Србија у Регести папе Иноћентија III

Glava XV Tomine Salonske istorije:

1000016016.jpg
 
севаст је грчка преведеница за узвишеног владара, тј. августа. код Ромеја је то дворско звање, једно од многих.
Nisam siguran da li trolujes.
Ovaj Konstantin sa pecata je bio u sistemu vizantijske vlasti, njihov cinovnik. Nikako kralj nezavistan od Romeja, kako tumaci Slaven.
A Slaven to radi iz jednog jedinog razloga, jer na pecatu ne stoji Dalmacija, koja je po Slavenu rezervisana za Hrvate.
Medjutim imamo izvore koji Mihajla tj Vojislavljevice nazivaju vladarima Dalmacije.
I onda udaramo u sustinu,tj Dalmacija je bila pod vlascu Srba tada. Nema dve Dalmacije, nijedan izvor ne poznaje dve Dalmacije. Ta druga je imaginarna Dalmacija iz poznih darovnica
 
Диђосмо полако на 1218. сад оно што ћу пробати да скупим аргументе за1220/21
Дакле сви се слажу да је крунисан у периоду од 1217.-1220/21.
Ту се сви деле чак узимају у обзир 2 крунисања једно са папским легатима и једно крунисање касније у Жичи када је Сава постао архиепископ.
Мислим да се и због тога прави ова пометња у годинама.
Ник, ја бих крајњи датум за крунисање поставио повратак краља Андрије у Угарску. Овде причам о том крунисању с благословом Рима, не говорим о оном у Жичи, које је узгред морало бити како би се благосиљала, односно потврдила круна и од стране српских архиепископа. То крунисање, миропомазање, назовите како желите, битно је да се разумемо на шта се мисли, највероватније је било 1221. године приликом проглашења Радослава за намесника. Тада је то морало да се озваничи и препозна како би Радослав могао да буде наследник краљевства. Дакле, морало је да се призна чега је он то намесник .
 
Ник, ја бих крајњи датум за крунисање поставио повратак краља Андрије у Угарску. Овде причам о том крунисању с благословом Рима, не говорим о оном у Жичи, које је узгред морало бити како би се благосиљала, односно потврдила круна и од стране српских архиепископа. То крунисање, миропомазање, назовите како желите, битно је да се разумемо на шта се мисли, највероватније је било 1221. године приликом проглашења Радослава за намесника. Тада је то морало да се озваничи и препозна како би Радослав могао да буде наследник краљевства. Дакле, морало је да се призна чега је он то намесник .
Свакако улазимо у 1218.?
 
Свакако улазимо у 1218.?
Мислим да су јако мале шансе да је то било 1217. Није немогуће али су далеко веће шансе да је било 18-е. Ако се српско посланство вратило око 10-15 октобра у Рас, нпр. с тачним датумом крунисања. Да би крунисање било могуће 17-е, легат из Рима је морао поћи најкасније до краја октобра, дакле , само 15 дана после одласка српског посланства из Рима. Једино је тако могуће да стигне до средине новембра, јер након тога почиње божићни пост који траје око 40 дана. Мени је то сувише натегнуто временски, буквално би се све морало одвијати 'у минут ' како би се стигло да крунисање буде 17-е.
 
Ovaj tvoj alternativni pajtos je bas pogubljen. Vizantijsku titulaciju protosevast tumaci kao kralj. Strahota.
Nisam siguran da li trolujes.
Ovaj Konstantin sa pecata je bio u sistemu vizantijske vlasti, njihov cinovnik. Nikako kralj nezavistan od Romeja, kako tumaci Slaven.
A Slaven to radi iz jednog jedinog razloga, jer na pecatu ne stoji Dalmacija, koja je po Slavenu rezervisana za Hrvate.
Medjutim imamo izvore koji Mihajla tj Vojislavljevice nazivaju vladarima Dalmacije.
I onda udaramo u sustinu,tj Dalmacija je bila pod vlascu Srba tada. Nema dve Dalmacije, nijedan izvor ne poznaje dve Dalmacije. Ta druga je imaginarna Dalmacija iz poznih darovnica

Teraš me bespotrebno da se ponavljam i da po deseti put prolazimo kroz isti diskusiju leoz koju smo već nekoliko puta do sada bili prošli.

