Sove

насмејана сова.jpg
 
Šumska sova

Šumska sova (lat. Strix aluco) vrsta je ptica koja pripada redu sova (Strigiformes) i porodici pravih sova (Strigidae). Pripada srednje velikim sovama. Ova zbijena sova smeđeg ili sivog perja lovi plen uglavnom noću. Šumska sova je stanarica i uglavnom naseljava stare lišćarske i mešovite šume, ali i ljudska naselja i parkove. Ne nalazi se na IUCN crvenoj listi i po kriterijumima u poslednjih deset godina one su procenjene kao „najmanja briga“. Ipak u Srbiji je šumska sova na listi strogo zaštićenih vrsta ptica, s obzirom na to da je većina šuma mlada pa nema dovoljno starih stabala sa dupljama u kojima se one gnezde

Šumska sova je snažna ptica, mase od 400 do 800 g. Ženke su veće i masivnije od mužjaka kao i kod ostalih vrsta sova. Mužjaci su dužine 40–43,5 cm, sa rasponom krila 90–95 cm i mase 410–550 g, a ženke dužine tela 43,5–46,0 cm, raspona krila 94–105 cm i mase 410–800 g.[4] Ova srednje velika sova sa relativno krupnom okruglom glavom, je kestenasto-smeđe boje ili svetlosmeđe sa sivom nijansom umsto tamno smeđe, prošarana je tamnim uzdužnim prugama

Kljun je svetlo žute boje, a noge su dobro operjale. Poznata je po svom oglašavanju: „huu-hu-hu“, koje se ponavlja u razmaku od svake tri sekunde.

Oči su joj velike, smeštene su na prednjoj strani glave i imaju dobar noćni vid. Za razliku od većine sova koje imaju žutu ili narandžastu boju očiju, šumska sova ima tamne beonjače. Sluh je izuzetno dobro razvijen. Sovine uši su smeštene levo i desno od očiju u obliku malih otvora koji su zaštićeni perjem i nisu na istoj visini, jedno je više, a drugo niže u odnosu na oči. Baš ta asimetričnost ušiju daje im trodimenzionalnost zvuka. Sluh im je vrlo osetljiv tako da svoj plen mogu locirati i u potpunoj tami.

Dan provodi dremajući uz stablo ili u nekoj šupljoj grani, po zalasku sunca kreće u lov. Šumska sova leti sa malo zamaha zaobljenim krilima. Kao i većina sova, u letu je tiha zahvaljujući mekim perima. Ova vrsta je neustrašiva što se tiče odbrane gnezda i mladunčadi, i uljeza napada svojim oštrim kandžama. Tada mogu biti napadnuti psi, mačke i ljudi. Prosečan životni vek šumskih sova je 5 godina, ali su poznati slučajevi životnog veka od 18 godina u divljini, i 27 godina u zatvoreništvu.

Stanarica je i strogo teritorijalna vrsta. Nakon što mlada ptica jednom zauzme teritoriju, brani je i na njoj ostaje čitav svoj život. Nastanjuje šume, parkove i veće vrtove. Šumskoj sovi glavni vid ishrane čine mišoliki glodari, mada se hrani i sitnim pticama, gmizavcima, vodozemcima i insektima, a ume da ulovi i ribu.

U Srbiji Šumska sova je najčešća vrsta koja se može sresti u šumama sa još nekoliko vrsta sova, pretpostavlja se da se gnezdi oko 11.000 parova.
( Wikipedija)
sumska sova.jpg


mladuncad sumske sove.jpg


sum sov.jpg
 
Kukuvija

800px-Tyto_alba_close_up.jpg

Kukuvija je sova srednje veličine sa izraženim srcastim licem, dugih nogu i bez uškica. Oči su crne, relativno male. Gornji delovi tela su žuto-braonkasti, letna i repna pera sa poprečnim crnim prugama, leđa sivkasta sa belim tačkicama. Donji delovi tela su svetliji, žute ili braon boje sa tamnim tačkicama.
Gnezdi se uglavnom u nizijskim predelima Srbije. Van perioda gnežđenja se može pojaviti i u brdsko-planinskim staništima. Procenjena populacija je 800-1.200 parova u Srednjoj Srbiji, a 2.000-2.500 parova u Vojvodini.
Kukuvija je uglavnom stanarica. Odrasle ptice ostaju na teritoriji, dok mlade lutaju i do par stotina kilometara od gnezda.

