Rat u Ukrajini (40)

Da li je blizu mirovni sporazum kojim bi se okončao rat?

  • DA

    glasova: 5 10,6%
  • NE

    glasova: 42 89,4%

  • Ukupno glasova
    47
Да, али то је минимизирање штете. Била је једна добра мапа са процењеном вредности природних и других богатстава на територији древних Укра и лавовски део је на
РФ страни. А они су платили за све.
Mislis da su Ameri tako naivni?
 
Само малоумни умоболник може тврдити да је поражена Украјина добила рат. По тој идиотској, извитопереној логици, Италија и Немачка су добиле Други светски рат зато што и даље постоје! :hahaha:
Ukrajina nije dobila rat ali nije ni porazena uprkos ocekivanju rusofila i ostatka sveta, kapa dole i prestani sa tim maloumnim kliberenjem.
 
Danas Bruxellesi prelaze Rubikon. U podne će se održati pismeno glasovanje koje će nanijeti nepopravljivu štetu Uniji.

Predmet glasovanja je zamrznuta ruska imovina, o kojoj su države članice EU do sada glasale svakih 6 mjeseci i donosile jednoglasnu odluku. Današnjim postupkom Bruxellesi jednim potezom pera ukidaju zahtjev za jednoglasnošću, što je očito protuzakonito.

Današnjom odlukom, vladavina prava u Europskoj uniji dolazi kraju, a europski čelnici stavljaju se iznad pravila. Umjesto da osigurava poštivanje ugovora EU, Europska komisija sustavno siluje europsko pravo. To čini kako bi nastavila rat u Ukrajini, rat koji očito nije moguće dobiti. Sve se to događa usred bijela dana, manje od tjedan dana prije sastanka Europskog vijeća, najvažnijeg tijela Unije koje donosi odluke, a okuplja šefove država i vlada. Time se vladavina prava u Europskoj uniji zamjenjuje vladavinom birokrata. Drugim riječima, zavladala je briselska diktatura.

Mađarska prosvjeduje protiv ove odluke i učinit će sve što je u njezinoj moći da uspostavi zakonit poredak.
 
Mislis da su Ameri tako naivni?
Моћи ће да цеде "суву дреновину" од остатка, али Донбасу примирисати неће. Нису наивни, него су се прерачунали. Дешава се. РФ има апсолутно све ресурсе да корисно експолоатише регион и за то им нису потребни ни страни кредити, акамоли страни власници. Блекрок неће добити чак ни одштету за плаћено. Од двехиљаде осме харају целим светом, лепо је видети да и они могу да се оклизну.
 
Teško pitanje za Ruttea: Snažno ste naglasili stalnu i stalnu prijetnju koju Rusija predstavlja Europi, ali ste također spomenuli da je Rusija prijetnja i Sjedinjenim Državama. S druge strane, najnovija Strategija nacionalne sigurnosti koju je objavila Bijela kuća čak ni ne naziva Rusiju prijetnjom. Naprotiv, navodi se da želimo stabilizirati odnose s Rusijom. To je u oštroj suprotnosti s ishodom Haaškog summita, koji je Rusiju identificirao kao glavnu prijetnju NATO-u. Kako, kao glavni tajnik NATO-a, planirate pomiriti ova dva stava? I jeste li već s predsjednikom Trumpom razgovarali o sadržaju Strategije nacionalne sigurnosti i ova dva suprotstavljena pristupa Rusiji?

Rutte nije odgovorio na pitanje. Rutte vjeruje da NATO štiti Sjedinjene Države. Vjerujem da je Trump rekao suprotno.
 
Ruske snage napreduju u Ukrajini - Grad-tvrđava Siversk pada

Čak i prema proukrajinskom LIVE UAmapu, Siversk na sjeveroistoku Donjecka, Donbas - godinama snažno utvrđen i branjen od strane ukrajinskih snaga, brzo se i potpuno urušio.

Rusija također brzo osvaja teritorij duž cijele fronte.

ZATO SAD daju "mirovne prijedloge", NE zato što zapravo žele "mir" - već zato što OČAJNIČKI žele još jedno primirje u stilu Minska.

SAD ga žele produžiti što je dulje moguće, a to mogu učiniti samo očuvanjem onoga što je ostalo od Ukrajine, obnovom ukrajinskih oružanih snaga (ponovno) i prisiljavanjem europskih trupa u Ukrajinu kako bi spriječile daljnje rusko napredovanje.

Cilj je da Europa produži Rusiju i zadrži je u Ukrajini što je dulje moguće dok se SAD usredotočuje na izazivanje jednako besmislenog sukoba s Kinom u azijsko-pacifičkoj regiji.

To je ono što je rekao američki tajnik. Prema riječima ministra obrane Petea Hegsetha u veljači Europi u Bruxellesu, to je ono što čini svaki "mirovni prijedlog" koji su SAD dale i na tome SAD operativno rade na terenu unatoč praznim pričama o "miru" i "normalizaciji".

1765522456860.png
 
Teško pitanje za Ruttea: Snažno ste naglasili stalnu i stalnu prijetnju koju Rusija predstavlja Europi, ali ste također spomenuli da je Rusija prijetnja i Sjedinjenim Državama. S druge strane, najnovija Strategija nacionalne sigurnosti koju je objavila Bijela kuća čak ni ne naziva Rusiju prijetnjom. Naprotiv, navodi se da želimo stabilizirati odnose s Rusijom. To je u oštroj suprotnosti s ishodom Haaškog summita, koji je Rusiju identificirao kao glavnu prijetnju NATO-u. Kako, kao glavni tajnik NATO-a, planirate pomiriti ova dva stava? I jeste li već s predsjednikom Trumpom razgovarali o sadržaju Strategije nacionalne sigurnosti i ova dva suprotstavljena pristupa Rusiji?