Dakle, kao prvo, znaš vrlo dobro da se titula protosevasta ponekad davala i ljudima van direktne vlasti vizantijskog cara, kako bi se njima odavala počast. Znaš da je ona bila dodeljena i vođi Normana, Robertu Gviskardu, kako piše Ana Komnina u Aleksijadi, a znaš da su je dobijali i mletački duždevi.

Kao drugo, bukvalno spinuješ zato što uporno ponavljaš protosevast, protosevast, protosevast i protosevast. Iako znaš vrlo dobro šta još piše na pečatu i uprkos tome što si već više puta upozoren da prestaneš sa krivotvorenjem mojih tvrdnji, ti nastavljaš da bukvalno izmišljaš moje reči, iznova i iznova.

Kakvo elementarno neznanje i nerazumevanje istorijskih procesa.

Pa bar pogledaj Vikipediju poput onog jadnika sto te verno prati :D

Pogledajte prilog 1560693

Protosevast - kralj ahahahahahahahhaha
Ja ne znam šta uopšte tebi nije jasno. Ne postoji kralj u vizantijskim titulama, a Bodinov pečat je grčki. Ne piše samo protosevast, već i eksusijast

Dakle, upamti sad već jednom i prestani više kao pokvarena ploča da protosevastišeš. Na pečatu stoji exousiastēs (ἐξουσιαστής).

Eksusijast se u Listi adresa stranim vladarima nalazi pri samom vrhu; navodi se kao treća po redu titula:

ΚΕΦ. μϛʹ. Οἷς ὀφείλει ὁ βασιλεὺς ὀνόμασι​
τιμᾷν τοῖς μεγιστᾶσι καὶ πρώτοις τῶν ἐθνῶν. Ἐξουσιοκράτωρ, ἐξουσιάρχης, ἐξουσιαστὴς, ἄρχων τῶν ἀρχόντων, ἀρχηγὸς, ἀρχηγέτης, ἄρχων, ἐξάρχων,...​

Tako se u Listi titula među primerima eksusijasta nalazi i fatimidski emir Afrike.

Čak imamo očuvano i pismo romejskog cara Romana I Lakapina (920-944) u kojem bugarskog vladara Simeona naziva eksusijastom:

1000016029.jpg


https://archive.org/details/darrouz...opates-correspondence-copie/page/n31/mode/1up

Tako da, potpuno je očigledno da je Konstantin Bodin dobio titulu eksusijasta umesto ranijeg arhont, da označi njegovo uzdignuće, odnosno upravo kraljevsku titulu koju je on nosio. I titula Duklje i Srbije, neverovatno je kompatibilna onim što nalazimo kasnije, samo sa zamenjeni mestima tj. novom primarnom titulom, velikog župana Srbije i Duklje, kako piše bugarski arhiepiskop Demetrije Homaten.

I ti bi sve ovo znao da nisi toliko lenj da pročitaš makar par stranica teksta koji je sastavio Predrag Komatina na ovu temu, koji je rečeni pečat i popularizovao, ili da si bukvalno izdvojio 1 minut svog vremena da makar proguglaš, jer su sve ovo prilično elementarne i naširoko poznate informacije. Imali smo na ovom forumu čak i temu posvećenu specifično Bodinovoj tituli i ovom sfragističkom otkriću.

Ne, pečat Bodina, nije pečat nekakvog činovnika koji je bio u sistemu vizantijske vlasti. I da, u tituli kralja Bodina nema Dalmacije, koliko je god ti želeo ugurati u nju. A po svemu sudeći biće da je nije bilo ni u tituli kralja Mihaila Vojislavljevića. To što se u nekim vizantijskim izvorima koristi arhaičmi naziv Dalmati ništa ne znači; dalmatskim vladarem je bio opisan i ban Borić, iako to ne znači da je ban Bosne imao tituli u svojoj Dalmaciji, baš kao što ni knez Lazar Hrebeljanović nije nikad nosio službeno titulu kneza Tribala.

