Случај Милоша Милојевића

Поштено, "своју улицу" имају и Јован Рајић и Панта Срећовић и Руварац и Стојан Новаковић, и треба да имају, био би неопростив пропуст да немају, као што би био пропуст да се нису сјетили Милоша Милојевића, без обзира на критике и оспоравања неких (а онај којег нико не критикује и не оспорава или ништа за живота није учинио вриједно помена, или бјеше "строги конформиста" који је снисходљиво пазио да се не замјери систему, околини, а некад и наопаком схватању).
Али ето, сјетили су се, :ok: .

Meni je drago iz prvog razloga da se pomogne razbijanju te njegove prokazanosti u 21. veku.
 
Удружење "Милош Милојевић" из Црне Баре наставља са истраживањем заоставштине академика Милоша Милојевића. У читаоници библиотеке Факултета музичке уметности (ФМУ) у Београду, Предраг Ђурић, члан Удружења остварио је УВИД у:

Ноте за вiолину Милоша Милоєвића Мачванина - Ноте за ћемане, албум композиција за виолину из 1861. године.
Ради се о јединственом рукопису "Ноте за ћемане Милоша Милоевића Мачванина III год. права у Књежеско-србском лицею слушатеља из октомбра 1861 год. у Биiограду".


118147410_4207445079327566_9165808744911172051_o.jpg
 
Spisak plemena koja su zivela u Maloj Aziji Milojevic je uzeo iz knjige Certkova Trakijska plemena Male Azije, http://library.kazachiy-hutor.ru/up...-Frakiyskie-plemena-zhivshie-v-Maloy-Azii.pdf

Certkov, https://ru.wikipedia.org/wiki/Чертков,_Александр_Дмитриевич

U raspravi o pomenu Boga Dagona u Karlovackom rodoslovu, Relja Novakovic je naveo ovu knjigu kao verovatno znacajnu ali tesko dostupnu. Relja nazalost nije imao prilike da je procita, ali evo je sada na netu, dostupna svakome. I zaista veoma zanimljivih stvari tu ima, u skladu sa ruskom skolom 19. veka.

Elem, ko optuzuje Milojevica da lupeta o Srbima iz Male Azije, zapravo optuzuje Certkova.
 
Ти баш обожаваш овог лика. Нисам бројао али мислим да је ово барем 30и видео клип са Радуловићем када има "своје тренутке" који си приложио.
Тип је (по обичају) и у краткој бесједи од 3 минуте успио изнијети више нетачности, ту нам мудрује о тајној конвенцији (чији садржај је ето њему познат, могуће овај на теми коа постоји на крсти) која је потписана након Сан Стефанског мира којом се Мијатовић (којем је узгред Радуле машио име) дозволио Бенијамину Калају да напише историју Срба.
Проблем је што је Бенијамин није могао написати јер је већ написана (овдје) раније и објављена 1877.године, прије времена о којем нам говори Радуле.
Да Милојевић васкрсне рекао би "у реду је Радуле, али барем ти ме немој више бранити".
 
Spisak plemena koja su zivela u Maloj Aziji Milojevic je uzeo iz knjige Certkova Trakijska plemena Male Azije, http://library.kazachiy-hutor.ru/up...-Frakiyskie-plemena-zhivshie-v-Maloy-Azii.pdf

Certkov, https://ru.wikipedia.org/wiki/Чертков,_Александр_Дмитриевич

U raspravi o pomenu Boga Dagona u Karlovackom rodoslovu, Relja Novakovic je naveo ovu knjigu kao verovatno znacajnu ali tesko dostupnu. Relja nazalost nije imao prilike da je procita, ali evo je sada na netu, dostupna svakome. I zaista veoma zanimljivih stvari tu ima, u skladu sa ruskom skolom 19. veka.

Elem, ko optuzuje Milojevica da lupeta o Srbima iz Male Azije, zapravo optuzuje Certkova.
Hajnrih Kuntsman, https://de.wikipedia.org/wiki/Heinrich_Kunstmann_(Slawist), jedan od ljudi koji je nastavio da fantazira o istoriji Slovena u 20. veku, je prvi covek koji je obradio pomen Boga Dagona u Karlovackom rodoslovu. Kuntsman je dosao do zakljucka da su anticki Dacani dobili ime po Dagonu.

Relja Novakovic je u svojoj fazi kada je poceo da ludi (poceo da istrazuje) nasao ovaj zakljucak Kuntsmana kao zanimljiv. Medjutim, u celoj prici cudi kako je jedan narod na Dunavu mogao slaviti bozanstvo koje se u istoriji vezivalo za gornji tok Tigra i Eufrata. U tom smislu paznju mu je privukao podatak iznet kod Milojevica o postojanju hrama Boga Dakskog u Kapadokiji u Maloj Aziji. Iako svestan cinjenice da su Milojeviceve knjige proglasene bezvrednim, Relja je pretpostavio da je ovaj podatak Milojevic preuzeo od Certkova i tu je morao da stane zato sto mu je ta knjiga bila nedostupna.

