Сјеверна Далмација

...Urbana naselja - Obrovac i Kistanje - razvila su se na samim obodima Dalmatinske Bukovice, gdje dalmatinski krš ne dolazi toliko do izražaja kao u unutrašnjosti, gdje su bukovačka sela danas, kao i nekad, u pustoši oskudne vegetacije, a tragovi progresa ovdje su teško uočljivi. Zbog toga je Bukovica oduvijek bila prepuštena samoj sebi.
Profesor Ilija Bezbradica ističe da je u prošlosti svakako i razumljivo bilo teže nego danas, zbog čega su, boreći se za golu egzistenciju, Bukovčani 1704. godine podigli bunu koja je u istoriji ostala upamćena kao ‘Buna popa Kuridže’. Društveno-politički aktivizam, u početku manifestovan bunama i otporom prema vlastima, u kasnijim vremenima dobio je svoju suptilniju političku formu. Tako je borba za golu egzistenciju u krševitim krajevima nastavljena preko novinskih glasila, političkih partija i saborskih predstavnika, a sve sa ciljem da se, ako se ne može poboljšati život dalmatinskih težaka, barem ne odmogne njihovoj neprestanoj borbi za ono najosnovnije, kako bi mogli opstati kao ljudi u svojoj biološkoj formi.
- Želim podsjetiti na jedan važan, slikovit, ali ne i dovoljno prepoznat društveno-politički događaj, koji je imao za cilj ukazati na podčinjenost i surovi odnos vlasti prema dalmatinskim težacima. U ovom slučaju riječ je o problemima s kojima su se Bukovčani suočavali na prelazu između 17. i 18. stoljeća. Naime, 1704. godine, kada su Mlečani upravljali Dalmacijom, izbila je u Biovčinom selu, u srcu Bukovice, buna izrazito socijalnog karaktera. Nju je podigao paroh Petrove crkve Petar Jagodić Kuridža, rodom iz Bilišana. To je bila buna izrazito siromašnog naroda Bukovice protiv mletačke vlasti, tačnije zbog poreza koji se nazivao ‘decima’. Buna se, osim Bukovice, proširila i na Ravne Kotare, a pobunjenici su napadali skupljače ‘decime’. Međutim, vješti lukavosti i pregovaranju, podmićujući narodne prvake, Mlečani su u početku ograničili bunu da bi je kasnije sasvim ugušili. Najskuplju cijenu neuspješne bune platio je upravo pop Petar Kuridža, koji je u tamnici proveo četrdeset dugih godina. Ova buna, kao i mnoga narodna nezadovoljstva, proistekli su iz siromaštva i obaveznih državnih nameta mletačke vlasti koje stanovništvo nije moglo platiti, jer nisu niti ono najoosnovnije imali ni za sebe i svoje potrebe.
Država je tražila svoje, ne obazirući se na to da li stanovništvo Dalmatinske Bukovice može izvršiti svoje obaveze prema mletačkoj vlasti. Upravo to duboko nerazumijevanje i jeste urodilo pokušajem bune, čiji je motiv izrazita ekonomsko-socijalna obespravljenost bukovačkih najsiromašnijih slojeva.
Podsjećajući nas pomalo zaboravljenih stranica dalmatinske istorije, Ilija Bezbradica ukazuje na još jednu važnu ličnost - Savu Bjelanovića, čiji su trud i politička borba u Dalmatinskom saboru bili prepoznati među najširim narodnim slojevima. O tome najbolje svjedoči sama sahrana ovog političkog prvaka kada se u njegovim rodnim Đevrskama okupio do tada neviđen broj ljudi, sveštenika i političkih istomišljenika. Veliki pjesnici Aleksa Šantić i Jovan Jovanović Zmaj posvetili su svoje stihove ovom znamenitom Dalmatincu, koji se svakodnevno borio za prava obespravljenih sunarodnika.