I nadam se da ćeš više prestati lupetati eeee protosevast znači kralj, odnosno doslovno falsifikovati moje izjave i sada konačno utuviti u svoju glavu. :rtfm: Jer ovo sad već prelazi sve granice ukusa i čista je malicioznost sa tvoje strane, sa ne kažem i otvoreno slaganje.
 
Poslednja izmena:
Према Коматини бугарски цар Симеун је носио у своје време титулу у истом рангу као Бодин и Михајло Комнина их помиње као егзархе Далмата.
Но Кинам бана Борића на једном месту зове егзархом босанских Далмата.
 
Мислим да Ромеји појам горње Далмације нису признавали изван Задра и неких места једноставно су је игнорисали на другој теми смо АГ и ја то обрадили долазак Мануела Комнена у Сплит.
Nije postojalo pojam gornje Dalmacije Nice. Ni donje. Dalmacija je bila jedna. Zvali su je i Slavonijom.
Tu deobu su smislili novohrvati sa zagrebackog sveucilista, ne bi li opravdali ono Dalmacija u titulaciji imaginarnih hrvatskih kraljeva.
 
Da, u jednom krugu vizantijskih izvor razvijene epohe, arhaični egzonim Dalmat bio je korišćen kao naziv za državu Vojislavljevića. Kao jedan geopolitički ili čak etnografski naziv koji su Grkoromeji upotrebljavali. Odnosno, za Duklju sa Srbijom. Pošto je Bosna deo Srbije, zato i za Bosnu piše Jovan Kinam u vreme bana Boriča da je bila dalmatska zemlja. To ne znači, naravno, sa je bosanski ban imao tobož' nekakvu titulu dalmatskog egzarha, kao što ni knez Lazar Hrebeljanović (ili možda još bolje Jovan Vladimir) nije nikada bio knez Tribala, niti Mihailo III Šišman car Miza, ili Skenderbeg (ili Tvrtko) gospodar Ilira.

Ne može se na osnovu toga istrgavati iz konteksta šta su pisali Ana Komnina ili Kinam i veštački uguravagi Dalmaciju. Posebno kad imamo druge izvore, i to ni manje ni više no jedan prvoklasni materijalni ostatak kakav je doslovno (!) vladarski pečat.

Pitanje koje tu ostaje, naravno, vrlo interesantno, jeste kada je i kako Dalmacija ušla u titulu posle Bodina Vojislavljevića, do deifnitivno Vukana Nemanjića.
 
Poslednja izmena:
Nije postojalo pojam gornje Dalmacije Nice. Ni donje. Dalmacija je bila jedna. Zvali su je i Slavonijom.
Tu deobu su smislili novohrvati sa zagrebackog sveucilista, ne bi li opravdali ono Dalmacija u titulaciji imaginarnih hrvatskih kraljeva.
Има разлика, помиње се горња Далмација, није то спорно. Помињу је папини легати када су дошли у Дукљу код Вукана, али поента је разумети да ми не можемо причати о неким стандардним, универзалним појмовима. Зависи, ко шта како зове, а и временски период када се неки назив користи за неку територију је посебан спецификум. Ствари уопште нису просте како се нама чини.
 
Nije postojalo pojam gornje Dalmacije Nice. Ni donje. Dalmacija je bila jedna. Zvali su je i Slavonijom.
Tu deobu su smislili novohrvati sa zagrebackog sveucilista, ne bi li opravdali ono Dalmacija u titulaciji imaginarnih hrvatskih kraljeva.
Не када Хрвати (Далмати) долазе да предају Далмацију. Манојло Комнен каже коју Далмацију? Ми већ владамо Далмацијом не знам да ли постоји нека друга Далмација за коју нисмо чули да нам покажете?
Онда следи романтичан опис Сплита и Салоне од Кинама пробаћу наћи то сад.
 
Има разлика, помиње се горња Далмација, није то спорно. Помињу је папини легати када су дошли у Дукљу код Вукана, али поента је разумети да ми не можемо причати о неким стандардним, универзалним појмовима. Зависи, ко шта како зове, а и временски период када се неки назив користи за неку територију је посебан спецификум. Ствари уопште нису просте како се нама чини.