1024px-Australian_barn_owl.jpg

Ovo vrsta koja bira otvorena staništa sa dosta travnatih površina na kojima nalazi bogate izvore hrane. Često boravi u ljudskim naseljima. Izbegava velike nadmorske visine i predele sa dugotrajnim snežnim pokrivačem.

Kukuvije žive usamljeno ili u parovima. Preko dana se odmaraju na tavanima, napuštenim objektima, u rupama u zidovima, u dupljama drveća, retko u gustom rastinju. Iako je tipična noćna ptica, kukuvija može biti aktivna i tokom dana. Let je bešuman, a mekani zamasi se smenjuju kliženjem.

Osnovna hrana kukuvije su sitni sisari (voluharice, miševi, pacovi, rovčice), retko ptice, žabe, gušteri. Masa plena varira od 5 do 200 grama. Lovi sa osmatračnice ili u letu kada pretražuje živice, rubove polja, livade i pašnjake. Plen nalazi dobrim sluhom. Gvalice kukuvije su tipično sjajne, ovalne ili okrugle i tamne, gotovo crne.

Gnezda se nalaze na tavanima, u rupama zidova, u dupljama drveća, stogovima slame. Prihvata posebno napravljene kutije za gnežđenje. Ženka najčešće polaže 4-7 jaja u razmaku od po 2 dana. Jaja su ovalna, potpuno bela. Mladi se izležu nakon 5 nedelja inkubacije, a iz gnezda izlaze sa starošću od oko 2 meseca. Nakon izletanja, ostaju uz roditelje još 1 mesec i potom se osamostaljuju. Kukuvije se gnezde najčešće jednom godišnje, ali kada hrane ima u izobilju mogu imati i 2 legla.

U Srbiji je kukuvija ugrožena pre svega gubitkom staništa za ishranu i gnežđenje. Intenzivna poljoprivreda ne pogoduje sovama zbog velike upotrebe otrova. Sve je manje starih zgrada i tavana na kojima se kukuvije mogu gnezditi i odmarati. Svake godine na veliki broj strada na putevima, a posebno opasni su auto i magistralni putevi na kojima se vozila kreću velikim brzinama.
(centar za zastitu sova Srbije)
 
simbolika sove

c0b26ecaf1032737259c560bb11fada6.jpg

Ljudi su bili oduvek fascinirani sovama i često ih posmatrali sa strahopoštovanjem.
O njima postoje različita, često kontradiktorna verovanja i tumačenja. Ljudi su se plašili
sova i poštovali ih, divili im se i prezirali ih, smatrali ih mudrima i nerazumnima, povezivali
ih sa veštičarenjem i medicinom, rođenjem i smrću.
Kod starih Egipćana, Kelta i Hindu kultura simbolično značenje sove se odnosi na podzemni
svet i zaštitu mrtvih. Posmatrana u ovom svetlu sova je vladalac noći i posmatrač duša.
Sova je poštovana kao čuvar duša koje su prelazile iz jednog sveta u drugi, i verovalo se da
sova prati duše u podzemni svet. Za stare Egipćane sova je bila čuvar podzemnog sveta. Nerazumevanje ove simbolike sove donelo joj je negativnu asocijaciju u vezi sa smrću.
sova.jpg

U većini grčkih mitova sova simbolizuje mudrost. Grčka, boginja mudrosti,
Atina je bila tako impresionarana velikim očima i svečanom pojavom sove da
pošto je proterana nestašna vrana, ona je nju učinila svojom omiljenom pticom.
Njena ptica je bila mala sova. Sove su se naselile u velikom broju u hramu na
Akropolju i štitile ga. Verovalo se da su magično "unutrašnje svetlo" Akropolju
dale sove. Kao simbol Atine sova je bila zaštitnik i pratila grčku armiju u rat, ali
bila je i inspiracija za svakodnevni život. Grčki vojnici su verovali da je znak pobede,
ako ih sova nadleti pred bitku. Mala sova je stavljana na poleđinu kovanica u staroj Grčkoj.
http://www.artnit.net
 
Poslednja izmena od moderatora:

Back
Top