- Zanimljivo da je Sava Bjelanović već za života bio posmatran i viđen kao narodni prvak. Bjelanović je svojim samoprijegornim radom doista ‘izgorio’. Meni je teško zamisliti da je netko kao on, koji je uređivao novine, punih 17 godina, iz dana u dan pisao uvodnike. To govori o njegovom nevjerovatnom entuzijazmu, trudu, volji i vjeri da se stanje stvari može i mora promijeniti. On je svakodnevno bio u doticaju sa ljudskom mukom, sa problemima ljudi i to u vremenu kada se društvo moderniziralo. Radile su se ceste, pruge, osnivale bankarske ustanove, unapređivalo zanatstvo. Dakle, bilo je tu mnogo mjesta za praktično djelovanje, za podešavanje zakona koji su se stvarali, da bi se onom dijelu ljudi koje je uglavnom bilo ruralno, pomoglo da i oni vide i prepoznaju svoje mjesto u društveno-ekonomskim odnosima. Sava Bjelanović je evidentno, bez obzira na porijeklo, predstavnik gradskog sloja, koji je baštinio znanja o društvu i politici, a koja je stekao u sopstvenom domu, a ne samo na visokim italijanskim školama. Sava Bjelanović je naprosto najzaslužniji za stvaranje političke filozofije Srba, kojoj su nasuprot stajale prozelitističke težnje. U zadnjoj godini života, Bjelanović je bio izabran u Carevinsko vijeće u Beču, ali ga je smrt prekinula da svoj mandat iskoristi. Međutim, ono što je do tada uradio kao saborski zastupnik, jer je dnevno bio upoznat sa problemima, bilo je mnogo. To su oni koje je predstavljao mogli i znali prepoznati. On je beskompromisno izlagao i branio svoje političke stavove - kaže dr. Branko Čolović, naglašavajući nesumnjivi politički autoritet Save Bjelanovića, koji je ovaj imao među dalmatinskim Srbima.
Prepuštena samoj sebi, Dalmatinska Bukovica i danas, sa znatno prorijeđenim stanovništvom, uglavnom starije životne dobi, svojim golim opstankom prkosi onima koji su je zaboravili. Pamte se nekadašnja vremena kada su njena sela bila ispunjena dječijom grajom, pjesmom, ali i mukom njenih težaka da od prirode uzmu što se uzeti može, sa samo jednom željom - da prežive. Zbog toga su Bukovčani bili i ostali izdržljivi, snažni, jaki, ali i optimistični, jer da nisu posjedovali nadu i vjeru da će preživjeti ne bi ni uspjeli nadvladati sva ograničenja koja im je priroda postavila. Međutim, ispada da je mnogo lakše nadrasti prirodu nego li društveno-političke stereotipe koji su ovom najnerazvijenijem dijelu Dalmacije odredili sudbu.
Ostavljajući Dalmatinsku Bukovicu, u kršu i kamenu, iz kojeg je izrasla, nameće nam se zaključak da su na ovoj zemlji mogli opstati samo najjači, najhrabriji i najizdržljiviji ljudi, a Bukovčani to svakako jesu. Zbog toga ćemo im se vratiti da bismo ih ponovo zatekli tamo gdje smo ih i ostavili - u srcu njihovog krša, koji je za njih više od života.
Veliko postovanje za taj narod sto zivi tamo.
 
