Slovenski toponimi na Balkanu prije 6. vijeka

Не, не сматра се тачним. Склавини = Словени.

Наравно да има нетачности, и то више него неколико, али није он седео на клозетској шољи и писао своје дело. Писао га је на основу извора, сведочења, и традиције. Уз велики удео својих тумачења (нпр. за име Срба). Зато се "одваја од кукоља жито" и налазе поуздани подаци. Сваки озбиљан историчар сматра Порфирогенита за релевантан извор.


У Новом Саду?
Госпођа Луковић-Пјановић није историчар, већ лингвиста по струци. Дакле лаик за историју, са лаичким (да не кажем произвољним) тумачењем извора.

Kada se posebno spominju Anti koji su prodrli na istocni deo Balkana, a posebno Sklavini, onda je vise nego jasno da se radi o dva plemena. To sto su Sloveni mozda dobili ime po mocnom plemenu Sklavini ne znaci da oni kao pleme nisu postojali. Uostalom pogledaj sta se moze naci o Sklavinima na internetu.

Kojih svedocenja???? Ko je mogao da bude svedok doseljavanja Slovena i da pozivi 300 god. da bi pricao Porfirogenotu. Ne, kada je on to pisao nije bilo svedoka. U delu o Srbima nije naveo ni jedan istorijski validan izvor, pa zar se to moze smatrati istorijskim delom. To bi bilo kao kada bih ja pisao o II svetskom ratu bez navodjenja izvora a onda da mi se u buducnosti veruje na rec.

"Naravno da ima netacnosti" je dovoljno da diskvalifikuje njegovo delo kao istorijsko. Te netacnosti su toliko krupne da se postavlja pitanje da li je dovoljno dobro poznavao istoriju Vizantije u doba Iraklije. Cak nije znao da su Avari drzali sve vizantijske teritorije sem primorskih gradova, dok je Iraklije dugo bio na istoku i ratovao sa Persijancima. Nisu imali ni vojnog upravitelja Beogradom, a navodno po njemu, Srbi su preko tog vojnog upravitelja po drugi put trazili od Iraklije da im dodeli drugu teritoriju na kojoj bi se naselili. Svaki pristojan istoricar bi naveo ime tog vojnog upravitelja, ali Porfirogenit to ne cini, naravno jer on tada nije ni postojao. Ova netacnost je dovoljna da istoricari obilaze Porfirogenita, barem kada pise o Srbima.

Moja cerka ne studira u Novom Sadu. Tebi za informaciju: imaju predmet pomocne istorijske nauke gde je u mnostvu raznih i lingvistika.

Sobzirom da si sve sto znas naucio u skoli, i mislis da je to dovoljno, nikada se necemo sloziti oko ovih stvari i najbolje je da prekinemo sa diskusijom.
 
Poslednja izmena:
Kada se posebno spominju Anti koji su prodrli na istocni deo Balkana, a posebno Sklaini, onda je vise nego jasno da se radi o dva plemena. To sto su Sloveni mozda dobili ime po mocnom plemenu Sklavini ne znaci da oni kao pleme nisu postojali. Uostalom pogledaj sta semoze naci o Sklavinima na internetu.
Дакако да се ради о два племена, Антима и Словенима.

Kojih svedocenja???? Ko je mogao da bude svedok doseljavanja Slovena i da pozivi 300 god. da bi pricao Porfirogenotu. Ne, kada je on to pisao nije bilo svedoka. U delu o Srbima nije naveo ni jedan istorijski validan izvor, pa zar se to moze smatrati istorijskim delom. To bi bilo kao kada bih ja pisao o II svetskom ratu bez navodjenja izvora a onda da mi se u buducnosti veruje na rec.
Мислио сам уопштено, наводи он и савремене податке. Он није историчар и то није историјско дело, то је упутство за сина, које се у наше време може користити као историјски извор. Дакле, требао уочити разлику између појмова историјско дело и историјски извор.

"Naravno da ima netacnosti" je dovoljno da diskredituju njegovo delo kao istorijsko. Te netacnosti su toliko krupne da se postavlja pitanje da li je dovoljno dobro pocnavao istoriju Vizantije u doba Iraklije. Cak nije znao da su Avari drzali sve vizantijske teritorije sem primorskih gradova, dok je Iraklije dugo bio na istoku i ratovao sa Persijancima. Nisu imali ni vojnog upravitelja Beogradom, a navodno po njemu, Srbi su preko tog vojnog upravitelja po drugi put trazili od Iraklije da im dodeli drugu teritoriju na kojoj bi se naselili. Svaki pristojan istoricar bi naveo ime tog vojnog upravitelja, ali Porfirogenit to ne cini, naravno jer on tada nije ni postojao. Ova netacnost je dovoljna da istoricari obilaze Porfirogenita, barem kada pise o Srbima.
Још једном, Профирогенит није историчар, и није безгрешан. И Херодот износи мноштво суманутих података, али се ипак сматра оцем историјске науке, и из његовог дела се може извући доста чињеница.