Rutte nije odgovorio na pitanje. Rutte vjeruje da NATO štiti Sjedinjene Države. Vjerujem da je Trump rekao suprotno.
САД одавно штите океани, многобројни ресурси и још увек суперирна војна сила. Еуропска унија им треба као рупа у мозгу - као и Зеленски, само траже, а када треба да војно допринесу сакрију се у кућицу.
 

GORI RUSIJA: Ukrajina izvela dosad neviđene napade dronovima dugog dometa...


Ova eskalacija dolazi u kritičnom trenutku rata.

1765522812416.png


Ukrajinski dron srušio se na stambeni neboder u ruskoj oblasti Tver. Udar je oštetio stanove od prvog do četvrtog kata. Sedam osoba je ozlijeđeno, uključujući dijete.


Ukrajina je objavila da su njezini dronovi dugog dometa ove sedmice pogodili veliku naftnu platformu u Kaspijskom jezeru, što predstavlja novu eskalaciju u sve intenzivnijoj kampanji Kijeva da presiječe energetske prihode Moskve kojima se financira rat. Riječ je o prethodno neobjavljenoj misiji koja označava značajno širenje popisa ukrajinskih meta, piše CNN.

"Ovo je prvi ukrajinski udar na rusku infrastrukturu povezanu s proizvodnjom nafte u Kaspijskom jezeru", rekao je za CNN izvor iz Sigurnosne službe Ukrajine, nazvavši to "još jednim podsjetnikom Rusiji da su sva njezina poduzeća koja rade za rat legitimne mete." Pogođena je naftna platforma Filanovsky u vlasništvu Lukoila, za koju se tvrdi da je najveće naftno polje u ruskom sektoru Kaspijskog jezera. CNN je zatražio komentar od Lukoila i ruskog Ministarstva odbrane.

Sve žešći udari na rusku energetiku


Ukrajinska kampanja dubokih udara na ruska energetska postrojenja ozbiljno je započela početkom 2024. godine, no od početka augusta Kijev je znatno pojačao napore, udvostručivši ono što ukrajinski povjerenik za sankcije Vladyslav Vlasiuk naziva "sankcijama dugog dometa" usmjerenim na najveću rusku financijsku žilu kucavicu. Ukrajina sada cilja sve širi raspon meta, uključujući ne samo rafinerije, već i infrastrukturu za izvoz nafte i plina, cjevovode, tankere, a sada i infrastrukturu za bušenje.

Prema podacima projekta Armed Conflict Location & Event Data (ACLED) i analizi CNN-a, u studenom je zabilježen najveći broj napada u jednom mjesecu dosad. Između početka kolovoza i kraja studenog, Ukrajina je pogodila najmanje 77 ruskih energetskih postrojenja, gotovo dvostruko više nego u prvih sedam mjeseci godine.

Gađanje istih postrojenja više puta postalo je ključni dio strategije. Rafinerija Saratov u vlasništvu Rosnefta, primjerice, pogođena je najmanje osam puta od početka kolovoza. "Ono što su nekad bili povremeni udari namijenjeni nanošenju štete, postalo je kontinuirani napor da se rafinerije spriječe da se ikada potpuno stabiliziraju," napisao je Nikhil Dubey, viši analitičar u tvrtki Kpler.

Promjena strategije i podrška Zapada

Ova eskalacija dolazi u kritičnom trenutku rata. Nedavni mirovni napori predvođeni SAD-om samo su, čini se, učvrstili ruske maksimalističke zahtjeve, dok moskovske snage bilježe sporo napredovanje na nekoliko dijelova bojišnice. To, zajedno s globalnim viškom ponude nafte koji ublažava tržišne šokove, dovelo je do toga da zapadni saveznici sve više podržavaju ovu kampanju.

Koliko Rusija može izdržati?

Obrazac napada sugerira da Ukrajina više ne pokušava ograničiti utjecaj samo na rusko domaće tržište. Od augusta su značajno pojačani udari na postrojenja za izvoz nafte, uključujući luke Novorosijsk i Tuapse na Crnom moru te Ust-Lugu na Baltiku. Napadnut je i naftovod Druzhba, koji opskrbljuje neke zemlje EU, što je izazvalo proteste Mađarske.

Krajem novembra napadnuti su i tankeri, što je izazvalo rijetku reakciju Vladimira Putina koji je to nazvao "piratstvom". "Nemamo drugog alata osim da prekinemo protok novca Rusiji kako bismo spriječili ovaj rat za opstanak," rekao je Oleksandr Kharchenko, direktor Centra za istraživanje energetske industrije u Kijevu, dodavši da neučinkovitost zapadnih sankcija tjera Ukrajinu na djelovanje.

Stručnjaci su podijeljeni oko toga može li ovaj pritisak natjerati Putina na pregovore. Sergey Vakulenko, viši suradnik u Carnegie Russia Eurasia Center, smatra da napadi jesu dio slagalice, ali da je Rusija otporna. "Vjerujem da bi, ako dođe do toga, Rusija vjerojatno mogla preživjeti s polovicom svojih izvoza nafte i plina," rekao je.

Za Helimu Croft, ključno je mogu li Ukrajina i saveznici ustrajati. "Kombinacija infrastrukturnih napada usmjerenih na izvozne mete i trajna snaga blokirajućih sankcija, mislim da bi to potencijalno moglo vratiti Rusiju za stol, ali to mora biti dugotrajniji događaj," rekla je. S obzirom na to da Trump sada pritišće Ukrajinu da prihvati ustupke, ovo bi mogao biti test njegove volje da ustraje na oba fronta.
 

Back
Top