Srednjovekovna Hrvatska

Nisam te to pitao nego zašto nastavljač od Skilice piše da su Srbi (Hrvati) ratovali na strani Bugarske protiv Bizanta a onda Zonara tvrdi da su Hrvati (Srbi) zapravo napali Bugarsku? Zanima me jesu li oni u tom ratu bili na strani Bugarske ili su je napali? Kontradiktorno je sve to.
Као савезници Византије против Бугара то је и разлог пометње после јер чини ми се да падом Хрватске под Мсђаре Хрвати нестају из извора на неко време.
 
Zanima me jesu li oni u tom ratu bili na strani Bugarske ili su je napali?

Nema nikakve Bugarske u tom momentu. Ona je sastavni deo Vizantije.

To se odnosi na pobunu Bugara na čije se čelo bio stavio Konstantin Bodin. On je otišao u Prizren i bio okrunjen za bugarskog cara Petra III oko 1072. godine. To je bio pokušaj obnove bugarske državnosti nakon propasti Samuilovog carstva i posle nekoliko ustanaka.
 
Nema nikakve Bugarske u tom momentu. Ona je sastavni deo Vizantije.

To se odnosi na pobunu Bugara na čije se čelo bio stavio Konstantin Bodin. On je otišao u Prizren i bio okrunjen za bugarskog cara Petra III oko 1072. godine. To je bio pokušaj obnove bugarske državnosti nakon propasti Samuilovog carstva i posle nekoliko ustanaka.
Дакле онда на чијој се страни боре?
 
Nema nikakve Bugarske u tom momentu. Ona je sastavni deo Vizantije.

To se odnosi na pobunu Bugara na čije se čelo bio stavio Konstantin Bodin. On je otišao u Prizren i bio okrunjen za bugarskog cara Petra III oko 1072. godine. To je bio pokušaj obnove bugarske državnosti nakon propasti Samuilovog carstva i posle nekoliko ustanaka.
Ništa ja tu ne shvaćam.
 
Bugarskoj, mada vise na svojoj, to bi bilo najbolje za reci ja msm.
I ja sam prevideo potpuno taj dogadjaj.
Ово би било онда заиста тешко помешати непријатеље у рату изједначити у један народ који се бори на супротним странама и да је Бодин и Михајло и хрватски и бугарски краљ.
 
Да то ми је јасно Ђорђа Војтеха међутим нисам тако прецизно сумирао податке јер је орогинални Скилица писао догађаје до 1051. ово је касније дакле дело настављача што постаје сад још интересантније.
 
Pa napiši, šta je nejasno?
Evo baš gledam strane mape američke, britanske, njemačke, talijanske, španjolske, francuske, nizozemske, portugalske, turske, grčke, ruske, kineske itd. Pregledao sam oko 50 njih. Na sve i jednoj stoji da je Ilirikum obuhvaćao u najmanju ruku Kvarner, Liku, Dalmaciju, Bosnu, Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju, a nekad čak Baniju, Kordun, Zagorje, Prigorje, Međimurje, Podravinu, Slavoniju, Baranju, Vojvodinu, Mađarsku itd. Ogroman prostor zaista. Podsiti me što je ono napisao Konstantin VII. Porfirogenet tko je zaposjeo Ilirikum?
 
Poslednja izmena:
Evo baš gledam strane mape američke, britanske, njemačke, talijanske, španjolske, francuske, nizozemske, portugalske, turske, grčke, ruske, kineske itd. Pregledao sam oko 50 njih. Na sve i jednoj stoji da je Ilirikum obuhvaćao i Dalmaciju, i Bosnu, i Hercegovinu, i Crnu Goru, i Albaniju. Podsiti me što je ono napisao Konstantin VII. Porfirogenet tko je zaposjeo Ilirukum?

Kakve to ima veze sa Bodinom?
 
Iako je tako nešto uvek poželjno, ne može se nedostatak spoljašnje potvrde upotrebe nekog rukopisa koristiti kao izgovor da se ospori njegova starost. Pogotovo ako govorimo manje poznatim rukopisima, za koje je doslovno velika stvar što su uopšte i opstali.
Не наравно ако је потпис аутентичан али да нема потписа владара тешко да би могли на основу било чега у тексту језички датирати кад је писан тачно.
Дакле могли би се осврнути на догађаје и потврде у спољне изворе и тако датирати да ли је документ исправан и којем раздобљу говори и припада.

Али детаље да Скилица пише до 1051. а живео је до 1101. сасвим сигурно не би знали да нема индикта.
Што се тиче Порфирогенита ако узмемо поглавља о којим говори само он и нико други на свету то би било јако тешко сем усаглашавањем са Ајхардом рецимо.
Не знам са чиме усклађивали Хрвате сем са оним што је сам удкладио.
Међутим око Прибине и Коцеља апсолутно се не слаже ни са чим чак ни са писмом папе Јована ни Методијевом службом.
Крајње митска представа о Хрватима сем самог почетка поглавља јако конфузно попут приче о Францима и Готима.
 
Међутим како објаснити ову конфузију код Скилица и после иако сви трагови недостају у периоду од 1071.- 1075 нема вести о деловању Хрвата сем да је Петар Крешимир савезник Византије највероватније иако нема директних доказа против Михајла и Бодина.
 
