da, vidimo dalje....ko su ljudi za koje si izneo klevete...ti, kiseli1, sitni hrvatski provokator i spamer....ili ces da nam se predstavis, mozda smo nesto propustili....mada ne verujem...
ponovicu, ne znas koliko je smesno kada si naveo dva suprostavljena istoricara...pa jos Nikolica koji se smatra neo komunistom....(al *** dokaza covek sve one komunjarske falsifikate, pa ti ne odgovara)
O prevodiocu, piscu i publicisti
Nikoli Zivkovicu, koji je radio i kao nezavisan novinar za nemacke, ruske i engleske listove, a koga si optuzio da izmislja pri prevodu nemackih knjiga, sam vec pisao...
http://forum.krstarica.com/threads/295456&page=5
Miloslav Samardžić je rođen 22. novembra 1963. u Aleksandrovacu, gde je završio osnovnu i srednju školu (novinarski smer). Ekonomski fakultet u Kragujevcu završio je 1989, na sektoru marketing. Kao student završio
je novinarsku školu "Večernjih novosti", u zimu 1983/84. godine, i postao jedan od kragujevačkih dopisnika ovog dnevnika. U ''Poglede'', tada list studenata Kragujevačkog univerziteta, dolazi 1984. godine. ''Novosti'' napušta 1986, zbog neobjavljenih kritičkih tekstova prema tadašnjem režimu. Krajem 1985. u ''Pogledima'' postaje urednik rubrike
''Univerzitet'', a dužnost glavnog i odgovornog urednika preuzima 1987. godine, na kojoj s manjim prekidima ostaje do prestanka izlaska lista, 2005. godine.
U uvodniku iz februarskog broja ''Pogleda'' 1988. Samardžić je objavio
komenatar o višepartijskom sistemu, što je bio prvi članak u kome se
višestranačje kod nas pominje u pozitivnom kontekstu od 1944. godine. U
uvodniku majskog broja 1989. objavio je ''Predlog za ukidanje zakona o
zaštiti imena i lika J. B. Tita'' - prvi predlog te vrste u zemlji. U
novembarskom broju 1989. godine objavio je prvi afirmativni članak o
đeneralu Draži Mihailoviću, a na naslovnoj strani bila je do tada
skrivana nemačka poternica za đeneralom na 100.000 rajhsmaraka u
zlatu.
Krajem te 1989. godine počinje osnivanje opozicionih stranaka u Srbiji,
kojima ''Pogledi'' ustupaju prostor i tako postaju prvo opoziciono
glasilo.
Maja 1990. godine Samardžić objavljuje prvi intervju prestolonaslednika
Aleksandra Karađorđevića srpskim novinama.
Pod njegovim rukovodstvom list postaje vrlo čitan, a u junu 1990.
dostiže tiraž od 200.000 primeraka. ''Pogledi'' su tada bili
najtiražniji i najčitaniji društveno-politički časopis u zemlji. Ujesen
1990. godine ''Pogledi'' prvi pokreću temu o ratnim i poratnim zločinima komunista. Zbog ove teme, a i nekih drugih kritičkih članaka, Samardžić se našao na sudu preko 100 puta. Bio je optuživan za verbalni delikt i klevetu putem štampe, ali ni jednom nije osuđen. Od 1986. do 1993. pozivan je na više stotina tzv. informativnih razgovora u tajnu policiju. Policijski dosije, koji je video posle 2000. godine, sastoji se od oko 600 stranica izveštaja o prisluškivanju telefona, praćenju rada i kretanja. U dosijeu se nalaze i transkripti prisluškivanih razgovora sa vojvodom Momčilom Đujićem i drugim istaknutim ličnostima srpske emigracije.
''Pogledi'' su istupili sa univerziteta i postali društveno preduzeće
krajem 1990. godine. Naredne godine Samardžić ih otkupljuje, bez imovine, a u zamenu za pravo korišćenja naziva lista preuzima obavezu da finansijski i stručno pomaže štampanje novog studentskog lista, FAKK.