I zaista, kod Certkova je navedeno da je u Kapadokiji u antici zivelo pleme Venasi (zvuci poznato), koje je imalo hram posvecen bogu Dakskom, храм Дия Дакийского. Certkov je kao izvor naveo Strabonovu geografiju. Valjda je normalno zapitati se otkud pomen Dacana u 1. veku u maloj Aziji? Ili onaj ko se to zapita pokazuje znake ludila? Sta mislis ti Slavene?

To bi teoretski moglo da znaci da se kult boga Dagona preneo iz Sirije preko Male Azije u Evropu. Teoretski, mozda, treba razmisliti, kaze Relja svestan kakvim ce primitivnim napadima biti izlozen.

Na Perseus sajtu stoji sledeci ispis Strabove geografije,
Inkeddios_LI.jpg

Dakle ne radi se o Bogu Dakskom vec o Asbameanu

Medjutim na istom sajtu, na engleskom prevodu Straba, stoji rec Dacian, sa sledecom zabeleskom

dacian.JPG

Hmmmmmm......pocinjem da ludim.......
 
Hajnrih Kuntsman, https://de.wikipedia.org/wiki/Heinrich_Kunstmann_(Slawist), jedan od ljudi koji je nastavio da fantazira o istoriji Slovena u 20. veku, je prvi covek koji je obradio pomen Boga Dagona u Karlovackom rodoslovu. Kuntsman je dosao do zakljucka da su anticki Dacani dobili ime po Dagonu.

Relja Novakovic je u svojoj fazi kada je poceo da ludi (poceo da istrazuje) nasao ovaj zakljucak Kuntsmana kao zanimljiv. Medjutim, u celoj prici cudi kako je jedan narod na Dunavu mogao slaviti bozanstvo koje se u istoriji vezivalo za gornji tok Tigra i Eufrata. U tom smislu paznju mu je privukao podatak iznet kod Milojevica o postojanju hrama Boga Dakskog u Kapadokiji u Maloj Aziji. Iako svestan cinjenice da su Milojeviceve knjige proglasene bezvrednim, Relja je pretpostavio da je ovaj podatak Milojevic preuzeo od Certkova i tu je morao da stane zato sto mu je ta knjiga bila nedostupna.

I zaista, kod Certkova je navedeno da je u Kapadokiji u antici zivelo pleme Venasi (zvuci poznato), koje je imalo hram posvecen bogu Dakskom, храм Дия Дакийского. Certkov je kao izvor naveo Strabonovu geografiju. Valjda je normalno zapitati se otkud pomen Dacana u 1. veku u maloj Aziji? Ili onaj ko se to zapita pokazuje znake ludila? Sta mislis ti Slavene?

To bi teoretski moglo da znaci da se kult boga Dagona preneo iz Sirije preko Male Azije u Evropu. Teoretski, mozda, treba razmisliti, kaze Relja svestan kakvim ce primitivnim napadima biti izlozen.

Na Perseus sajtu stoji sledeci ispis Strabove geografije,
Pogledajte prilog 765619
Dakle ne radi se o Bogu Dakskom vec o Asbameanu

Medjutim na istom sajtu, na engleskom prevodu Straba, stoji rec Dacian, sa sledecom zabeleskom

Pogledajte prilog 765621
Hmmmmmm......pocinjem da ludim.......
Има мапа где се појављују „чудна“ имена народа у Малој Азији.


Нпр. ова
https://www.raremaps.com/gallery/de...mporibus-henetorum-populorum-sede-cla-mortier

Eneti.jpg
 
Da; pa imaš i u tom snimku isečak iz Milojevićeve knjige.

Pogledajte prilog 766095

Po Milojeviću, kralj Budimir (675-680) je podelio svoju zemlju da bi njome lakše upravljao. Jedna od zemalja bila je Crvena Hrvatska.
Svašta..Čak ni strani istoričari ne uzimaju za ozbiljno te razne prepise..Neko uvaženo mišljenje jeste da je taj prepis modifikovan, tačnije naručeno delo, čak ni kada razmatraju ljpd uopšte ne koriste to gde se pominje crvena hrvatska.
 
Svašta..Čak ni strani istoričari ne uzimaju za ozbiljno te razne prepise..Neko uvaženo mišljenje jeste da je taj prepis modifikovan, tačnije naručeno delo, čak ni kada razmatraju ljpd uopšte ne koriste to gde se pominje crvena hrvatska.