Moja cerka ne studira u Novom Sadu. Tebi za informaciju: imaju predmet pomocne istorijske nauke gde je u mnostvu raznih i lingvistika.

Sobzirom da si sve sto znas naucio u skoli, i mislis da je to dovoljno, nikada se necemo sloziti oko ovih stvari i najbolje je da prekinemo sa diskusijom.
Питам за Нови Сад, зато што сам на сајту њиховог Филозофског факултета видео дела "аутохтонистичке школе".
Лингвистика управо може бити помоћна историјска наука, али као што историчар није релевантан по питању лингвистике, тако ни лингвистичар није по питању историје.

Сем слагања о престанку дискусије, последњу реченицу нећу коментарисати, јер говори више о ономе ко ју је написао него о ономе на кога се односи.
 
Bas mi se svidjas, Lesandre, ali stvara mi se utisak da ti imas losu naviku da svaki put kad ti ne ide, ti pokusavas da skretas temu.

Aman nemoj vise, prestani, more!

Шта? не иде ми објашњење изворишта јапанских топонима од Влаха Aquitanaca Бескитића?:per:

Кад си већ ту, молио бих те за аудиторијум да ти нама објасниш једну важну латинску реч за коју ја тврдим да има корен у словенском језику.
Tрећа по реду: VENI VIDI VICI односно, глагол VINCERE. Етимологију, молим, али дубоку, нећу да се задовољим са немуштим објашњењима јер "овенчати се победом" није мала ствар у животу војсковође, и народа. Посебно због тога што се тада ставља ловорика на главу , јер само победник може да носи ловорику.
 
Poslednja izmena:
Postoji tu problem koji je identifikovan kao "škola", ali ustvari je to društveni fenomen koji se suštinski temelji na načelu poslušništva. S druge strane, zaista postoje i ljudi sa psihološkim problemom megalomanije, paranoje, ljudi koji imaju "raštelovan" sopstveni sud realnosti i sl. Ne može niko jednom Olegu Trubačovu, Relji Novakoviću ili Đorđu Jankoviću zalepiti etiketu šarlatanstva, a to se radi čak i onima koji ih citiraju. To je čisto politička borba za političke ciljeve. Na primeru arheologa Jankovića vidimo kako se društveno-politički sistem sa njim obračunava zbog njegovih "jeretičkih" stavova. Nije problem Janković, problem je poruka koja se šalje svima onima koji se okanu prepisivačine i drznu da misle svojom glavom - "eto, to čeka i vas ako pokušate!"

Ergo, nemate prava slobodno da razmišljate jer ćete biti odaslani na "Alternativne nauke". Ono što je zvanično preporučena i na jugoslAvenskom nivou usklađena literatura obradila, to možete da citirate, a ono što nije obradila se ne zna - i šlus! Dakle, tišina tamo jer pravite neopisivu štetu!

I nije bitno šta reče J. Wales, pokretač Vikipedije:

As an uninvolved editor, I just wanted to say good work, everyone, and try to relax, what you are arguing about isn't that important. --User:Jimbo Wales (talk) 05:01, 15 July 2010 (UTC)​

jer vi zaista nemate razloga da mislite svojom glavom jer sve je već zapisano u "lektiri" koju smo vam propisali a vi treba samo da citirate, ništa više. A ono što se ne zna - time se bave oni koji su za to kvalifikovani pa ako 200 godina nemamo odgovor, to znači da je problem za sada nerešiv i tačka.

Elem, nema veze što Budva na staroslovenskom znači građevina, i ako pomislite da su Berane dobile ime po drugom nazivu za ovna, berana, kao i što se šubara beranicom drukčije zove, niste u pravu jer to je nemoguće. Ne zna se i tačka.

Problem se svodi na:
1. nepostojanje elite - oni koji su u našem društvu zauzeli mesta za kvalifikovane u 9 od 10 slučajeva uopšte nisu kvalifikovani
2. postojanje grandomana i drugih psihički nestabilnih pojedinaca bez oslonca u realnosti koji fabrikuju različite mešavine nauke i fantastike
3. postojanje grandomanskog folklora omogućava kvazi-eliti da naučno prodorne misli lako etiketira kategorizujući ih pod 2.

