eremita
Zaslužan član
- Poruka
- 117.177
Šintoizam
Šintoizam, u prijevodu put bogova/božji put, je japanska autohtona religija. Glavna šintoistička djela šintoizma su Kojiki i Nihongi, a potječu iz 8. stoljeća.
Sama religija postoji još u praistoriji tako da se ne zna ko je njen osnivač. Prisutni su animizam, politeizam i šamanizam. Božanstva (kamiji) su duhovi prirodnih sila. Od prabožanstava sestre i brata Izanami i Izanagi postoje ostali bogovi; oni su stvorili zemlju bućkajući prvobitni okean nebeskim draguljskim kopljem i japanska ostrva na kojima je prvi vladar (Jimmu) bio unuk boginje Sunca Amaterasu, a dalji carevi su takođe njeni potomci. Dakle, carevi, kao i narodni heroji, imaju božanski karakter. Japanska riječ za cara, tenno, znači "nebeski car". Tek se 1946. car Hirohito odrekao svog božanskog porekla.
Gotovo svaka planina u Japanu ima svog boga. Najpoznatija i najupečatljivija planina Japana je planina Fudži, sveta planina Japanaca. Njena boginjaje Sengen-Sama. Svake se godine hodočasnici u zoru penju na planinu kako bi gledali izlazak sunca, a sama Fudži je česta inspiracija mnogobrojnim umjetnicima. Jedan od najpoznatijih šintoističkih hramova nalazi se na planini Fuxži.
Riječ šintoizam dolazi od japanske riječi , shin-- riječ za boga, i to za riječ put. Šintoizam ima mnogo bogova, kao što su Amaterasu, Susano, Tsukuyomi, Uke Mochi, Suijin, Izanagi, Izanami, Nio, Budai, Ugayafukiaezu i Marishi-Ten.
Šintoistička svetilišta
Svetilišta se grade u čast kamijima ili bivšim carevima. U sve se šintoističke vrtove ulazi kroz vrata koja se nazivaju torii. Torri razdvaja svetilište od običnog svijeta izvan njega. Vrata mogu biti i dosta udaljena od središta. Ljudi odlaze u hram kako bi se sklonili od buke i pritiska svakodnevnog života. Katkad ondje okače male molitve koje su napisali. Japanci često kupuju malene pločice, tzv. eme koje vješaju u hramovima ili svetilištima. Eme su zahtjevi za pomoć od kamija. Šintoizam je glavna japanska religija, no često su budistički hramovi sagrađeni unutar šintoističkih svetilišta. Zen budisti izrađuju mirne vrtove kao mjesta za meditaciju. Umjesto raznobojnog cvijeća, tu je kamenje, pijesak i trava. Ucrtavanje uzorka na pijesku samo za sebe može biti dobra meditacija.
Šintoistički festivali
Postoji bezbroj lokalnih festivala u Japanu jer skoro svaki hram ima svoj festival. Većina se festivala održava jedanput godišnje i slavi događaje kao što su žetva, početak farmerske sezone ili obilježavaju istorijske događaje. Festivali mogu trajati i nekoliko dana. Važan dio šintoističkih festivala su litije. Kami (šintoistički bog) se nosi kroz ulice u mikoshiju (pokretnom svetilištu), a nose ga posebno obučeni ljudi.
Stvaranje svemira
Prema šintoizmu, prvobitno su postojali nebo i more. Na nebu su živjeli bogovi, a more je bilo pusto. Boginja Izanami i bog Izanagi su stvorili Zemlju draguljskim kopljem. Sišli su na prvo kopno i sagradili palatu. Prva djeca koju je rodila Izanami bila su ružna. Kad je rodila boga vatre, on ju je spalio. Izanagi je bio potresen, te je odrubio glavu bogu vatre i pokopao svoju ženu u planini Hiba. Sišao je u podzemlje da posjeti dušu svoje žene. Ali, ona se pretvori u čudovište i rodi bogove grmljavine. Izanagi je pobjegao i okupao se. Iz tog kupanja su nastali Amaterasu, boginja Sunca i plavog neba, Tsukuyomi, bog Mjeseca i noći i Susano, bog mora, oluja i vjetra. Izanagi je podijelio vlast svojoj djeci, dok je Izanami vladala podzemljem i postala boginja smrti, truleži i raspadanja.