Међутим како објаснити ову конфузију код Скилица и после иако сви трагови недостају у периоду од 1071.- 1075 нема вести о деловању Хрвата сем да је Петар Крешимир савезник Византије највероватније иако нема директних доказа против Михајла и Бодина.
Bez namjere da otvaramo raspravu o najranijoj povijesti Hrvata, što bi uključivalo i njihovu prisutnost u Boki, smatramo da se razgovor o BM-u i ukupnoj kulturnoj baštini Boke starijih razdoblja treba voditi imajući na umu barem neke autore koji su pisali o Hrvatima u Boki, odnosno o Boki, izravno ili neizravno, u hrvatskom kontekstu: Konstantin Porfirogenet („Od Hrvata koji su došli u Dalmaciju, jedan se dio odvojio i zaposjeo Ilirik/od Drima do Istre i Panoniju/od Jadranskog mora do Panonske nizine“, 10. st.), Nikifor Brijenije („Hrvati i Dukljani, opet odmetnuvši se, pustošahu čitav Ilirik“, 11. st.), Ivan Skilica („Vođe bugarskog ustanka pozvale su u pomoć Mihajla tadašnjeg vladara spomenutih Hrvata, koji je stolovao u Kotoru i Papratni i imao mnogo zemlje pod sobom“, 11. st.), Nikita Honijat alias Nikita Akominat („Stefan Nemanja ne znajući pravu meru, poče osvajati Hrvatsku i sebi prisvajati vlast nad Kotorom“, 12. st.), Pop Dukljanin u svom Ljetopisu („Crvena Hrvatska od polja Dalme/duvanjskog polja do Bambalone/Drača, uključujući Kotor, Bar, Ulcinj…“,12. st.), Theodore Skoutariotes („Nemanja Stjepan tlači i oružjem napada te nastoji Hrvate sebi podvrći i skučiti pod svoju vlast oblast Kotor“, 13. st.), Andrija Dandolo, dužd mletački (Isto kao i pop Dukljanin, 14. st.), Flavije Biondo (Isto kao i Dandolo, 14./15. st.), Evlija Čelebija (opisujući Herceg Novi: „Većina stanovnika su arnautski, bosanski i hrvatski junaci“, 17. st.), Petar Tolstoj („Dalje od Herceg Novoga prema Perastu put vodi između brda naseljenih Hrvatima“, 17. st.), fra Andrija Kačić Miošić („Ej, Kotore gnizdo sokolovo, svijeno na jeli zelenoj, ter pokriva Boku od Kotora kojano je dika od Rvata i junačko srce od junaka“, 18. st.), Petar II. Petrović Njegoš (Vojvoda Draško: „Nego bjehu sebi domamili, domamili pa ih pohvatali, jadnu našu braću sokolove Dalmatince i hrabre Hrvate“, prva polovina 19. st.).
 
@Kole11

Ovde neko krade intelektualnu svojinu? :think:
Ne znam na sta tacno mislis, Dandolo je obilato koristio Dukljanina, ne referisi se puno na Slavena zato sto pise neistine.

Dandolo je kljucni, neoboriv dokaz da Hrvatske nema u srednjem veku.
On kaze da je Hrvatska iskljucivo jednako Raska plus Bosna.
Svi znaju da su Raska I Bosna tada Srbija, sto dalje vodi u neoboriv zakljucak da je Hrvatska postojala samo u terminologiji, na papiru, nema je u realnost. Ona je plod srednjevekovne mlecanske ( I ugarske) terminologije. Tacka.

Dukljanin
Slavonija = Hrvatska (Dalmacija) +Bosna+Raska

Dandolo
Slavonija = Dalmacija + Hrvatska (Bosna i Raska)

Ovu su termini kojima su obelezavali srpske teritorije Srbi odnosno Mlecani (Ugari) i Dandolo je bukvalno opisao I razjasnio svaku nedoumica u svom delu. Kada pise o Hrvatima on podrazumeva Rasane I Bosance. Otuda je Mihajlo kralj Hrvata itd.

Stvarno ne razumem sta je ovde nejasno....
 
Poslednja izmena:
Dalmacija i Hrvatska u ranim ugarskim titulacijama znaci Dalmacija, Raska I Bosna, jer Ugari su polagali pravo na citavo srpsko kraljevstvo.

Hrvatska ce po prvi put biti pomenuta kod Pikolominija, koji I sam zbunjen svom ovom terminologijom razmislja ovako "dodjavola pa gde je ta Hrvatska, kazu u Dalmaciji a ja znam da nije tamo, kazu u Bosni I Raskoj, znam da nije ni tamo, ajde neka bude u Liburniji, mora da se tamo naselili severni Hrvati"
 
Dalmacija i Hrvatska u ranim ugarskim titulacijama znaci Dalmacija, Raska I Bosna, jer Ugari su polagali pravo na citavo srpsko kraljevstvo.

Hrvatska ce po prvi put biti pomenuta kod Pikolominija, koji I sam zbunjen svom ovom terminologijom razmislja ovako "dodjavola pa gde je ta Hrvatska, kazu u Dalmaciji a ja znam da nije tamo, kazu u Bosni I Raskoj, znam da nije ni tamo, ajde neka bude u Liburniji, mora da se tamo naselili severni Hrvati"

Je li ti stvarno misliš da će bukvalno iko da popije to. :D

Bukvalno ludo zvuče ove stvari koje pišeš.
 
@Kole11, opet, opis ovog dela sveta početkom XIV stoleća (savremeno banu Pavlu I Šubiću i kralju Milutinu). fol 30v BPL 66:

Chartwa.png


https://digitalcollections.universiteitleiden.nl/view/item/3150122

Osma provincija Grčke zove se Dalmacija...a nekada su joj pripadale i Srbija i Hrvatska.
 

Back
Top