Krivotvorina isprave pape Kaliksta II iz (datovana u 1120. godinu):

1000016060.jpg


Tu stoji episkopima Gornje Dalmacije.

Pismo kardinala Rajmunda zadarskom arhiepiskopu iz 1177. godine u kojoj stoji o prelatima Gornje Dalmacije:

1000016062.jpg


Pismo ulcinjskog episkopa Pavla dubrovačkom arhiepiskopu iz 1189. godine, Gornja Dalmacija:

1000016064.jpg


Pismo pape Inokentija III iz 1199. godine:

1000016067.jpg


Iznad sam već bio postavio šta piše u svojoj istoriji Toma Arhiđakon Splitski (a ima i u HSM), a Popa Dukljanina kojeg smo toliko do sada iscrpeli mislim da je nepotrebno pominjati.

Ta podela potiče i iz ranijeg perioda. Mislim da smo već bili pominjali na Krsti više Osorski jevanđelistar iz XI stoleća. Postojale su određene akcije Mlečana u ovom smeru; prvi navrati pokušaja da prošire svoju vlast nad Dalmacijom. Oni su u početku bili ograničeni isključivo na Donju Dalmaciju.

Inače, @АнаиванГорд, što se tiče i vizantijske same uprave dalmatske teme u primorju...zar ne beše da, čini mi se Kekavmen, upravo navodi dva različita toparha, baš kako smo pominjali? Dobronju u Gornjoj i Vojislava u Donjoj Dalmaciji? 🤔
 
Има разлика, помиње се горња Далмација, није то спорно. Помињу је папини легати када су дошли у Дукљу код Вукана, али поента је разумети да ми не можемо причати о неким стандардним, универзалним појмовима. Зависи, ко шта како зове, а и временски период када се неки назив користи за неку територију је посебан спецификум. Ствари уопште нису просте како се нама чини.
То сам поставио негде на оној теми од Михајла до Немање ако имаш то од Острогорског обраду Кинама пошаљи да нађем то је после заузимања Београда ,Земуна ,Срема негде.
 
Krivotvorina isprave pape Kaliksta II iz (datovana u 1120. godinu):

Pogledajte prilog 1588627

Tu stoji episkopima Gornje Dalmacije.

Pismo kardinala Rajmunda zadarskom arhiepiskopu iz 1177. godine u kojoj stoji o prelatima Gornje Dalmacije:

Pogledajte prilog 1588633

Pismo ulcinjskog episkopa Pavla dubrovačkom arhiepiskopu iz 1189. godine, Gornja Dalmacija:

Pogledajte prilog 1588639

Pismo pape Inokentija III iz 1199. godine:

Pogledajte prilog 1588645

Iznad sam već bio postavio šta piše u svojoj istoriji Toma Arhiđakon Splitski (a ima i u HSM), a Popa Dukljanina kojeg smo toliko do sada iscrpeli mislim da je nepotrebno pominjati.

Ta podela potiče i iz ranijeg perioda. Mislim da smo već bili pominjali na Krsti više Osorski jevanđelistar iz XI stoleća. Postojale su određene akcije Mlečana u ovom smeru; prvi navrati pokušaja da prošire svoju vlast nad Dalmacijom. Oni su u početku bili ograničeni isključivo na Donju Dalmaciju.

Inače, @АнаиванГорд, što se tiče i vizantijske same uprave dalmatske teme u primorju...zar ne beše da, čini mi se Kekavmen, upravo navodi dva različita toparha, baš kako smo pominjali? Dobronju u Gornjoj i Vojislava u Donjoj Dalmaciji? 🤔
Да, браво за Доброњу и Војислава.
 
Има разлика, помиње се горња Далмација, није то спорно. Помињу је папини легати када су дошли у Дукљу код Вукана, али поента је разумети да ми не можемо причати о неким стандардним, универзалним појмовима. Зависи, ко шта како зове, а и временски период када се неки назив користи за неку територију је посебан спецификум. Ствари уопште нису просте како се нама чини.
Не када Хрвати (Далмати) долазе да предају Далмацију. Манојло Комнен каже коју Далмацију? Ми већ владамо Далмацијом не знам да ли постоји нека друга Далмација за коју нисмо чули да нам покажете?