Јок, то је документ писан штокавицом и ћириличним писмом.Питао сам за документ писан чакавицом и ћирилицом, има ли га где?

Dosadan si više.

Screenshot_20250716_022116_Drive.jpg


Са каквим бенедиктанцима сад?

Supetarski ulomak nije pronađen u benediktinskom samostanu? Povaljska listina nije prijepis kartulara benediktinskog samostana u Povljima? Gdje je pronađena baščanska ploča. Nema veze sa benediktincima? Dakle Čirilica očito prati Benediktince na hrvatskom području, i zašto to tebe čudi? Po tebi su Srbi su išli u Istru švrljati na ćirilici?

Башчанска плоча је фалсификат из каснијег периода,

Izvor? Iz kojeg perioda?

Него којом ћирилицом се записивао српски језик тада?

Koja srpska ćirilica čovječe?

Има примера неких хрватских великаша који пишу ћирилицом али то је тек после Турске инвазије и масовних миграција српског становништва тамо.

Prije Turaka nema nikakve ćirilice? :lol: Preostaje ti samo još da Kegleviće, Šubiće/Zrinski i ostale proglasiš Srbima ili da su oni od Srba naučili ćirilicu. Svidjela im se pa su odličili istu koristti iu privatnoj korespondenciji. Kao Juraj Keglević kad je svom starom iz Beča slao pismo na ćirilici.
 
Зна да буде досадно када саговорник прескаче да одговори на питање.И даље то је штокавски документ писан ћирилицом а ја сам питао за чакавски.
https://www.cudo.rs/најстарији-ћирилични-споменици-из-по/
Supetarski ulomak nije pronađen u benediktinskom samostanu? Povaljska listina nije prijepis kartulara benediktinskog samostana u Povljima? Gdje je pronađena baščanska ploča. Nema veze sa benediktincima? Dakle Čirilica očito prati Benediktince na hrvatskom području, i zašto to tebe čudi? Po tebi su Srbi su išli u Istru švrljati na ćirilici?
Какве везе има где је пронађен?Питање је какве везе бенедиктанци имају са Хрватима, па си на основу њих прогласио све те налазе хрватским.
Izvor? Iz kojeg perioda?
Највероватније из периода Павла и Младена Шубића.
https://hrcak.srce.hr/file/38314
https://forum.krstarica.com/threads/1300-godina-vek-pisanja-nove-povesti.930645/
Koja srpska ćirilica čovječe?
Prije Turaka nema nikakve ćirilice? Preostaje ti samo još da Kegleviće, Šubiće/Zrinski i ostale proglasiš Srbima ili da su oni od Srba naučili ćirilicu. Svidjela im se pa su odličili istu koristti iu privatnoj korespondenciji. Kao Juraj Keglević kad je svom starom iz Beča slao pismo na ćirilici.
Оном којом је записиван српски језик из повеље, или су српски документи записивани неком другом ћирилицом.
Кеглевићи су из Босне, и одатле су и баштинили ћирилицу јер се тамо све и писано српски на ћирилици, под Турским притиском се селе у Загорје.
Павле Шубић је оженио ћерку краља Драгутина имао велике претензије на Босну, одатле његове везе са Србима.
Српски језик који је штокавски по изговору за разлику од хрватског, и ћирилица, долазе масовно тамо тек по доласку Срба на те просторе, пре тога то је реткост.
 
Зна да буде досадно када саговорник прескаче да одговори на питање.И даље то је штокавски документ писан ћирилицом а ја сам питао за чакавски.
https://www.cudo.rs/најстарији-ћирилични-споменици-из-по/

Jesi ti pročitao što sam ti postavio? Podijelio si sranje od članka koji se ne temelji na? Ničemu.
https://www.cudo.rs/најстарији-ћирилични-споменици-из-по/
Какве везе има где је пронађен?Питање је какве везе бенедиктанци имају са Хрватима, па си на основу њих прогласио све те налазе хрватским.

Kakve veze Benediktinci imaju sa Hrvatima i Hrvatskoj? Od Trpimira pa nadalje....Tebi nema pomoći.

Највероватније из периода Павла и Младена Шубића.
https://hrcak.srce.hr/file/38314
https://forum.krstarica.com/threads/1300-godina-vek-pisanja-nove-povesti.930645/

Оном којом је записиван српски језик из повеље, или су српски документи записивани неком другом ћирилицом.
Кеглевићи су из Босне, и одатле су и баштинили ћирилицу јер се тамо све и писано српски на ћирилици, под Турским притиском се селе у Загорје.
Павле Шубић је оженио ћерку краља Драгутина имао велике претензије на Босну, одатле његове везе са Србима.
Српски језик који је штокавски по изговору за разлику од хрватског, и ћирилица, долазе масовно тамо тек по доласку Срба на те просторе, пре тога то је реткост.