I pitam ja vas: ko je kriv? Neznalice i psihijatrisjki slučajevi ili oni koji su plaćeni za to a nisu u stanju da odgovore suštinska pitanja iz nacionalne istorije već ih se ili klone ili (neisto)mišljenike vređaju često bez trunke argumenata služeći se praznom retorikom?

Ljudi, u društvima u kojima postoje naučničke elite, na ludake se niko i ne obazire (vidi citat osnivača Vikipedija), a kamo li da u svojoj nemoći pseći reži na njih.
Lepo napisano. :ok:
 
Шта? не иде ми објашњење изворишта јапанских топонима од Влаха Aquitanaca Бескитића?:per:

Ma nemoj.

Poanta mog primera sa ocigledno laznom odnosno pogresnom slovenskom toponimijom u Japanu jeste da nije dovoljno da se naslanjamo na zvuku nekoliko reci i na njihovom rekonstruiranom ipoteticki slovenskom smislu. Da bi se drevni stanovnici Balkana smatrali Slovenima --a ne kao posebna indoevropljanska grana, kao sto danasnja nauka to radi-- potrebno je da se pogleda i razmatra cela skupina primarnih izvora. Ti izvori ukljucuju sta se zna o jeziku, toponimiji, hidronimiji, antroponimiji, imena bogova, naziva plemena, itd.

E, kad se ta skupina podataka naucno uzme u obzir, zakljucak nije da su drevni Balkanci bili Sloveni, nego da su bili posebna indoevropljanska jezicka grana.

Pogledaj:

http://en.wikipedia.org/wiki/Illyrian_languages

http://groznijat.tripod.com/thrac/index.html
 
Кад си већ ту, молио бих те за аудиторијум да ти нама објасниш једну важну латинску реч за коју ја тврдим да има корен у словенском језику.
Tрећа по реду: VENI VIDI VICI односно, глагол VINCERE. Етимологију, молим, али дубоку, нећу да се задовољим са немуштим објашњењима јер "овенчати се победом" није мала ствар у животу војсковође, и народа. Посебно због тога што се тада ставља ловорика на главу , јер само победник може да носи ловорику.
Pitanje je off topic, ali ajde, dobro, odgovoricu ti.

Koren latinske reci vincere (pobediti) nije slovenski nego indoevropljanski, a nema veze sa vencom:

Root / lemma: u¸eik-2
English meaning: force, energy (0000">victory, battle, etc. )
German meaning: `energische, bes. feindselige Kraft„u­erung'
Derivatives: u¸oikƒ `Lebenskraft'
Material: Lat. vinc¡, -ere, v–ci, victum `die Oberhand gewinnen, siegen; besiegen', pervicƒx `hartn„ckig, standhaft', osk. vincter `convincitur';
air. fichid `k„mpft', d–-fich- `strafen', f–ch m. `Zwist, Zorn', feuchuir `streng' (*u¸i´karis), feuchrae `Strenge' (unklar ist das ch in acymr. guichr `wild'), fecht (*u¸iktƒ) `Kriegszug = acymr. guith, cymr. gwyth `Zorn', abret. uueith- in PN; gall. VN auf -vices (abrit. Ordo-vices `Hammerk„mpfer'), PN Victo-valos usw. ; mit Vollstufe VŒcti-r–x, VŒco-r–x = air. PN F–achrai, Gen. F–achrach (Ogam VECREC);

got. weihan `k„mpfen', wigana Dat. Sg. `Kampf, Krieg'; ags. ahd. w–gan (ahd. nur im Part. w–gant, w–hant, gawigan `decrepitus', irwigan, confectus, `abgek„mpft') `k„mpfen, streiten', mhd. anw–gen `angreifen'; mhd. w–hen `schw„chen', nhd. dial. sich weihen = `sich weigern', anweihen `anfechten'; aorist-pr„sentisch aisl. vega, va´ `k„mpfen, t£ten', ahd. ubarwehan `µberwinden' (mit falschem Kons. ), mhd. widerwehen `mit blanken Waffen k„mpfen'; aisl. vŒla (*v–halian) `ordnen, sich mit etwas abgeben'; aisl. v–g, as. w–g, mnd. afr. w–ch, ahd. w–c, w–g usw. `Kampf', aisl. Adj. v–gr `kampftµchtig', got. schwundstufig waihj¡ f. `Krieg, Kampf'; o-Stufe in germ. *waig¡- f. `Kraft', davon abgeleitet as. wŒgian, ags. w?¯gan, ahd. weigen usw. `bel„stigen, qu„len', norw. veiga `schwingen'; ein ro-Adj. ist ahd. weigar `sich widersetzend, stolz', mndl. weiger, wŒger `widerwillig', davon ahd. weigar¡n usw. `sich weigern';