Mislim da bi ovde možda moglo biti interesantno da dodamo jedan istorijski problem, a to je da postoji ranije, do XI veka, izuzetno veliki broj istorijskih izvora koji govori o „Dalmacijama“. Dakle, u množini. Ne o jednoj Dalmaciji, već o nekoliko.

Referentni rad Ivana Basića o tome, u kojem je popisao tih 50-ak množinskih oblika: https://www.academia.edu/34309481/D...he_light_of_the_new_inscription_from_Córdoba_

Ovo možda ne mora nužno biti povezano sa našom temom, zato što je njegova teza, posebno u svetlu otkrića natpisa iz Kordove, da je zapravo Liburnija jedna od Dalmacija. Ali jeste interesantno zato što se istoriografski razmatralo u tom smeru, i zbog toga što baš negde deluje da kako više nemamo Dalmacije i množini, počinjeno da imamo Gornju i Donju Dalmaciju (ukoliko ne grešim).
 
Inače, @АнаиванГорд, što se tiče i vizantijske same uprave dalmatske teme u primorju...zar ne beše da, čini mi se Kekavmen, upravo navodi dva različita toparha, baš kako smo pominjali? Dobronju u Gornjoj i Vojislava u Donjoj Dalmaciji? 🤔
Да, браво за Доброњу и Војислава.

κάστρα Δαλματίας εἰς τὴν Ζένταν καὶ εἰς τὴν Στάμνον τοπάρχης Βοϊσθλάβος

https://pbw2016.kdl.kcl.ac.uk/person/108510/

Ἰαδῶρα καὶ Σάλων πόλεις εἰσὶ τῆς Δαλματίας. ἦν δὲ ἐν αὐτῇ ἄρχων καὶ τοπάρχης Δοβρωνᾶς

https://pbw2016.kdl.kcl.ac.uk/person/106982/

U oba slučaja se navode dva mesta. Za jednog su Zadar i Salona. To su, dakle, i administrativni i crkveni centri (Donje) Dalmacije. I u slučaju drugog se navode isto dva mesta; Zeta i Ston.

Dakle, po tim mestima se mogu videti u Kekavmenovom Strategikonu obrisi čak i u upravnom smislu razlike između Donje i Gornje Dalmacije u vizantijskom tematskom sistemu druge polovine XI stoleća.

U oba slučaja navodi se po jedan politički i crkveni centar.

Politički - Zadar, Zeta
Crkveni - Solin, Ston

Verovatno bi inače naveo Dubrovnik, ali pošto je on bio izvan domašaja vlasti Stefana Vojislava, umesto njega se našao Ston (sedište stonske episkopije; ne treba ovde prenebregavati ni onu kraljevsku fresku u Crkvi Sv. Mihaila, koja je upravo u Stonu) kao Raguzi najbliži.
 
Poslednja izmena:
κάστρα Δαλματίας εἰς τὴν Ζένταν καὶ εἰς τὴν Στάμνον τοπάρχης Βοϊσθλάβος

https://pbw2016.kdl.kcl.ac.uk/person/108510/

Ἰαδῶρα καὶ Σάλων πόλεις εἰσὶ τῆς Δαλματίας. ἦν δὲ ἐν αὐτῇ ἄρχων καὶ τοπάρχης Δοβρωνᾶς

https://pbw2016.kdl.kcl.ac.uk/person/106982/

U oba slučaja se navode dva mesta. Za jednog su Zadar i Salona. To su, dakle, i administrativni i crkveni centri (Donje) Dalmacije. I u slučaju drugog se navode isto dva mesta; Zeta i Ston.