U ''Pogledima'', kao i u desetak novina i časopisa u kojima je sarađivao i još sarađuje, objavio je preko 1.000 članaka.
Prvu knjigu napisao je i objavio kao stanar kragujevačkog studentskog doma, 1989. godine. Od te godine počinje i proučavanje istorije Drugog
svetskog rata, a naročito Jugoslovenske vojske, odnosno četničkog pokreta đenerala Draže Mihailovića. Istraživao je arhivsku građu u nizu muzeja i arhiva. Najviše se bavio proučavanjem dokumenata Vojnog arhiva u Beogradu, pre svega njegove Četničke arhive, kao i Nemačke arhive (sa prevodiocem). Hiljade stranica pronađenih dokumenata citira u svojim knjigama. U tzv. terenskom delu istraživanja, intervjuisao je oko 50 Dražinih četnika, većinom oficira. Zato na polju istorije iskazuje najplodniji rad i danas je jedan od naših najboljih poznavalaca problematike Drugog svetskog rata. Njegovo najveće naučno stvaralaštvo jeste petotoma knjiga o generalu Mihailoviću i četničkom pokretu, koja važi za najobimniju i najdokumentovaniju istoriju Drugog svetskog rata kod nas, sa oko 3000 stranica i oko 8000 fusnota.
Kao urednik izdavačkog sektora ''Pogleda'', objavio je u Srbiji petnaestak znamenitih knjiga srpske četničke emigracije.
U međuvremenu, Samardžić pokazuje zanimanje za lingvistiku i književnost: godine 1995. pojavilo se prvo izdanje njegove obimne studije ''Tajne 'Vukove reforme''', a 2007. prvi roman ''Borački krš''. Te godine
postao je član Udruženja književnika Srbije.
Objavio je sledeća dela:
- "Đaci na Golom otoku" (1989),
- "Kralj je naš" (1992),
- "General Draža Mihailović i opšta istorija četničkog pokreta" (prvo
izdanje 1996, drugo 1997, prvi tom trećeg izmenjenog i dopunjenog izdanja
2004, drugi tom 2005, treći 2006, četvrti 2007; od 2005. godine ova
knjiga se objavljuje i u mekom povezu, manjeg obima i formata, a do sada
je objavljeno 12 nastavaka),
- "Tajne Vukove reforme" (1995. i 1997),
- "Zabranjeni očevi u ispovestima svoje dece" (prvo izdanje 1998, drugo
dopunjeno 2003),
- "Istina o Kalabiću" (prvo izdanje 1999, drugo 2003, treće izmenjeno i
dopunjeno 2007),
- "Borbe četnika protiv Nemaca i Ustaša (1941-1945), Knjige 1- 2" (2006),
- "Saradnja partizana sa Nemcima, ustašama i Albancima (2006)",
- "Borači krš" (2007),
- ''Vojvoda Momčilo Đujić'' (2008),
- "Đeneral Draža - Vojvoda Đujić, ratna prepiska" (2009).
Priređivač je albuma četničkih fotografija koje je javnost prvi put
videla: "Album srpskih četnika đenerala Draže Mihailovića u 1.000
slika" (prvi tom 1998, drugi 2000, treći 2002), "Album Đenerala Draže"
(2008) i "Album Nikole Kalabića i Gorske kraljeve garde".
Sarađivao je u sledećim dokumentarnim TV serijama: "Ravnogorska
čitanka" (2000), "Više od pola veka - Kent" (2002) i "Zapisi iz
ravnogorskog pokreta" (2007). Trenutno je stručni saradnik na izradi
još jedne dokumentarne TV serije.
Učestvovao je na mnogim tribinama u zemlji i u srpskoj emigraciji.
Živi i radi u Kragujevcu. Oženjen je, ima dvoje dece.
________________________________________________________________________
Dr
Kosta Nikolic, viši naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, autor udzbenika iz istorije za srednje skole....autor mnogih knjiga na temu II sv.rata...itd...o njemu dovoljno...