I pokojni arheolog Đorđe Janković je smatrao da je Crvena Hrvatska, u izvesnom smislu, istorijska tvorevina. Njegova je hipoteza bila da se ogranak hrvatskog plemena izdvojio i naselio na području današnje severne Albanije, a arheološki pokušao je da te etničke Hrvate identifikuje kroz Komani-Kroja kulturu.
 
Da; pa imaš i u tom snimku isečak iz Milojevićeve knjige.

Pogledajte prilog 766095

Po Milojeviću, kralj Budimir (675-680) je podelio svoju zemlju da bi njome lakše upravljao. Jedna od zemalja bila je Crvena Hrvatska.
Цитира ЛПД где се једино то помиње, а у његово време још није било познато да је реч о спису који нема много везе са историјским чињеницама.
 
Цитира ЛПД где се једино то помиње, а у његово време још није било познато да је реч о спису који нема много везе са историјским чињеницама.

Не знам који извор тачно исписује. Видиш да је комбинација свега и свачега. ЦХ се зове Дедина и то ограничио ју је искључиво на Зету. Не знам је ли Дукљанин био њему изричито познат или га је знао само преко, типа, Орбинија.

Што се тиче самог Дукљаниновог списа, већ је тада доста било критике.
 
Не знам који извор тачно исписује. Видиш да је комбинација свега и свачега. ЦХ се зове Дедина и то ограничио ју је искључиво на Зету. Не знам је ли Дукљанин био њему изричито познат или га је знао само преко, типа, Орбинија.

Што се тиче самог Дукљаниновог списа, већ је тада доста било критике.
У сваком случају имао је увид у тај документ док му веродостојност истог свакако није била позната, није први ни једини такав случај.
Први део Орбинијевог КС је буквално препис ЛПД.
 
Први део Орбинијевог КС је буквално препис ЛПД.
Nije prvi deo, nego je u Orbinijevoj knjizi posebno, pod posebnim poglavljem, u sred njegove knjige, i u potpunosti Orbini samo objavio, izstampao Kljizicu o Gotima sa svojim predgovorom. A ostali dio Orbinijeve knjige je Orbinijeva istorija, dakle i prvi i zadnji dio, i prije i poslje Knjizice o Gotima, koji nije ni bukvalno ni ovako ni onako Knjizica o Gotima.
 
Nije prvi deo, nego je u Orbinijevoj knjizi posebno, pod posebnim poglavljem, u sred njegove knjige, i u potpunosti Orbini samo objavio, izstampao Kljizicu o Gotima sa svojim predgovorom. A ostali dio Orbinijeve knjige je Orbinijeva istorija, dakle i prvi i zadnji dio, i prije i poslje Knjizice o Gotima, koji nije ni bukvalno ni ovako ni onako Knjizica o Gotima.
Па то и кажем у први део своје историје Словена он је убацио превод са латинског ЛПД, друго поглавље под насловом Историја краљева Далмације и осталих суседних земаља Илирика, од 495. до 1161. године (р. 205—239) су одатле, није Орбини ништа накнадно измислио већ је то преузео из ЛПД, тако што га је превео са латинског на италијански и тако записао.Не улазим у истинитост написаног.
Попис готских или како се каже на латинском словенских краљева помиње Дукљанин и Орбини и то преузима.
 
da li Milojević zaista govori o tzv crvenoj hrvatskoj ili?
Govori.
Milojevic je koristio izvore, ako pogledas njegovu knjigu videces da je bio obrazovan i da su mu bili dostupni mnogobrojni izvori. Ja sam pod utiskom trenutne propagande takodje mislio da su njegova pisanja plod maste, medjutim kada sam pogledao knjigu shvatio sam da to jednostavno nije tacno, covek je koristio izvore kao i misljenja tada eminentnih istoricara.

Njegov licni stav je medjutim da su svi Sloveni potekli od Srba pa u tom smislu i interpretira izvore.

Sto se tice crvene Hrvatske, tu citira Dukljanina, ali to je zaista manje vazna cinjenica ako se pogleda njegov stav da su Hrvati jedno veliko srpsko pleme, pogotovo sto u vreme kada je pisao nije bilo tenzija izmedju Srba i Hrvata.

Elem on je branio tada validnu naucnu liniju koju su zastupali recimo americki lingvista Donaldson, ruski istoricar Certkov itd, o migraciji Slovena iz Azije, preko Male Azije u Evropu. To je tada bilo mozda i preovladajuce misljenje u nauci. Sada vidimo da se to misljenje anatemise i u tom smislu vrsi se propaganda protiv Milojevica.

E u toj propgandi najvise se eksploatise cinjenica da je on citirao Dukljanina vezano za crvenu Hrvatsko, sto je blago receno perfidno.
 

Back
Top