Što si ovdje ovdje sve iskonstruirao, majko mila. Povaljska listina ti je savršen primjer ćirilice dok pravoslavca tamo nije bilo nigdje na vidiku, o Srbima da ne govorim. Sve što ti se stavi pred nos..."Srbi". :lol:

Screenshot_20250717_003926_Gallery.jpg



Screenshot_20250717_004321_Gallery.jpg

Screenshot_20250717_004727_Gallery.jpg

Screenshot_20250717_004752_Gallery.jpg



Screenshot_20250717_011507_Gallery.jpg

Screenshot_20250717_012030_Gallery.jpg
 

Prilozi

  • Screenshot_20250717_004853_Gallery.jpg
    Screenshot_20250717_004853_Gallery.jpg
    150,4 KB · Pregleda: 5
  • Screenshot_20250717_004309_Gallery.jpg
    Screenshot_20250717_004309_Gallery.jpg
    150,3 KB · Pregleda: 5
Jesi ti pročitao što sam ti postavio? Podijelio si sranje od članka koji se ne temelji na? Ničemu.
https://www.cudo.rs/најстарији-ћирилични-споменици-из-по/
Прочитао и то ти не демантује ништа, говори о неком нејасном упливу чакавице у штокавски документ што овај на Брачу јесте.Имаш ли ту чакавицу на ћирилици или немаш?
Kakve veze Benediktinci imaju sa Hrvatima i Hrvatskoj? Od Trpimira pa nadalje....Tebi nema pomoći.
Јесте какве имају, и шта си уопште хтео са њима?Постоји ли неки декрет где су мисионарили само по хрватским земљама док су остале прескакали.Јел то неки хрватски монашки ред.....
https://www.casopiskultura.rs/wp-content/uploads/2021/publikacije/143_13.pdf
https://www.academia.edu/24206460/K...ca_monahinja_svetiteljka_Manastir_Gradac_2015
https://crkvenestudije-churchstudies.com/index.php/studies/article/view/352/331
https://bfspc.bg.ac.rs/wp-content/uploads/pdf/std/2012/std-2012-02.pdf
Što si ovdje ovdje sve iskonstruirao, majko mila. Povaljska listina ti je savršen primjer ćirilice dok pravoslavca tamo nije bilo nigdje na vidiku, o Srbima da ne govorim. Sve što ti se stavi pred nos..."Srbi".
И шта ћеш са овим документима из 16. и 17. века!!!Све сам ти тачно навео, е сад што се то не уклапа у твоју митонију шта да ти радим.Ајд што је документ наводно настао када је краљ Свинимир алијас Звонимир већ био покојни, али и као такав је очито био способан да дарује земљу манастирима, него тај манастир коме дарује имање још увек није ни постојао, циркус.
Сад си још ћирилицу везао за православце иако када она настаје православци и не постоје.Јесу ли и Хрвати били православци у време ћирилометодијевске реформе?
Ајд што до 12. века није било православаца уопште него није било ни католика било где.........али је српски народ остао и наводи се тамо.
Исус и Марија да ли је могуће..... :D
 
Zašto tvrdim da su Vlasi u zaleđu Dalmacije Srbi?

U srednjem vijeku, imena "Hrvat", "Bošnjanin" ili "Srbin" označavaju plemstvo.

Srbin je plemić, a ne seljak.

Seljaci se nazivaju vlasima ili meropsima. Vlah nije nacionalna ili etnička oznaka nego staleška.

I to nas dovodi do pitanja, čiji su vlasi bili štokavci, s srpskim imenima i prezimenima, pripadnici svetosavske crkve koji s područja prednemanjićke i Nemanjićke Srbije i Hercegovine Svetog Save dolaze u zaleđe Dalmacije?

Mogu biti jedino Srbi, ne u današnjem smislu te riječi.

Teza da su Vlasi u zaleđu Dalmacije zapravo Srbi u srednjovjekovnom kontekstu može se vrlo lako argumentirati povijesno, lingvistički i sociološki.