Dakle, po tim mestima se mogu videti u Kekavmenovom Strategikonu obrisi čak i u upravnom smislu razlike između Donje i Gornje Dalmacije u vizantijskom tematskom sistemu druge polovine XI stoleća.
Прочитаћу баш то али овако колико се сећам Либурнија је на кратко обновљена под Борном касније је већ постао дукс Далмације у том смислу су историчари доксзсли да Франци обнављају римску провинцију Далмацију.
Међутим ове прве административне поделе ми се чине да су између витантијске и франачке интересне зоне.
Када ће се зсправо појам доње Далмације свести на Сплит а горње на Дубровник?
Јер ову поделу коју помињеш Задар Салона , Зета Стон су тскође у 11. веку.
Требало би да је Сплитским саборима стонска епископија припала Сплиту а зетска Дубровник Котор на равне части?
Врло је конфузно...
 
Има разлика, помиње се горња Далмација, није то спорно. Помињу је папини легати када су дошли у Дукљу код Вукана, али поента је разумети да ми не можемо причати о неким стандардним, универзалним појмовима. Зависи, ко шта како зове, а и временски период када се неки назив користи за неку територију је посебан спецификум. Ствари уопште нису просте како се нама чини.
To je vrv prvi pomen I to u kontekstu crkvene hijerarhije. Rec je o 12-13 veku.
Medjutim navodno hrvatsko kraljevstvo u Dalmaciji koegzistira sa srpskim do 11 veka. Do tada apsolutno niko nije poznavao pojam dve Dalmacije. Druga Dalmacija bi trebala biti krucijalni dokaz hrv drzave, medjutim nema je u realnosti, vec jedino u masti altetnativaca.
 
To je vrv prvi pomen I to u kontekstu crkvene hijerarhije. Rec je o 12-13 veku.[..] do 11 veka. Do tada apsolutno niko nije poznavao pojam dve Dalmacije.

Koje je tvoje tumačenje množinskog oblika navođenja imena stare Dalmacije (Dalmacije)?

Zašto u XI stoleću imamo što se tiče Vizantije dva različita toparha; jednog u Gornjoj i drugog u Donjoj Dalmaciji?
 
Да, браво за Доброњу и Војислава.
ХМММ Откуд Доброслав место Војислав....Да ли је Дукљанин спојио обе личности јер му ово није било јасно мислећи да је иста особа?
 
Мислим да су јако мале шансе да је то било 1217. Није немогуће али су далеко веће шансе да је било 18-е. Ако се српско посланство вратило око 10-15 октобра у Рас, нпр. с тачним датумом крунисања. Да би крунисање било могуће 17-е, легат из Рима је морао поћи најкасније до краја октобра, дакле , само 15 дана после одласка српског посланства из Рима. Једино је тако могуће да стигне до средине новембра, јер након тога почиње божићни пост који траје око 40 дана. Мени је то сувише натегнуто временски, буквално би се све морало одвијати 'у минут ' како би се стигло да крунисање буде 17-е.
Адвент почиње 1. децембра и траје до Бадње вечери, то је 24 дана, а не 40.
 
Koje je tvoje tumačenje množinskog oblika navođenja imena stare Dalmacije (Dalmacije)?

Zašto u XI stoleću imamo što se tiče Vizantije dva različita toparha; jednog u Gornjoj i drugog u Donjoj Dalmaciji?
Zasto ne procitas sta o tome kaze strucna literatura?
Primetio sam u poslednje vreme si zaglibio u ekstremne pseudo vode, dajes po mnogim pitanjima samo sopstveno tumacenje, izbegavajuci apsolutno literaturu. Nedavno si to radio po pitanju slovenskih naziva ilirskih utvrdjenja a sada evo I po pitanju dvojne Dalmacije. Samo nastavi tako 😊
 
Teraš me bespotrebno da se ponavljam i da po deseti put prolazimo kroz isti diskusiju leoz koju smo već nekoliko puta do sada bili prošli.

Dakle, kao prvo, znaš vrlo dobro da se titula protosevasta ponekad davala i ljudima van direktne vlasti vizantijskog cara, kako bi se njima odavala počast. Znaš da je ona bila dodeljena i vođi Normana, Robertu Gviskardu, kako piše Ana Komnina u Aleksijadi, a znaš da su je dobijali i mletački duždevi.

Kao drugo, bukvalno spinuješ zato što uporno ponavljaš protosevast, protosevast, protosevast i protosevast. Iako znaš vrlo dobro šta još piše na pečatu i uprkos tome što si već više puta upozoren da prestaneš sa krivotvorenjem mojih tvrdnji, ti nastavljaš da bukvalno izmišljaš moje reči, iznova i iznova.




