kiriku1
Veoma poznat
- Poruka
- 14.458
Tako je... Da dodamo jos da ta biljka raste na podrucju Mediterana bas kod nekadasnjeg grada i oblasti Dyrrhachium(pne Epidamnos) , kasnije Durrës ili osmanlijsko Draç preuzeto od Slovena....Управо тако.
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Tako je... Da dodamo jos da ta biljka raste na podrucju Mediterana bas kod nekadasnjeg grada i oblasti Dyrrhachium(pne Epidamnos) , kasnije Durrës ili osmanlijsko Draç preuzeto od Slovena....Управо тако.
Ne. Bolje je ovako nejasno, pa da se razlilazimo. Uostalom, to i jeste jedan od retoričkih načina da se pobegne iz diskusije kada ponestane argumenata.Izvinjavam se. Jedino da pretvorim svoje recenice u milenijumima stare toponime da bi moga sa lakocom da ih desifrujes....
Postoje i Rvaši i Rvati i Rvana Gora i Rvatska i nemaju veze sa nacijom Hrvati.Postoje i Rvati ukoliko se dobro sjećam.
U cemu je stvar sa staropoljskim?Kada bi istrazivao staropoljski jezik do kakvih bi tek tad neslucenih zakljucaka dosegao...
Misli na pomen toponima Hrvat.U cemu je stvar sa staropoljskim?
Daj neki primer i naznaku.
A možda Hrbat,Hrbet (vidit postojeća prezimena)Misli na pomen toponima Hrvat.
Da. Ono što devojci sreću kvari upravo je to "možda", a zaista jeste "možda". I etimološka predstava može samo da podupre postojeće dokazane teze, nekada da ukaže, ali nikada da dokaže jer, gotovo uvek je - "možda".A možda Hrbat,Hrbet (vidit postojeća prezimena)
jer poljski se tu razlikuje od ostalih Slavenskih jezika (što bi objasnilo i kod Slovenaca danas učestalije korištenje reči GREBEN)
Chrbát (geomorfológia) Slovenčina
Hřbet (geomorfologie) češki
Grzbiet górski poljski
Danas u Slovenskom jeziku se najčešće koristi Greben, mada i Hrbet bi bio razumljiv.( jedan deo Slovenije koristi oblik HRBT u govoru).
Hrib, Hribovje, Hribovitost, Hribati...
Pa tako planinski detlić kod nas, je za Slovence,Slovake, Čehe (verujem da i kod Poljaka nekad bilo) BELOHRBTI DETEL![]()
Ова река никад није мењала име: Дрина, Дринос на грчком, Дрино на албанском.Река Десница и област Десник:
Travels in Epirus, Albania, Macedonia, and Thessaly;(1820) F. Pouqueville
. We came at last to a bridge over the Desnitza, the river which comes down from Bousi, distant six leagues up the valley leading over to Berat. At this bridge ends the territory of Premiti, and begins that of Desnitza.
Река Дрина (Дринопољска) и град Дринопољ (данашњи Аргирокастрон)
Travels in Epirus, Albania, Macedonia, and Thessaly;(1820)F. Pouqueville
When, however, I had advanced a mile from Tebelen, near some springs issuing from the roots of Mount Argenik, my attention was called to certain terraces or banks and ditches, which, by their distribution, seemed to indicate the encampment of Flamininus. Two miles farther on, I came to the junction of the Celydnus, or the river of Drynopolis with the Aous.
... At the end of three hours' delightful ride, we entered what is properly the valley of the Argyrians, now of Drynopolis; and to have time to make my remarks, ..... While at breakfast, I opened my project of going to Argyro-Castro, a project which it required my utmost power to engage my conductors to adopt...Argyro-Castro, which I found distracted with sanguinary and endless contentions, is situated on three spurs from the mountains on the west, ending abruptly over the valley of the Celydnus on the east.
http://kroraina.com/knigi/en/fp/fp_7.html
http://kroraina.com/knigi/en/fp/index.html
![]()
Уместо печених црепова на крововима кућа, Дринопољ (Једрене)) има камене плоче уместо црепова на кућама, исто као и у Србији (југоисток данашње Србије)..због одсјаја тих камених "црепова", углачаних временом, Грци су град назвали "Сребрни замак" :
грчки Αργυρόκαστρο или Γυρόκαστρο, Argyrókastro или Gyrókastro,
италијалански: Argirocastro
албански: Gjirokastër или Gjirokastra
http://sr.wikipedia.org/sr/Ђирокастра
![]()
Ова река никад није мењала име: Дрина, Дринос на грчком, Дрино на албанском.