U srednjem vijeku izraz "Vlah" se primarno koristio za stočare i nomadsko i polunomadsko stanovništvo. To je socijalni i ekonomski pojam vezan uz način života.

U srednjovjekovnim izvorima (npr. u Dušanovom zakoniku) naziv "Srbin" se odnosi na pravoslavno plemstvo, a ne na sve podanike srpske države. Hrvati, Bošnjani i Srbi tada su shvaćani više kao političke i staleške kategorije, a manje kao „narod“ u modernom nacionalnom smislu.

Srbin je pravoslavni feudalac, a ne siromašni stočar.

Od 14. st. počinje migracija Vlaha, podanika tih feudalaca iz Hercegovine, Raške, Zete, Polimlja, Lima, Ibra... područja koja su bila pod vlašću srpske srednjovjekovne države i svetosavske crkve.

Ti Vlasi imaju srpska imena, krsne slave, pripadaju svetosavskoj crkvi, pjevaju o Milošu i Lazaru, govore štokavski...

Dakle, oni su po statusu Vlasi, a po vjerskoj, kulturnoj i jezičnoj matrici Srbi u širem smislu tog pojma.

Oni nisu Srbi u smislu nacionalnog identiteta iz 19. i 20. st., ali jesu u smislu pripadnosti srpskoj pravoslavnoj zajednici, crkvenoj tradiciji i kulturnom obrascu koji se kasnije nacionalno formirao kao „srpski“.
 
Zašto tvrdim da su Vlasi u zaleđu Dalmacije Srbi?

U srednjem vijeku, imena "Hrvat", "Bošnjanin" ili "Srbin" označavaju plemstvo.

Srbin je plemić, a ne seljak.

Seljaci se nazivaju vlasima ili meropsima. Vlah nije nacionalna ili etnička oznaka nego staleška.

I to nas dovodi do pitanja, čiji su vlasi bili štokavci, s srpskim imenima i prezimenima, pripadnici svetosavske crkve koji s područja prednemanjićke i Nemanjićke Srbije i Hercegovine Svetog Save dolaze u zaleđe Dalmacije?

Mogu biti jedino Srbi, ne u današnjem smislu te riječi.

Teza da su Vlasi u zaleđu Dalmacije zapravo Srbi u srednjovjekovnom kontekstu može se vrlo lako argumentirati povijesno, lingvistički i sociološki.

U srednjem vijeku izraz "Vlah" se primarno koristio za stočare i nomadsko i polunomadsko stanovništvo. To je socijalni i ekonomski pojam vezan uz način života.

U srednjovjekovnim izvorima (npr. u Dušanovom zakoniku) naziv "Srbin" se odnosi na pravoslavno plemstvo, a ne na sve podanike srpske države. Hrvati, Bošnjani i Srbi tada su shvaćani više kao političke i staleške kategorije, a manje kao „narod“ u modernom nacionalnom smislu.

Srbin je pravoslavni feudalac, a ne siromašni stočar.

Od 14. st. počinje migracija Vlaha, podanika tih feudalaca iz Hercegovine, Raške, Zete, Polimlja, Lima, Ibra... područja koja su bila pod vlašću srpske srednjovjekovne države i svetosavske crkve.

Ti Vlasi imaju srpska imena, krsne slave, pripadaju svetosavskoj crkvi, pjevaju o Milošu i Lazaru, govore štokavski...

Dakle, oni su po statusu Vlasi, a po vjerskoj, kulturnoj i jezičnoj matrici Srbi u širem smislu tog pojma.

Oni nisu Srbi u smislu nacionalnog identiteta iz 19. i 20. st., ali jesu u smislu pripadnosti srpskoj pravoslavnoj zajednici, crkvenoj tradiciji i kulturnom obrascu koji se kasnije nacionalno formirao kao „srpski“.
:ok:

sK8HQ2E (7).jpg
 
Još nekolike fotke iz Knina (uslikao sam ih prije oko 2 mjeseca) koje nisam ranije postavljao na ovoj temi.

