Slovensko nasleđe u Grčkoj

  • Začetnik teme Začetnik teme Viden
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Imas li dojavu kada ce neko da snimi film ili bar video klip koji opisuje invaziju Slovena na Kipar u jednosedima, dvosedima i cetvercima bez kormilara?

Ma idi bre, normalan čovek vidi da su budale u pitanju... nema leka apoteka...

Došli na Peloponez u 7. veku i dali mu ime Moreja. Došli "monoksilima" na Krit i formirali 17 naselja za koje naziv opstaje do danas.

Inače, ima film o invaziji Srba na Kipar i kiparske banke 1990-tih. Zaboravio sam naziv. :per:
 
Ma idi bre, normalan čovek vidi da su budale u pitanju... nema leka apoteka...

Došli na Peloponez u 7. veku i dali mu ime Moreja. Došli "monoksilima" na Krit i formirali 17 naselja za koje naziv opstaje do danas.

Inače, ima film o invaziji Srba na Kipar i kiparske banke 1990-tih. Zaboravio sam naziv. :per:
Sto si takav, mastovit reziser bi to mogao da izvede. Mozda Kusturica?
 
Volos first appears again in 1333, as one of the cities captured by the Byzantine general John Monomachos in Thessaly, under the name "Golos" (Γόλος).[7] The name is of Slavic origin, from golo, golъ, "barren".[9][10] Another theory derives the name from Slavic golosh, "seat of administration".[11] Two alternative theories allude to a Greek origin through the words βολή (throw), as fishermen threw their nets into the sea from that area, and βώλος (piece of land) but the Greek scholar G. Hatzidakis considers them to be paretymologies at best.[9] The modern form of the name is first attested in 1540.[10]

The walls of medieval Golos follow the traces of the fortifications of ancient Iolcus, and many remnants of the ancient city have been found in the medieval citadel.[12]

Along with the rest of Thessaly, Volos fell under Serbian rule in 1348, governed by Gregory Preljub.[13] After Preljub's death Thessaly passed under the brief rule of Nikephoros II Orsini, followed by the Serbian rulers Simeon Uroš and John Uroš. After the latter's death in 1373, Thessaly returned under Byzantine rule for twenty years, until its conquest by the Ottoman Empire under Sultan Bayezid I.[14]
 
Планина у данашњој Грчкој, коју на данашњем грчком језику зову Буци или Бучи (Μπούτσι), у прошлости је имала назив БУДИМЉЕ, а највиши врх је био Буч(ј)е.. Данас је у Македонији називају Д'мбенском планином а планинакса села припадају трима новоствореним државама.

Највисока точка е врвот Буче (или Бучје; Ανεμοδαρμένη, Μπούτσι или Πυραμίς) со 1.795 м близу с. Брезница.(Ватохори).

Назив БУДИМЉЕ се односио на планину, реку и град.
budimlje.png


https://mk.wikipedia.org/wiki/Д’мбенска_Планина
https://www.wikiloc.com/hiking-trai...base-sten-koruphe-anemodarmene-1795m-30943689

Будимљанска жупа је била једна од матичних области средњовековне Србије. Почетком 13. века, баштинске поседе у будимљанској области је имао жупан Стефан Првослав, синовац српског великог жупана Стефана Немање, који је у средишту ове жупе подигао знаменити манастир будимљански манастир. Након добијања црквене аутокефалности 1219. године, први српски архиепископ Сава је приликом оснивања нових епархија у српским земљама одабрао управо поменути манастир у жупи Будимљи, одредивши га за средиште новоустановљене Будимљанске епархије.

По Милојевићу, Будимљанска епископија из времена Св.Саве је била у граду Будимљу, на планини Бучин, ниже Корче и Преспанског језера

content
 
Планина у данашњој Грчкој, коју на данашњем грчком језику зову Буци или Бучи (Μπούτσι), у прошлости је имала назив БУДИМЉЕ, а највиши врх је био Буч(ј)е.. Данас је у Македонији називају Д'мбенском планином а планинакса села припадају трима новоствореним државама.

Највисока точка е врвот Буче (или Бучје; Ανεμοδαρμένη, Μπούτσι или Πυραμίς) со 1.795 м близу с. Брезница.(Ватохори).

