa o Braču na latinskom jeziku „Bracie Insulae Descriptio“, 1405. god."
"Zbog golema broja imena posjeda ( toponima) i osoba ( antroponima ), Listina je izuzetno vrijedno i jedno od najstarijih vrela za proučavanje antroponimije na hrvatskom jeziku. Drugi južnoslavenski narodi nemaju takva spisa na svojem jeziku koji bi već od 12. st. sadržavao u tako skučenom tekstu toliku količinu osobnih imena, bogatstvo toponima, podataka o upravnom, vjerskom i svakodnevnom životu kao Povaljska listina."
"U tekstu listine na prvi su pogled uočljiva tri jezična sloja: u osnovi joj je narodni jezik – čakavski dijalekt otoka Brača prve polovine 13. stoljeća, jezičnu joj nadgradnju pruža onaj jezični medij koji je imao izgrađen status književnoga jezika, a to je bio crkvenoslavenski hrvatske redakcije, dovoljno blizak da bude razumljiv i dovoljno dalek da tekstu u koji se interpolira dade obilježja visokoga stila. Kao pravni dokument, namijenjen konkretnoj potrebi i upotrebi s jedne i budućnosti s druge strane, listina je morala zadovoljiti kriterij opće razumljivosti i kriterij trajnosti u prostoru i vremenu. Treći jezični sloj je romanski, kao nezaobilazna posljedica višestoljetne slavensko-romanske simbioze na tom prostoru."
Neka pitanja Povaljske listine*
Kao osobito važnu činjenicu Vrana ističe da se u Povaljskomnatpisu opetovano koristi mladi oblik slova "u", tj. "8", dok se inače u to doba za slovo "u"upotrebljavalo "oy". Dodajmo da Vrana naglašava da se pisanjem slova "Ћ" i "Є" za glavne skupine "ja" i "je" u ćirilskim spomenicima produžuje "glagoljska tradicija",14 i neke drugeo sobitosti koje su iz glagoljice prešle u ćirilicu, osobito slovo "Ψ" za "ć".15 Ali, po Vrani to neznači da bi grafija Povaljske listine nastala "isključivo pod utjecajem hrvatske glagoljice" jer se utoj listini još uvijek upotrebljava slovo "Ы", i to najčešće u osnovnom dijelu glagola "byti". Jošje jači, nastavlja Vrana, utjecaj latinične grafije u pisanju poluvokala. On se piše slovom "i", avrlo rijetko slovom "e". Iz toga proizlazi da su se slovom "i" pisala dva glasa, tj. "i" i poluglas"ь". Prema Vraninim raščlambama proizlazi da je inače poluglas "ь" postao ekvivalent i zaslovo "Ы".
Povaljska listina - transkripcija teksta
"Ja Joan, kanunik Svetago Dujma i prisežen pisac hvarski, za poveļenije gospodńe Nikule biskupa hvarskoga, i kneza Vlašćina, i župana Čeprńe, i sudca Luke i moļenije Joańe, opata Svetago Joana, pisah i zlamenah učnim [zla]menijem. Čto vidih pisano u staru kńigu, to pisah.
Od rožstva Hrstova lit tisuća i dvi sti i petdeset, i prvi miseca dečebra."
(izvadak iz povelje)