Извире у Грчкој, у јањинском крају , протиче кроз Дринопољ (Аргирокастрон у Албанији) и код Тепелена се улива у Војушу.
https://www.researchgate.net/profil...lley-of-the-River-Drinos-southern-Albania.png
Има изузетно широку равницу око водотока, ваљда су је зато звали Великом Дрином.
Ово је ушће у Војушу код Тепелена.
Pogledajte prilog 1261376
Мост на Дрини у Дринопољу:
![]()
Inace mapa je jos gušća, ali ne mogu svi nazivi da stanu
Šta ti nije jasno?Kratka rec od svega 4 slova 'drač' dokazuje isto poreklo dve stvari samo zato sto isto tako zvuce?Imaju dokazane povezanosti kao sto imaju povezanosti reci 'biti' (postojati) sa 'biti' (tuci), ili kao sto visnja ima veze sa visinom. Jel to dokaz?
Nije mi jasan dokaz da je Drac bas taj drac. Dokaz je sto se isto kaze? Da je Albanija krcata slovenskim toponimima to skroz stoji, tako je do pocetka 20. veka bilo i na severu Grcke, ali neke tvrdnje koje su iskazane bez dokaza ne priznajem. To je kao da ja tvrdim da je tresnja nastala od glagola tresti. Gde su dokazi za etimologiju obe reci, zasto je izmedju 'd' i 'r' ipsilon, mozda jer njihovi jezici ne trpe pocetne suglasnicke skupine. Nece biti. Rec kod Rimljana, sudeci po pisanju sa 'y', sa 'rh' pretpostavljam da je uzeta iz grckog. U grckom se 'y' izgovaralo kao 'ü', romanski jezici to nisu imali i verovatno su u svom govoru zamenjivali sa 'u' ili 'i'. Albanski ima staru pozajmicu 'durës' koja je u staroalbanskom zvucala 'duraç' i pravilno nastanje danasnji oblik, posto je u albanskom 'u' a ne 'y', verovatno je rec uzeta od Rimljana kod kojih je bilo 'u'. U nasem jeziku suglasnicka skupina 'dr' je u praslovenskom bila 'dr', 'dir' ili 'dur, znaci, vrlo lako je i praslovenski izgovor bio 'durač', sto bi pravilno dalo danasnje 'drač'. Biljka 'drač' e verovatno povezana sa recju drati, sto je nastalo od starijeg dьrati, sto je u praslovenskom bilo dirate, ovde, po svoj prilici je bilo 'i' a ne 'u' kako je bilo za grad Drač. Ovo sto sam napisao nema jasnih dokaza vec nekih pokazatelja da etimologija moze biti drugacija, dok dokaz za isto poreklo grada Drač i biljke drač jos nisam cuo.Šta ti nije jasno?
![]()
Слажем се.U nasem jeziku suglasnicka skupina 'dr' je u praslovenskom bila 'dr', 'dir' ili 'dur, znaci, vrlo lako je i praslovenski izgovor bio 'durač', sto bi pravilno dalo danasnje 'drač'.
Драч(а) је типична биљка за Далмацију, бодљикава је и свакако "дира" кожу . Користи се у народној медицини за изазивање пролива, вероватно "дерући" одн. "дирајући" слузокожу црева. Иначе је и диуретик,и има још лековитих својства.Biljka 'drač' e verovatno povezana sa recju drati, sto je nastalo od starijeg dьrati, sto je u praslovenskom bilo dirate, ovde, po svoj prilici je bilo 'i' a ne 'u' kako je bilo za grad Drač. Ovo sto sam napisao nema jasnih dokaza vec nekih pokazatelja da etimologija moze biti drugacija, dok dokaz za isto poreklo grada Drač i biljke drač jos nisam cuo.
А може бити етимолошки везан и за трн-бодљу, као дрч код дрчне биљке која се брзо шири у природи и заузима просторе брзо.
Pogledajte prilog 1275192