lit. veikiu°, vei~kti `etwas machen, arbeiten', apveikiu° `bezwinge', pe´rveikiu `bew„ltige', ve´ikus `geschwind', veiklu°s `t„tig, gesch„ftig', vie~kas `Kraft, Leben', vy~kis m. `Leben(digkeit)', vikru°s `munter'; lett. ve°ikt `ausrichten' usw. ; vei~klis `hurtig, gesund', v–kt `gedeihen';

aksl. ve¹kú m. `Kraft, Lebensalter', ‰ech. russ. ve¹k ds. ;

vielleicht hierher auch lat. vix `kaum, mit genauer Not', als `alle Kraft zusammennehmend'.

References: WP. I 232 f. , WH. II 791 f. , Trautmann 339, Vasmer 1, 179.

http://www.indo-european.nl/cgi-bin...ing&text_any=&method_any=substring&sort=lemma

A evo ti etimologija reci venac, odnosno viti:

prasl. *viti (rus. vit', polj. wić), lit. vyti ← ie. *weyh1- (lat. viēre: plesti, skr. vayati: plete)
http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19vWBd/
 
Poslednja izmena:
Pitanje je off topic, ali ajde, dobro, odgovoricu ti.

Koren latinske reci vincere (pobediti) nije slovenski nego indoevropljanski, a nema veze sa vencom:

Root / lemma: u¸eik-2
English meaning: force, energy (0000">victory, battle, etc. )
German meaning: `energische, bes. feindselige Kraft„u­erung'
Derivatives: u¸oikƒ `Lebenskraft'
Material: Lat. vinc¡, -ere, v–ci, victum `die Oberhand gewinnen, siegen; besiegen', pervicƒx `hartn„ckig, standhaft', osk. vincter `convincitur';
air. fichid `k„mpft', d–-fich- `strafen', f–ch m. `Zwist, Zorn', feuchuir `streng' (*u¸i´karis), feuchrae `Strenge' (unklar ist das ch in acymr. guichr `wild'), fecht (*u¸iktƒ) `Kriegszug = acymr. guith, cymr. gwyth `Zorn', abret. uueith- in PN; gall. VN auf -vices (abrit. Ordo-vices `Hammerk„mpfer'), PN Victo-valos usw. ; mit Vollstufe VŒcti-r–x, VŒco-r–x = air. PN F–achrai, Gen. F–achrach (Ogam VECREC);

got. weihan `k„mpfen', wigana Dat. Sg. `Kampf, Krieg'; ags. ahd. w–gan (ahd. nur im Part. w–gant, w–hant, gawigan `decrepitus', irwigan, confectus, `abgek„mpft') `k„mpfen, streiten', mhd. anw–gen `angreifen'; mhd. w–hen `schw„chen', nhd. dial. sich weihen = `sich weigern', anweihen `anfechten'; aorist-pr„sentisch aisl. vega, va´ `k„mpfen, t£ten', ahd. ubarwehan `µberwinden' (mit falschem Kons. ), mhd. widerwehen `mit blanken Waffen k„mpfen'; aisl. vŒla (*v–halian) `ordnen, sich mit etwas abgeben'; aisl. v–g, as. w–g, mnd. afr. w–ch, ahd. w–c, w–g usw. `Kampf', aisl. Adj. v–gr `kampftµchtig', got. schwundstufig waihj¡ f. `Krieg, Kampf'; o-Stufe in germ. *waig¡- f. `Kraft', davon abgeleitet as. wŒgian, ags. w?¯gan, ahd. weigen usw. `bel„stigen, qu„len', norw. veiga `schwingen'; ein ro-Adj. ist ahd. weigar `sich widersetzend, stolz', mndl. weiger, wŒger `widerwillig', davon ahd. weigar¡n usw. `sich weigern';

lit. veikiu°, vei~kti `etwas machen, arbeiten', apveikiu° `bezwinge', pe´rveikiu `bew„ltige', ve´ikus `geschwind', veiklu°s `t„tig, gesch„ftig', vie~kas `Kraft, Leben', vy~kis m. `Leben(digkeit)', vikru°s `munter'; lett. ve°ikt `ausrichten' usw. ; vei~klis `hurtig, gesund', v–kt `gedeihen';

aksl. ve¹kú m. `Kraft, Lebensalter', ‰ech. russ. ve¹k ds. ;

vielleicht hierher auch lat. vix `kaum, mit genauer Not', als `alle Kraft zusammennehmend'.