Dakle, upamti sad već jednom i prestani više kao pokvarena ploča da protosevastišeš. Na pečatu stoji exousiastēs (ἐξουσιαστής).

Eksusijast se u Listi adresa stranim vladarima nalazi pri samom vrhu; navodi se kao treća po redu titula:

ΚΕΦ. μϛʹ. Οἷς ὀφείλει ὁ βασιλεὺς ὀνόμασι​
τιμᾷν τοῖς μεγιστᾶσι καὶ πρώτοις τῶν ἐθνῶν. Ἐξουσιοκράτωρ, ἐξουσιάρχης, ἐξουσιαστὴς, ἄρχων τῶν ἀρχόντων, ἀρχηγὸς, ἀρχηγέτης, ἄρχων, ἐξάρχων,...​

Tako se u Listi titula među primerima eksusijasta nalazi i fatimidski emir Afrike.

Čak imamo očuvano i pismo romejskog cara Romana I Lakapina (920-944) u kojem bugarskog vladara Simeona naziva eksusijastom:

Pogledajte prilog 1588580

https://archive.org/details/darrouz...opates-correspondence-copie/page/n31/mode/1up

Tako da, potpuno je očigledno da je Konstantin Bodin dobio titulu eksusijasta umesto ranijeg arhont, da označi njegovo uzdignuće, odnosno upravo kraljevsku titulu koju je on nosio. I titula Duklje i Srbije, neverovatno je kompatibilna onim što nalazimo kasnije, samo sa zamenjeni mestima tj. novom primarnom titulom, velikog župana Srbije i Duklje, kako piše bugarski arhiepiskop Demetrije Homaten.

I ti bi sve ovo znao da nisi toliko lenj da pročitaš makar par stranica teksta koji je sastavio Predrag Komatina na ovu temu, koji je rečeni pečat i popularizovao, ili da si bukvalno izdvojio 1 minut svog vremena da makar proguglaš, jer su sve ovo prilično elementarne i naširoko poznate informacije. Imali smo na ovom forumu čak i temu posvećenu specifično Bodinovoj tituli i ovom sfragističkom otkriću.

Ne, pečat Bodina, nije pečat nekakvog činovnika koji je bio u sistemu vizantijske vlasti. I da, u tituli kralja Bodina nema Dalmacije, koliko je god ti želeo ugurati u nju. A po svemu sudeći biće da je nije bilo ni u tituli kralja Mihaila Vojislavljevića. To što se u nekim vizantijskim izvorima koristi arhaičmi naziv Dalmati ništa ne znači; dalmatskim vladarem je bio opisan i ban Borić, iako to ne znači da je ban Bosne imao tituli u svojoj Dalmaciji, baš kao što ni knez Lazar Hrebeljanović nije nikad nosio službeno titulu kneza Tribala.

I nadam se da ćeš više prestati lupetati eeee protosevast znači kralj, odnosno doslovno falsifikovati moje izjave i sada konačno utuviti u svoju glavu. :rtfm: Jer ovo sad već prelazi sve granice ukusa i čista je malicioznost sa tvoje strane, sa ne kažem i otvoreno slaganje.
Мислим да титула Егзарх тачно одовара титули Ексусијат код Ане Комнине. Није идкњучено да је Бан Борић добио такву титулу од Манојла Комнина. Кинам тачно помиње да Дрина одвсја Босну од остале Србије и да Босна није подређена рашком архижупану.
На другом мести Бана Борића помиње као Егзарха босанских Далмата. Није искључено да у интеракцијама и превирањима са Мађарима око Босне бан Борић и могао добити такву титулу која би му гарантовала неки привид самосталности и покушај отимања од Мађара.
Манојло Комнин се потписао једном ксо цар Србије и Босне.
А што се тиче Далмације нормално је дасу Ромеји инсистирали на оном делу Далмације који они контролишу као јединој правој Далмацији.
Тако треба схватити њихов појам Далмације и Далмата.
 

Back
Top