Назив БУДИМЉЕ се односио на планину, реку и град.
Pogledajte prilog 1226884

https://mk.wikipedia.org/wiki/Д’мбенска_Планина
https://www.wikiloc.com/hiking-trai...base-sten-koruphe-anemodarmene-1795m-30943689

Будимљанска жупа је била једна од матичних области средњовековне Србије. Почетком 13. века, баштинске поседе у будимљанској области је имао жупан Стефан Првослав, синовац српског великог жупана Стефана Немање, који је у средишту ове жупе подигао знаменити манастир будимљански манастир. Након добијања црквене аутокефалности 1219. године, први српски архиепископ Сава је приликом оснивања нових епархија у српским земљама одабрао управо поменути манастир у жупи Будимљи, одредивши га за средиште новоустановљене Будимљанске епархије.

По Милојевићу, Будимљанска епископија из времена Св.Саве је била у граду Будимљу, на планини Бучин, ниже Корче и Преспанског језер
Kamena Vurla, mesto poznato po izvorima vrele vode koja izbija iz stenovitog tla.
Kazu da ovo ime znaci "spaljeni korov", mada mene neodoljivo podseca na kamena vrela. Da li znas nesto o poreklu imena ovog mesta?
 
Kada su posredi migracije naroda u nove krajeve, narod ponese svoje toponime iz starog kraja u nove predele pa se javlja mnogo toponimskih duplikati.

Po današnjoj Grčkoj i Albaniji, međutim, sve originalni slovenski toponimi i to u mnoštvu na prvi pogled nesagledivom.

Zaključujemo - Sloveni Grčke i Albanije su autohtoni.
 
Kamena Vurla, mesto poznato po izvorima vrele vode koja izbija iz stenovitog tla.
Kazu da ovo ime znaci "spaljeni korov", mada mene neodoljivo podseca na kamena vrela. Da li znas nesto o poreklu imena ovog mesta?
Na grčkom je izvor odn. vrelo Υδάτινη πηγή , a ne bi bilo verovatno da izvor vode sa radonom (kao u Niškoj ili Soko-banji) zovu "spaljeni korov.". Kamen na grčkom je "petra".
kamena-vourla1-2352669634.jpg

https://www.mygreekheart.com/en/item/spa-and-springs-kamena-vourla/

Istina je da nama zvuči kao kamena vrelo, odn.kameno vrelo. A i vidi se vrelo omeđeno kamenom..;)
Pogledaću, zasad vidim zbunjujuću stvar : naziv je promenjen u : Καμένα Βούρλα 2018.godine.
S druge strane, taj gradić Kamena Vurla je u zalivu neposredno ispod VOLOS zaliva, gde smo sigurni u viševekovnu prisutnost Slovena, sudeći po brojnim slovenskim toponimima.

I još, po nekom savremenom putopisu
"Naši ljudi koriste Kamenu Vourlu kao usputnu stanicu za Peloponez. Inače je ovo i banja sa termalnim izvorima, tako da je more toplo zbog izviranja toplih podzemnih voda u more. "
..Kamena Vurla je na uobičakenoj trasi do Moreje /Peloponeza gde opet postoji mnoštvo sačuvanih slovenskih toponima.
 
Poslednja izmena:
Na grčkom je izvor odn. vrelo Υδάτινη πηγή , a ne bi bilo verovatno da izvor vode sa radonom (kao u Niškoj ili Soko-banji) zovu "spaljeni korov.". Kamen na grčkom je "petra". Potražiću fotografija izvora, makar da vidimo da li izvire iz kamena.
Istina je da nama zvuči kao kamena vrelo, odn.kameno vrelo. Pogledaću, zasad vidim zbunjujuću stvar : naziv je promenjen u : Καμένα Βούρλα 2018.godine.
S druge strane, taj gradić Kamena Vurla je u zalivu neposredno ispod VOLOS zaliva, gde smo sigurni u viševekovnu prisutnost Slovena, sudeći po brojnim slovenskim toponimima.

I još, po nekom savremenom putopisu
"Naši ljudi koriste Kamenu Vourlu kao usputnu stanicu za Peloponez. Inače je ovo i banja sa termalnim izvorima, tako da je more toplo zbog izviranja toplih podzemnih voda u more. "
..Kamena Vurla je na uobičakenoj trasi do Moreje /Peloponeza gde opet postoji mnoštvo sačuvanih slovenskih toponima.
Izgleda da Grci shvataju značenje reči kamen, obzirom da su termalna izvorišta Kamene Vurle dekorisali upravo kamenom :D

https://www.google.com/imgres?imgur...Bn#imgrc=Ms36MC_-V_6x_M&imgdii=UHcyNIFU-xIZBM
 
Kamena Vurla, mesto poznato po izvorima vrele vode koja izbija iz stenovitog tla.
Kazu da ovo ime znaci "spaljeni korov", mada mene neodoljivo podseca na kamena vrela. Da li znas nesto o poreklu imena ovog mesta?
По њима, Вурла би требало да буде коров (одређена врста), а Камени би требало да значи спаљен, тачније паљен.
Naravno da razumeju kad je pola reči u grčkom srpskog porekla:

Nea Kameni, Santorini
Nea Kameni is a small uninhabited Greek island of volcanic origin located in the Aegean Sea, within the flooded Santorini caldera.
Nea Kameni and the neighbouring small island Palea Kameni (the new and old burnt islands) have formed over the past two millennia through repeated eruptions of dacite lava and ash.
Овде има смисла да је камен паљен, односно обгорео од лаве. Нису баш исправно схватили. Острво од паљеног камена.
https://en.wikipedia.org/wiki/Nea_Kameni
https://en.wikipedia.org/wiki/Palea_Kameni

И још, као да је сваки "Камени" острво обгорело због лаве. http://www.decadevolcano.net/santorini/kameni.htm
  • 1570-1573 -- Formation of Mikri Kameni (gr., = "small burnt island"). Surtseyan activity, ash-fall and block fall-out
А да острва личе на камен, личе !
Поглед са Санторинија, где је Неа Камени у првом плану, Палаја Камени је иза њега, крајње лево је Аспронизи, а у дну слике је Тиразија
1024px-Nea_Kameni.JPG
 
Kamena Vurla, mesto poznato po izvorima vrele vode koja izbija iz stenovitog tla.
Tražila sam da li i vrelo ima veze sa vulkanom, jer po turističkim sajtovima piše da je more tu ubedljivo toplije nego na drugim mestima i ne spušta se ispod +30. Prekoputa se nalazi 7 malih ostrva nastalih davno erupcijom vulkana (ili zemljotresom) - Lichadonissia, taj kompleks od vulkanskog stenja i kamenja udaljen je čamcem 10ak minuta vožnje od Kamene Vurle. Pretpostavljam da se misli da je izvor voda vulkanskog porekla, odn. da je zato topla voda.

E sad, zašto je Kamen postao vezan za vulkane? Nemam odgovor.
Kod Vlaha naprimer, kaže se patos za tavanicu..nešto su izmešali, kao i Grci.
 
E sad, zašto je Kamen postao vezan za vulkane? Nemam odgovor.
Kod Vlaha naprimer, kaže se patos za tavanicu..nešto su izmešali, kao i Grci.
Što se tiče reči patos, to je tipični bumerangizam, kao i reč astal na primer.

Juži naši dijalekti imaju reč pat za put - otud je:

grč. pátos: put, staza

I onda se naš put-pat-patot-patos vrati kao patos (pod).
 
Tražila sam da li i vrelo ima veze sa vulkanom
Postoji teorija da je voloska Vurla nastala doseljavanjem Grka iz maloazijske Vurle koja se nalazi na obali blizu današnjeg Izmira.

https://en.wikipedia.org/wiki/Urla,_İzmir

Ova teorija je izgleda odbačena, ali zanimljivo je da je ta maloazijska Vurla originalno bila Vrula. Iz jednog geografskog leksikona 17.veka, autor kaže za ovu Vrulu da je poznatija kao Vurla

1664135756414.png


E sada treba pronaći da li su ova Vrela, koja su ranije posvedočena u istoriji, bila možda bogata izvorima termalne vode.....:)
 
Postoji teorija da je voloska Vurla nastala doseljavanjem Grka iz maloazijske Vurle koja se nalazi na obali blizu današnjeg Izmira.

https://en.wikipedia.org/wiki/Urla,_İzmir

Ova teorija je izgleda odbačena, ali zanimljivo je da je ta maloazijska Vurla originalno bila Vrula. Iz jednog geografskog leksikona 17.veka, autor kaže za ovu Vrulu da je poznatija kao Vurla

Pogledajte prilog 1227598

E sada treba pronaći da li su ova Vrela, koja su ranije posvedočena u istoriji, bila možda bogata izvorima termalne vode.....:)
Има више термалних извора у околини Измира, све до (80 км удаљеног места од Измира, 60ак од Урле ) Чешме.

Gülbahçe Hot Springs (Ilıcası), Urla (Ђулбашта), на 12 км од Урле http://likecesme.com/thermal-springs/
İçmeler, Urla/İzmir, Turkey , на 9 км западно од Урле http://likecesme.com/thermal-springs/

Malkoç (Malgaca) Springs, на 10 км од Урле https://www.visitizmir.org/en/destinasyon/10885

као и у суседном округу Balçova https://www.worldwideboat.com/destinations/turkey/details/thermal-springs

...а у близини Урле је пронађен Афродитин храм https://www.hurriyetdailynews.com/2-500-year-old-aphrodite-temple-discovered-in-turkey-161339
што је опет везано за Камену Вурлу у Грчкој, где се веровало да топли извори припадају Афродити.
 