References: WP. I 232 f. , WH. II 791 f. , Trautmann 339, Vasmer 1, 179.

http://www.indo-european.nl/cgi-bin...ing&text_any=&method_any=substring&sort=lemma

A evo ti etimologija reci venac, odnosno viti:

prasl. *viti (rus. vit', polj. wić), lit. vyti ← ie. *weyh1- (lat. viēre: plesti, skr. vayati: plete)
http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19vWBd/


Ма супер си, али овде нигде не пише да је то ПИЕ корен него се наводно изводи из грчке речи *ЕИКО, ( што би требало да значи пожњети, донети род, принос) као и ПРЕТПОСТАВЉЕНЕ грчке речи ФЕИКО која не значи ништа, и као што видиш у другим језицима нема значење победе, него , рецимо у готском је то САН и РАТ а у литванском је то РАД, . Ево ти мало бољи текст, који је исто тако "јак" као и овај твој

books
 
Poslednja izmena:
Ма супер си, али овде нигде не пише да је то ПИЕ корен него се наводно изводи из грчке речи *ЕИКО, икао што видиш у другим језицима нема значење победе, него , рецимо у готском је то САН и РАТ а у литванском је то РАД, .
Ma jeste, PIE koren je dat na samom pocetku:

Root / lemma: u¸eik-2

http://www.indo-european.nl/cgi-bin...ing&text_any=&method_any=substring&sort=lemma

A PIE koren naravno nije iz grckog nego je grcki oblik iz PIE. Dok tvoj gornji citat sam pobija tvoju tvrdnju. Procitaj ga do kraja.

I na kraju, venac je iz reci viti koja dakodje dolazi iz PIE pojma nepovezanog sa pobedom.
 
Prijatelju, ne znam ako si ti primetio, ali ja sam gore dao podrobno objasnjenje zasto latinski vincere nema veze sa slovenskim vencom. A ako ti zelis da pobijes to objasnjenje, ismejavanje nije dovoljno.

Ajde, potrudi se malo.


Пријатељу, таква објашњења побијају сама себе. Интересантне ми те аромуњањанске етимољогије, па реко да се смејем мало, здраво је то.
Да ли имају те твоје етимологије и на Луњињи ?
 
Poslednja izmena:
Povodom reči Hvosno:
I vrstu drveta(ustvari danasnju "fosnu"- debelu gredu) i rep znači Hvost na ruskom,.. ali i zvezdu repaticu.

Hvost je takođe izraz za zvezdu repaticu, odnosno kometu ili meteor.
Staroslovenski je izraz , a sačuvan je i kod Čeha kao reč za kometu, a kod Rusa kao reč za rep, perčin (analogno kometi), poslednji deo nečega (ladje napr..)
Verujem da je Hvosno (Metohija) po nadmorskoj visini nize nego susedne oblasti.


Povodom naziva Srbobran:
Junžnobački Srbobran (svetotomaški)...Prema pisanim izvorima na madjarskom jeziku, u povelji o dodeljivanju plemstva iz 1751. godine, za doprinos pobedi nad Turcima u bici kod Sente, uz prezime Nikolić stavljeno je i Srbogradski, što znači da se ondašnji Sentomaš nazivao i Srbograd i bio preteča današnjem imenu Srbobran...Od 1918. godine, Srbobran nosi svoje današnje ime, dobijeno po šancu koji je 1848. godine gradjen za odbranu naselja kod današnje Srbobranske ulice. U pomenutom šancu nalazili su se Srbijanci..
http://www.srbobran.net/content/3/o-srbobranu/1/

Kosovski Srbobran je mesto pored Istoka u kome svaki čas Srbima povratnicima isključuju struju teroristi podržani od tzv. (neko kaze velikih, ja bih rekla nečastivih) "sila".
Serbobran, izgovaraju i latinicno pisu teroristi.

Ima i ličnih imena:
Sarbobran (Stanoiev) napr. ima blog na netu u Rumuniji..Rumuni uvek pišu sarbi kad govore o srbima. Barbuli Sarbobran- rumunski fotograf..drugi primer.

