GORI RUSIJA: Ukrajina izvela dosad neviđene napade dronovima dugog dometa...
Ova eskalacija dolazi u kritičnom trenutku rata.
Pogledajte prilog 1831570
Ukrajinski dron srušio se na stambeni neboder u ruskoj oblasti Tver. Udar je oštetio stanove od prvog do četvrtog kata. Sedam osoba je ozlijeđeno, uključujući dijete.
Ukrajina je objavila da su njezini dronovi dugog dometa ove sedmice pogodili veliku naftnu platformu u Kaspijskom jezeru, što predstavlja novu eskalaciju u sve intenzivnijoj kampanji Kijeva da presiječe energetske prihode Moskve kojima se financira rat. Riječ je o prethodno neobjavljenoj misiji koja označava značajno širenje popisa ukrajinskih meta, piše CNN.
"Ovo je prvi ukrajinski udar na rusku infrastrukturu povezanu s proizvodnjom nafte u Kaspijskom jezeru", rekao je za CNN izvor iz Sigurnosne službe Ukrajine, nazvavši to "još jednim podsjetnikom Rusiji da su sva njezina poduzeća koja rade za rat legitimne mete." Pogođena je naftna platforma Filanovsky u vlasništvu Lukoila, za koju se tvrdi da je najveće naftno polje u ruskom sektoru Kaspijskog jezera. CNN je zatražio komentar od Lukoila i ruskog Ministarstva odbrane.
Sve žešći udari na rusku energetiku
Ukrajinska kampanja dubokih udara na ruska energetska postrojenja ozbiljno je započela početkom 2024. godine, no od početka augusta Kijev je znatno pojačao napore, udvostručivši ono što ukrajinski povjerenik za sankcije
Vladyslav Vlasiuk naziva "sankcijama dugog dometa" usmjerenim na najveću rusku financijsku žilu kucavicu. Ukrajina sada cilja sve širi raspon meta, uključujući ne samo rafinerije, već i infrastrukturu za izvoz nafte i plina, cjevovode, tankere, a sada i infrastrukturu za bušenje.
Prema podacima projekta Armed Conflict Location & Event Data (ACLED) i analizi CNN-a, u studenom je zabilježen najveći broj napada u jednom mjesecu dosad. Između početka kolovoza i kraja studenog, Ukrajina je pogodila najmanje 77 ruskih energetskih postrojenja, gotovo dvostruko više nego u prvih sedam mjeseci godine.
Gađanje istih postrojenja više puta postalo je ključni dio strategije. Rafinerija Saratov u vlasništvu Rosnefta, primjerice, pogođena je najmanje osam puta od početka kolovoza. "Ono što su nekad bili povremeni udari namijenjeni nanošenju štete, postalo je kontinuirani napor da se rafinerije spriječe da se ikada potpuno stabiliziraju," napisao je Nikhil Dubey, viši analitičar u tvrtki Kpler.
Promjena strategije i podrška Zapada
Ova eskalacija dolazi u kritičnom trenutku rata. Nedavni mirovni napori predvođeni SAD-om samo su, čini se, učvrstili ruske maksimalističke zahtjeve, dok moskovske snage bilježe sporo napredovanje na nekoliko dijelova bojišnice. To, zajedno s globalnim viškom ponude nafte koji ublažava tržišne šokove, dovelo je do toga da zapadni saveznici sve više podržavaju ovu kampanju.
Koliko Rusija može izdržati?
Obrazac napada sugerira da Ukrajina više ne pokušava ograničiti utjecaj samo na rusko domaće tržište. Od augusta su značajno pojačani udari na postrojenja za izvoz nafte, uključujući luke Novorosijsk i Tuapse na Crnom moru te Ust-Lugu na Baltiku. Napadnut je i naftovod Druzhba, koji opskrbljuje neke zemlje EU, što je izazvalo proteste Mađarske.
Krajem novembra napadnuti su i tankeri, što je izazvalo rijetku reakciju Vladimira Putina koji je to nazvao "piratstvom". "Nemamo drugog alata osim da prekinemo protok novca Rusiji kako bismo spriječili ovaj rat za opstanak," rekao je Oleksandr Kharchenko, direktor Centra za istraživanje energetske industrije u Kijevu, dodavši da neučinkovitost zapadnih sankcija tjera Ukrajinu na djelovanje.
Stručnjaci su podijeljeni oko toga može li ovaj pritisak natjerati Putina na pregovore. Sergey Vakulenko, viši suradnik u Carnegie Russia Eurasia Center, smatra da napadi jesu dio slagalice, ali da je Rusija otporna. "Vjerujem da bi, ako dođe do toga, Rusija vjerojatno mogla preživjeti s polovicom svojih izvoza nafte i plina," rekao je.
Za Helimu Croft, ključno je mogu li Ukrajina i saveznici ustrajati. "Kombinacija infrastrukturnih napada usmjerenih na izvozne mete i trajna snaga blokirajućih sankcija, mislim da bi to potencijalno moglo vratiti Rusiju za stol, ali to mora biti dugotrajniji događaj," rekla je. S obzirom na to da Trump sada pritišće Ukrajinu da prihvati ustupke, ovo bi mogao biti test njegove volje da ustraje na oba fronta.
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije, sa svoje strane, nastavlja poduzimati sve moguće diplomatske korake kako bi zaštitilo prava ruskih građana zatvorenih u inozemstvu.
️ Ponovno ističemo da sve takve akcije pokazuju želju zapadnih zemalja da iskorijene alternativna gledišta i spriječe ostvarenje jednog od osnovnih prava svojih građana, tj. prava na slobodu izražavanja.