Часопис "Братство" ( који је издавало Друштво Светог Саве у Београду од 1887. до 1941,са прекидом од 1911. до 1920.), књига 40,аутор и уредник је др Хаџи Јован Васиљевић,етнограф,историчар и књижевник
https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB...NUL01x8v_kR6pMF6wv99tHdzl65F8#page/1/mode/1up

После Великог рата, остало је 300 хиљада Срба под Грцима...
grc 1 toponimi.jpg

grc 2 toponimi.jpg



grc 3 toponimi.jpg
 
1926.године су ппромењени називи свих села у воденској области, па и сам Воден (град водопада и 4 реке) постаде Едеса...Стари називи села су

Арх. намес.Нас. местоГрчки
Архијерејски намесништва и парохиски цркви
1. ВоденскоВоденἜδεσσα
ОшљаниΑγία Φωτεινή
ВладовоἈγρας
ОстровоἌρνισσα
ГуговоΒρυττά
ДрушкаΔροσιά
ЦрковјаниΕκκλησιοχώρι
КотугериΚαισαριανά
ТеовоΚαρυδιά
КронцелевоΚερασιές
ВолкојаневоΛύκοι
ПочепΜαργαρίτα
МесимерΜεσημέρι
НисијаΝησί
ОсловоΠαναγίτσα
ЈаворјаниΠλατάνη
ОризариΡιζάρι
СамарΣαμάρι
ЛуковецΣωτήρα
ПодΦλαμουριά
2. С’ботскоС’ботскоἈριδαία
ТушинΑετοχώρι
РудиноΑλωρος
ОшинΑρχάγγελος
ДрагоманциΆψαλος
СеверјаниΒορεινό
ЦрнешевоΓαρέφι
ГабровциΔωροθέα
КапињаниΕξαπλάτανος
ТодорциΘεοδωράκι
ТрстеникΘηριόπετρα
СтраиштаΊδα
РодивоΚορυφή
ДреновоΚρανέα
ГостољубиΚωνσταντία
ЛугунциΛαγκαδιά
ПожарскоΛουτράκι
СтрупиноΛυκόστομο
БизовоΜεγαπλάτανος
КарладовоΜηλιά
МанастирΜοναστηράκι
НеворΝεοχώρι
НотиΝότια
КостурениΞιφιανή
ТресиноΌρμα
БериславциΠερίκλεια
Биџова МаалаΠιπεριά
ПолјаниΠολυκάρπη
ПродромΠρόδρομος
БаовоΠρόμαχοι
РужјаниΡιζοχώρι
СаракиновоΣαρακηνοί
Преб’диштеΣωσάνδρα
Цакон МаалаΤσάκοι
ВолчиштаΥδραία
КожушаниΦιλώτεια
ФуштаниΦούστανη
СлатинаΧρυσή
 
3. Вртикопско
ВртикопΣκύδρα
НедирчевоΆνυδρο
АрсенΑρσένι
ПрањаниΆσπρο
ЈанаковоΓιαννακοχώρι
ГропиноΔάφνη
ПископијаἘπισκοπή
КалиницаΚαλή
КарамзиноΚαλλίπολη
КолибитеΚαλύβια
БабјаниΛάκκα
ГолишаниΛευκάδια
ЛипоорΛιποχώρι
БањаΛουτροχώρι
МандалевоΜάνδαλο
ЦармариновоΜαρίνα
ТреболецΜαυροβούνι
ВрбениΝέα Ζωή
КаменикΠετρία
Ново СелоΠλεύρωμα
ФетицаΠολλά Νερά
Свети ИлијаΠροφήτης Ηλίας
РизовоΡιζό
Голема РекаΡοδοχώρι
СенделчевоΣανδάλι
В’гениΣεβαστιανά
ГимновоΣτράντζα4. ПазарскоПазарΓιαννιτσά
Свети ЃорѓиΆγιος Γεώργιος
ВрежотΆγιος Λουκάς
ГрубевциΑγροσυκία
Голо СелоΑκρολίμνη
КрушариΑμπελειές
Вехти ПазарΑξός
ОборΑραβησσός
АлареΑρχοντικό
РадомирΑσβεσταριά
К’шларΑχλαδοχώρι
КадиновоΓαλατάδες
ЃупчевоΓυψοχώρι
ДамјанΔαμιανό
СарбеговоΔροσερό
КониковоΔυτικό
ЕлевтерохориΕλευθεροχώρι
Долно ВласиΕσώβαλτα
КарајотицаΚαρυώτισσα
ПласничевоΚρύα Βρύση
ЛитовојΛεπτοκαρυά
ЛипариновоΛιπαρό
БалџаΜελίσσι
ЧаушлиевоΜεσιανό
Нова ПелаΝέα Πέλλα
Ново В’дриштаΝέος Μυλότοπος
ПостолΠέλλα
В’дриштаΠαλαιός Μυλότοπος
ЛозановоΠαλαίφυτο
КиркаловоΠαραλίμνη
ПилорикΠενταπλάτανος
СпирлитовоΠλαγιάρι
ЧичигазΣταυροδρόμι
ТрифулчевоΤριφύλλι