Naziva časopisa kroz istoriju itd..meni se svidja kako zvuci, reč ima zvučne suglasnike i centralnu simetriju u kojoj je o centar.
(SrbobrS bi bila apsolutna simetrija-, isto značenje sa obe strane;)
 
Poslednja izmena:
Postoji tu problem koji je identifikovan kao "škola", ali ustvari je to društveni fenomen koji se suštinski temelji na načelu poslušništva. S druge strane, zaista postoje i ljudi sa psihološkim problemom megalomanije, paranoje, ljudi koji imaju "raštelovan" sopstveni sud realnosti i sl. Ne može niko jednom Olegu Trubačovu, Relji Novakoviću ili Đorđu Jankoviću zalepiti etiketu šarlatanstva, a to se radi čak i onima koji ih citiraju. To je čisto politička borba za političke ciljeve. Na primeru arheologa Jankovića vidimo kako se društveno-politički sistem sa njim obračunava zbog njegovih "jeretičkih" stavova. Nije problem Janković, problem je poruka koja se šalje svima onima koji se okanu prepisivačine i drznu da misle svojom glavom - "eto, to čeka i vas ako pokušate!"

Ergo, nemate prava slobodno da razmišljate jer ćete biti odaslani na "Alternativne nauke". Ono što je zvanično preporučena i na jugoslAvenskom nivou usklađena literatura obradila, to možete da citirate, a ono što nije obradila se ne zna - i šlus! Dakle, tišina tamo jer pravite neopisivu štetu!

I nije bitno šta reče J. Wales, pokretač Vikipedije:

As an uninvolved editor, I just wanted to say good work, everyone, and try to relax, what you are arguing about isn't that important. --User:Jimbo Wales (talk) 05:01, 15 July 2010 (UTC)​

jer vi zaista nemate razloga da mislite svojom glavom jer sve je već zapisano u "lektiri" koju smo vam propisali a vi treba samo da citirate, ništa više. A ono što se ne zna - time se bave oni koji su za to kvalifikovani pa ako 200 godina nemamo odgovor, to znači da je problem za sada nerešiv i tačka.

Elem, nema veze što Budva na staroslovenskom znači građevina, i ako pomislite da su Berane dobile ime po drugom nazivu za ovna, berana, kao i što se šubara beranicom drukčije zove, niste u pravu jer to je nemoguće. Ne zna se i tačka.

Problem se svodi na:
1. nepostojanje elite - oni koji su u našem društvu zauzeli mesta za kvalifikovane u 9 od 10 slučajeva uopšte nisu kvalifikovani
2. postojanje grandomana i drugih psihički nestabilnih pojedinaca bez oslonca u realnosti koji fabrikuju različite mešavine nauke i fantastike
3. postojanje grandomanskog folklora omogućava kvazi-eliti da naučno prodorne misli lako etiketira kategorizujući ih pod 2.

I pitam ja vas: ko je kriv? Neznalice i psihijatrisjki slučajevi ili oni koji su plaćeni za to a nisu u stanju da odgovore suštinska pitanja iz nacionalne istorije već ih se ili klone ili (neisto)mišljenike vređaju često bez trunke argumenata služeći se praznom retorikom?

Ljudi, u društvima u kojima postoje naučničke elite, na ludake se niko i ne obazire (vidi citat osnivača Vikipedija), a kamo li da u svojoj nemoći pseći reži na njih.

Sadrzaj texta je u redu, ali ono:

"i ako pomislite da su Berane dobile ime po drugom nazivu za ovna, berana, kao i što se šubara beranicom drukčije zove, niste u pravu jer to je nemoguće. Ne zna se i tačka."

nekako je sumnjivo.

Koliko mi je poznato "BERBEK" je naziv za"ovan" na rumunskom .
 
Moli bih da neko objasni eтимологију latinske reci ALIBI. Mislim da nije van teme, jer moze pomoci u razumevanju kako su razliciti jezici medjusobno uticali jedan na drugi. Malo kasnim sa postom ALI BIo sam odsutan juce kada je bili jednog odgovora na post slicnog sadrzaja.

Pozdrav.

Nemoj praviti projektile od blata.

alibi
1743, "the plea of having been elsewhere when an action took place," from L. alibi "elsewhere, somewhere else," locative of alius "(an)other" (see alias). The weakened sense of "excuse" is attested since 1912, but technically any proof of innocence that doesn't involve being "elsewhere" is an excuse, not an alibi.
 
Sadrzaj texta je u redu, ali ono:

"i ako pomislite da su Berane dobile ime po drugom nazivu za ovna, berana, kao i što se šubara beranicom drukčije zove, niste u pravu jer to je nemoguće. Ne zna se i tačka."

nekako je sumnjivo.

Koliko mi je poznato "BERBEK" je naziv za"ovan" na rumunskom .