Šintoizam, u prijevodu put bogova/božji put, je japanska autohtona religija. Glavna šintoistička djela šintoizma su Kojiki i Nihongi, a potječu iz 8. stoljeća.
Sama religija postoji još u praistoriji tako da se ne zna ko je njen osnivač. Prisutni su animizam, politeizam i šamanizam. Božanstva (kamiji) su duhovi prirodnih sila. Od prabožanstava sestre i brata Izanami i Izanagi postoje ostali bogovi; oni su stvorili zemlju bućkajući prvobitni okean nebeskim draguljskim kopljem i japanska ostrva na kojima je prvi vladar (Jimmu) bio unuk boginje Sunca Amaterasu, a dalji carevi su takođe njeni potomci. Dakle, carevi, kao i narodni heroji, imaju božanski karakter. Japanska riječ za cara, tenno, znači "nebeski car". Tek se 1946. car Hirohito odrekao svog božanskog porekla.
Gotovo svaka planina u Japanu ima svog boga. Najpoznatija i najupečatljivija planina Japana je planina Fudži, sveta planina Japanaca. Njena boginjaje Sengen-Sama. Svake se godine hodočasnici u zoru penju na planinu kako bi gledali izlazak sunca, a sama Fudži je česta inspiracija mnogobrojnim umjetnicima. Jedan od najpoznatijih šintoističkih hramova nalazi se na planini Fuxži.
Riječ šintoizam dolazi od japanske riječi , shin-- riječ za boga, i to za riječ put. Šintoizam ima mnogo bogova, kao što su Amaterasu, Susano, Tsukuyomi, Uke Mochi, Suijin, Izanagi, Izanami, Nio, Budai, Ugayafukiaezu i Marishi-Ten.
Šintoistička svetilišta
Svetilišta se grade u čast kamijima ili bivšim carevima. U sve se šintoističke vrtove ulazi kroz vrata koja se nazivaju torii. Torri razdvaja svetilište od običnog svijeta izvan njega. Vrata mogu biti i dosta udaljena od središta. Ljudi odlaze u hram kako bi se sklonili od buke i pritiska svakodnevnog života. Katkad ondje okače male molitve koje su napisali. Japanci često kupuju malene pločice, tzv. eme koje vješaju u hramovima ili svetilištima. Eme su zahtjevi za pomoć od kamija. Šintoizam je glavna japanska religija, no često su budistički hramovi sagrađeni unutar šintoističkih svetilišta. Zen budisti izrađuju mirne vrtove kao mjesta za meditaciju. Umjesto raznobojnog cvijeća, tu je kamenje, pijesak i trava. Ucrtavanje uzorka na pijesku samo za sebe može biti dobra meditacija.
Šintoistički festivali
Postoji bezbroj lokalnih festivala u Japanu jer skoro svaki hram ima svoj festival. Većina se festivala održava jedanput godišnje i slavi događaje kao što su žetva, početak farmerske sezone ili obilježavaju istorijske događaje. Festivali mogu trajati i nekoliko dana. Važan dio šintoističkih festivala su litije. Kami (šintoistički bog) se nosi kroz ulice u mikoshiju (pokretnom svetilištu), a nose ga posebno obučeni ljudi.
Stvaranje svemira
Prema šintoizmu, prvobitno su postojali nebo i more. Na nebu su živjeli bogovi, a more je bilo pusto. Boginja Izanami i bog Izanagi su stvorili Zemlju draguljskim kopljem. Sišli su na prvo kopno i sagradili palatu. Prva djeca koju je rodila Izanami bila su ružna. Kad je rodila boga vatre, on ju je spalio. Izanagi je bio potresen, te je odrubio glavu bogu vatre i pokopao svoju ženu u planini Hiba. Sišao je u podzemlje da posjeti dušu svoje žene. Ali, ona se pretvori u čudovište i rodi bogove grmljavine. Izanagi je pobjegao i okupao se. Iz tog kupanja su nastali Amaterasu, boginja Sunca i plavog neba, Tsukuyomi, bog Mjeseca i noći i Susano, bog mora, oluja i vjetra. Izanagi je podijelio vlast svojoj djeci, dok je Izanami vladala podzemljem i postala boginja smrti, truleži i raspadanja.