5. Куфаловско
КуфаловоΚουφάλια
БозецΆθυρα
СарачевоΒαλτοχώρι
ДаутовоΕλεούσα
ЛивадицаΛιβαδίτσα
ЗорбатовоΜικρό Μοναστήρι
ЧохалариΠαρθένι
РамелΡαχώνα
ИлиџиевоΧαλκηδόνα
 
Што се српских задужбина у Водену тиче, скоро је немогуће наћи фотографију фреске ктитора,али помињу се, као смернице, овакви наводи:

1.Despot Toma Preljubović i njegova supruga Marija Paleologina podigli su 1366–1367. u Vodenu svoju zadužbinu (crkvu presvete Bogorodice Gavaliotese), a 1375. priložili su je manastiru Lavri na Svetoj gori, uz bogat inventar knjiga, ikona i drugih bogoslužbenih predmeta.
http://monumentaserbica.branatomic.com/gradovi/epskigradovi/gradout.php?slovo=E

2.Српској задужбини на Атосу (манастир Сретење или Св.Павле) брат Антонија Богаша (монаха) поклања стари манастир Bogorodice Mesonitiose код Водена
http://www.hilandar.info/strana_sr.php?strana_id=30

3.Grad (Воден) je podigao, na to mesto gde je sad, naš car Dušan. (из низије наредио да се преселе на "стене" вероватно због угрожености обиљем вода)
https://nikana.gr/sr/vodic/solun/sta-videti/3810/historical-sites-around-the-thessaloniki-region
Крајем 19.века у Водену постоји српска школа са 107 ђака, дозволио султан.
Године 1903.у Водену живи 7000 Словена, 4000 Турака, 30 Цинцара и 40 Цигана. Грка нема!
https://galetovaputesestvija.com/edesa-grad-vode-vodopada-i-mostova/?sr_pismo=lat

4.Nastavak puta ka Edesi u kojoj je tokom Bitke na Kajmakčalanu boravio Kralj Petar sa svojim štabom. Poseta vodopadu i crkvi koju je podigao car Dušan.
https://putujem.online/sr/adventure/view/836/kajmakcalan

5. После цара Душана, у Водену владају Радослав Хлапен , Тома Прељубовић, вероватно Никола Багаш и све то уз допуштење Цара Уроша.
https://books.google.rs/books?id=l6gVAQAAMAAJ&pg=PA155&lpg=PA155&dq=цар+душан+воден+хлапен&source=bl&ots=WdUI8nrCJ_&sig=ACfU3U0VEU2HiSclvqV3L0gSQS3FWDZnZA&hl=sr-Latn&sa=X&ved=2ahUKEwjMzYeyqLb7AhUaVPEDHe_ACXoQ6AF6BAgTEAM#v=onepage&q=цар душан воден хлапен&f=false
 
Nakon ubistva Tome Preljubovića u Epiru na vlast do 1411. dolazi latin Esau Buondelmonti. Pošto se on bio oženio srpskom princezom Evdokijom Balšić, Evdokija je nakon smrti muža imala legitimno pravo da nasledi presto. Vladala je nekih 20 dana u Janjini, ali su je grci oterali.
Britanski naučnik Brendan Osswald dokazuje da je ona zbačena revolucijom. Tako u svom radu naglašava i dokazuje da je Toccova hronika apsolutno subjektivno delo, da ne kažem laž pisano isključivo u propagandene svrhe grka i latina. Možemo slobodno zaključiti da je slično napisana i Janjiska hronika takodje u korist grka jer je pisana istim stilom da se srbi ocrne a drugi uzdignu. I sad mi kao treba da tvrdimo da je nacionalizam nastao tek u 19. veku!? Dobro jeste..

Evo Brendonovog dela: Revolucija u Epiru
 

Back
Top