Beran je ovan i na češkom. Na ruskom, beloruskom, ukrajinskom, slovačkom i na poljskom je baran... Otud i naziv za Baranju.
 
Poslednja izmena:
Ma jeste, PIE koren je dat na samom pocetku:

Ма јесте, само заборавили да запишу , вероватно су заборавили писаљку на клавиру.


nekako je sumnjivo.

Koliko mi je poznato "BERBEK" je naziv za"ovan" na rumunskom .

Ма каква сумња , Дабија брате, сви су то преузели од Арм`ња.


Гледаш, је ли, мога коња,
Господару стари?
Не знаш је ли коњ ил' птица
Ластавица?
Скидај наочари -
Не можеш се нагледати,
Већ хајде пазари!
Ти још питаш за Путаља
Да ли ваља!
Немај бриге!
Да не ваља, не би био
Он код Циге,
Не можеш га у царевој
Наћи штали -
Само Цига што не уме
Да га хвали.
 
Poslednja izmena:
Moli bih da neko objasni eтимологију latinske reci ALIBI. Mislim da nije van teme, jer moze pomoci u razumevanju kako su razliciti jezici medjusobno uticali jedan na drugi. Malo kasnim sa postom ALI BIo sam odsutan juce kada je bili jednog odgovora na post slicnog sadrzaja.

Pozdrav.
Алиби није латинска него неолатинска реч, постоји велика разлика и у самом латинском језику између старолатинског и оног језика који се дограђивао од средњег века надаље како би служио цркви.
 
Nemoj praviti projektile od blata.

alibi
1743, "the plea of having been elsewhere when an action took place," from L. alibi "elsewhere, somewhere else," locative of alius "(an)other" (see alias). The weakened sense of "excuse" is attested since 1912, but technically any proof of innocence that doesn't involve being "elsewhere" is an excuse, not an alibi.

Izvini, ali nadjoh u latinsko-srpskom recniku:

alibi, adv.

drugde
na drugom mestu
 
Ма јесте, само заборавили да запишу , вероватно су заборавили писаљку на клавиру.

Lesandre, lepo sam ti odgovorio na pitanje: ne, latinski vincere nema veze sa slovenskim vencom.

Potkrepio sam odgovor citatom iz sirom sveta poznatog PIE etimoloskog recnika Indogermanisches Etymologisches Woerterbuch od J. Pokornya:
http://www.indo-european.nl/index2.html
http://www.indo-european.nl/cgi-bin/startq.cgi?flags=endnnnl&root=leiden&basename=\data\ie\pokorny

Za svaku odrednicu tog recnika daje se PIE koren. Na engleskom koren se kaze root, jel si cuo?

Pitanje je off topic, ali ajde, dobro, odgovoricu ti.

Koren latinske reci vincere (pobediti) nije slovenski nego indoevropljanski, a nema veze sa vencom:

Root / lemma: u¸eik-2
English meaning: force, energy (0000">victory, battle, etc. )
German meaning: `energische, bes. feindselige Kraft„u­erung'
Derivatives: u¸oikƒ `Lebenskraft'
Material: Lat. vinc¡, -ere, v–ci, victum `die Oberhand gewinnen, siegen; besiegen', pervicƒx `hartn„ckig, standhaft', osk. vincter `convincitur';
air. fichid `k„mpft', d–-fich- `strafen', f–ch m. `Zwist, Zorn', feuchuir `streng' (*u¸i´karis), feuchrae `Strenge' (unklar ist das ch in acymr. guichr `wild'), fecht (*u¸iktƒ) `Kriegszug = acymr. guith, cymr. gwyth `Zorn', abret. uueith- in PN; gall. VN auf -vices (abrit. Ordo-vices `Hammerk„mpfer'), PN Victo-valos usw. ; mit Vollstufe VŒcti-r–x, VŒco-r–x = air. PN F–achrai, Gen. F–achrach (Ogam VECREC);

got. weihan `k„mpfen', wigana Dat. Sg. `Kampf, Krieg'; ags. ahd. w–gan (ahd. nur im Part. w–gant, w–hant, gawigan `decrepitus', irwigan, confectus, `abgek„mpft') `k„mpfen, streiten', mhd. anw–gen `angreifen'; mhd. w–hen `schw„chen', nhd. dial. sich weihen = `sich weigern', anweihen `anfechten'; aorist-pr„sentisch aisl. vega, va´ `k„mpfen, t£ten', ahd. ubarwehan `µberwinden' (mit falschem Kons. ), mhd. widerwehen `mit blanken Waffen k„mpfen'; aisl. vŒla (*v–halian) `ordnen, sich mit etwas abgeben'; aisl. v–g, as. w–g, mnd. afr. w–ch, ahd. w–c, w–g usw. `Kampf', aisl. Adj. v–gr `kampftµchtig', got. schwundstufig waihj¡ f. `Krieg, Kampf'; o-Stufe in germ. *waig¡- f. `Kraft', davon abgeleitet as. wŒgian, ags. w?¯gan, ahd. weigen usw. `bel„stigen, qu„len', norw. veiga `schwingen'; ein ro-Adj. ist ahd. weigar `sich widersetzend, stolz', mndl. weiger, wŒger `widerwillig', davon ahd. weigar¡n usw. `sich weigern';