Pogledajte prilog 1763221
Pogledajte prilog 1763222
Pogledajte prilog 1763223
@Ebisclaus
Uzvišenje u daljini na prvoj slici gore je po mojoj procjeni Kom (1003 m). Poprilično sam siguran u to. Kom je najjužniji dio Velebita. Stanovnici Mokrog Polja su imali kolibe na Komu i gore su izvodili ovce na ispašu. Mokro Polje je bilo 100% naseljeno srpskim stanovništvom uzgred rečeno.
 
Fascinira me ta pojava da tamo više nema Srba a živeli su vekovima na tim prostorima, sad su tamo Šipci i Bosanci, a neka ko zna šta će biti opet za bubam 100g npr.
I lepo je Ćuzo rekao baš upravo vidim i ulica se zove jedna po njemu citiram "otišli su, i neka su otišli"

Itekako ima Srba. Uživaju i žive u miru u svojoj matici Hrvatskoj. Evo i korisnik @Krishna se svako malo vraća u svoj rodni kraj i nikad ne propusti da to podijeli s nama
 
U ovoj zemlji ni ratni profiteri "rvatski domoljubi" ne uživaju i nisu sretni, ovo je najdepresivnija i najgora zemlja za život, svaki dan ti se svodi na mrzi Srbina i mrzi "srboĆetničkog agresora" ono mrziš ljude koji su tu vekovima živeli i sad ti dođe u Knin neki Zagorac ili Šipac i viče za dom spremni, jadno i žalosno kad bolje nemaš a i ne znaš za bolje
 
U ovoj zemlji ni ratni profiteri "rvatski domoljubi" ne uživaju i nisu sretni, ovo je najdepresivnija i najgora zemlja za život, svaki dan ti se svodi na mrzi Srbina i mrzi "srboĆetničkog agresora" ono mrziš ljude koji su tu vekovima živeli i sad ti dođe u Knin neki Zagorac ili Šipac i viče za dom spremni, jadno i žalosno kad bolje nemaš a i ne znaš za bolje
Hrvatska je daleko od idealne, ali bolje stoji od Srbije (i ostalih ex YU republika izuzev Slovenije) u raznim aspektima. Mogao bih detaljno pisati o tome, ali to je možda off topic. Hrvati ko' Hrvati, uvjek su nezadovoljani. Oni bi bili nezadovoljni i da imaju 3 puta bolji standard od trenutnog. U Jugoslaviji su kukali kako ih Srbija/Beograd ugnjetava i eksploatiše. A sad kad imaju nezavisnu državu od Iloka do Istre i Prevlake, sa hiljadama km atraktivne obale, kad je Hrvatska turistička sila u koju Srbi dolaze konobarisati, kad imaju prosječnu platu 1300 evra (značajno veću nego u Srbiji, a cjene su iste) itd, opet su nezadovoljni, pa love 'vještice' po HR i misle da im neko spolja (uglavnom Srbija) radi o glavi.

@Zvonimir Božić
 
Ne pričam ja o ekonomiji već o životu i načinu života, o ljudima, na Kubi ljudi nemaju šta jesti ali su sretni i zadovoljni dok ovo ovde je takva depresija i tuga da je za nepoverovat, daj nam samo šahovnice i za dom spremni da nas to malo podigne, kao neki narkomani kad jedva dočekaju da ga malo ušmrkaju da ih podigne
 
Ne pričam ja o ekonomiji već o životu i načinu života, o ljudima
Kad sam u Kninu i šetam ulicama ili sam gore tvrđavi itd, uglavnom određeni broj nepoznatih ljudi mi se javi sa 'bok.' U Beogradu je to nemoguće doživiti. U Beogradu su ljudi u velikom procentu hladni, neljubazni, neraspoloženi i nadrndani. Kad u Beogradu pitaš ljude na ulici za neku ulicu ili instituciju mnogi te gledaju kao da im tražiš pare ili da nisi normalan, ako i odgovore nešto nerado promrse.
 
Poslednja izmena:

Back
Top