lit. veikiu°, vei~kti `etwas machen, arbeiten', apveikiu° `bezwinge', pe´rveikiu `bew„ltige', ve´ikus `geschwind', veiklu°s `t„tig, gesch„ftig', vie~kas `Kraft, Leben', vy~kis m. `Leben(digkeit)', vikru°s `munter'; lett. ve°ikt `ausrichten' usw. ; vei~klis `hurtig, gesund', v–kt `gedeihen';

aksl. ve¹kú m. `Kraft, Lebensalter', ‰ech. russ. ve¹k ds. ;

vielleicht hierher auch lat. vix `kaum, mit genauer Not', als `alle Kraft zusammennehmend'.

References: WP. I 232 f. , WH. II 791 f. , Trautmann 339, Vasmer 1, 179.

http://www.indo-european.nl/cgi-bin...ing&text_any=&method_any=substring&sort=lemma

A evo ti etimologija reci venac, odnosno viti:

prasl. *viti (rus. vit', polj. wić), lit. vyti ← ie. *weyh1- (lat. viēre: plesti, skr. vayati: plete)
http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19vWBd/
 
Beran je ovan i na češkom. Na ruskom, beloruskom, ukrajinskom, slovačkom i na poljskom je baran... Otud i naziv za Baranju.

Koliko znam samo na ceskom je "Beran", na ostalim je "Baran" (to ne menja nista).
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

A, sto nije u upotrebi ni u jednom jedinom juznoslovenskom jeziku, makar i u narodnoj tradiciji ?

A, nalazimo ga KAO OSNOVNU REC, kod Makedon-Armana (cincara) sve do Tajgeta na Peloponezu.
 
Za svaku odrednicu tog recnika daje se PIE koren. Na engleskom koren se kaze root, jel si cuo?
A kako se PIE kaže na jengleskom, nešto ne mogu da ga nađem? Malo si se "posvađao" sa percepcijom, ne mora svaka indoevropska reč da ima Proto-Indo-Evropski koren, recimo reč MARRONE koja je Proto Semitskog Korena, kao i reč ALFA, VEGERE,SALAMANDRA LAPIDA(RIUM), itd.
 
Koliko znam samo na ceskom je "Beran", na ostalim je "Baran" (to ne menja nista).
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

A, sto nije u upotrebi ni u jednom jedinom juznoslovenskom jeziku, makar i u narodnoj tradiciji ?

A, nalazimo ga KAO OSNOVNU REC, kod Makedon-Armana (cincara) sve do Tajgeta na Peloponezu.

Rekov li ti? Site sme nie Armnji. Ni manjeg naroda ni većeg poroda.

To je još veći problem za tebe da objasniš, kako to južni Sloveni ne koriste, a koriste oni koji se ne naslanjaju na Cincare , nisu sa njima popričali ni dve unakrst, i 99% i ne znaju da takav narod postoji?
 
Rekov li ti? Site sme nie Armnji. Ni manjeg naroda ni većeg poroda.

To je još veći problem za tebe da objasniš, kako to južni Sloveni ne koriste, a koriste oni koji se ne naslanjaju na Cincare , nisu sa njima popričali ni dve unakrst, i 99% i ne znaju da takav narod postoji?

Ko kaze da se NISU OSLANJALI na SARMATE i SKITE one koji poticu od Traka.

Zna se u istoriji koji su bili glavni stocarski narodi na svetu.

U Evropi i delom Azije to su Tracani (Geti, Skiti, Makedonci, Iliri, Dardanci,........Frigijci..),

a u Aziji, Mongoli.
---------------------------------------------------------------

Jel znas sta se podrazumeva pod pojmom "stocarski" narodi;

oni koji drze stada od po nekoliko desetina hiljada jedinki, pa do nekoliko stotina hiljada.
------------------------------------------------------------------------------

nisu stocari ti koji prezivljavaju sa 2-3 ovce.
 

Back
Top