Rat u Ukrajini (21)

Da li će se rat proširiti van Ukrajine?


  • Ukupno glasova
    119
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
@Frtajler
Ukro BeGanje in progress:
65DF393C-61A2-436B-8143-13D2F8314590.jpeg
 

Da li se Evropa sprema za rat? Procurio plan koji treba sve da zabrine​

Ivana Nikolić, Telegraf
01/03/23 | 20:13 ≫ 21:11

Vreme čitanja: oko 4 min.

Evropska komisiji se izgleda sprema da iz vremena mira pređe u vreme rata​

Ilustracija: Telegraf/Shutterstock
Evropska komisija, kako se čini, ozbiljno radi na planu koji bi Evropi dozvolio da se iz mirnodopskih uslova prebaci u ratne uslove.
Naime, kako piše Spiegel, pozivajući se na izvore, postoji plan koji predviđa da se krene u masovnu proizvodnju municije, i to u čitavoj Evropi.
Plan Evropske komisije jeste drastičan rast proizvodnje municije na kontinentu. U planu koji navodno postoji, članice EU treba da obezbede ne samo dovoljne zalihe za Ukrajinu koja se bori sa ruskom invazijom, već i da popune skladišta sa municijom u svim zemljama članicama EU.
Prema dokumentu, koji će komisija navodno uskoro predstaviti ambasadorima zemalja članica, i u koji je Spiegel imao uvid, postoje tri segmenta.

Prvi predviđa trenutno povećanje isporuke municije, posebno artiljerijskih granata od 155 mm, Ukrajini. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj uskoro će predložiti dodatni paket podrške u vrednosti od milijardu evra za nabavku municije, pre svega granata od 155 mm.

Drugi predviđa zajedničku kupovinu municije kalibra 155 mm od strane Evropske odbrambene agencije EDA kako bi se popunile rupe u zalihama članica EU i obezbedilo snabdevanje Ukrajine na duži rok.

Treći ima za cilj da obezbedi dugoročno povećanje evropskih kapaciteta za proizvodnju municije kako bi se uzela u obzir promenjena bezbednosna situacija.
Hitna pomoć za prvi segment treba da sledi već uspostavljeni obrazac: države EU snabdevaju Ukrajinu i zauzvrat dobijaju novac od Evropskog mirovnog fonda (EPF). Njeno finansijsko pokriće je već tri puta povećano za po 500 miliona evra, a u decembru je odlučeno da se poveća na dve milijarde evra. Čim bude sprovedena, stići će dodatnih milijardu evra koje Borelj treba da predloži.

Vreme mira je završeno​

Drugi segment plana sadrži veoma jasnu poruku - prošlo je vreme kada se verovalo da je mir u Evropi obezbeđen. Situacija se iz temelja promenila napadom Rusije na Ukrajinu, o čemu bi države EU trebalo da vode računa – nabavljanjem većih količina municije na duži rok.
Ovo bi trebalo da uspe uz pomoć projekta EDA. Zemlje članice i Ukrajina treba da stave svoje prikupljene potrebe u ravnotežu kako bi "postavile masivnu narudžbinu i dale industriji jasan signal potražnje“, piše list.
Prema mišljenju Komisije, samo ako je industrija sigurna da postoji takva potražnja, biće spremna da dugoročno poveća svoje proizvodne kapacitete.
Nabavka bi mogla biti modelirana po uzoru na agenciju za nabavku Occar, koja se već bavila zajedničkim projektima naoružanja kao što je vojni transportni avion A400M.
Države bi tamo mogle da registruju svoje potrebe, a agencija bi potom pregovarala o ugovorima.
Alternativno, "vodeća nacija" bi mogla da preuzme ovu ulogu i kupi municiju za druge uključene zemlje, navodi list. Za deo koji se isporučuje Ukrajini, onda bi trebalo da bude nadoknada od EPF-a.
Komisija se nada i da će združena porudžbina dovesti do znatno smanjenja cena. Čak 25 od 27 članica EU i Norveške već su izrazile interesovanje za učešće u ovom projektu, koji bi trebalo da traje sedam godina.
U trećem segmentu, osnovni problem tek treba rešiti - zalihe municije u državama EU koje se "brzo smanjuju“ i njihovi neadekvatni kapaciteti za proizvodnju zaliha, koje sada treba „brzo povećati“.
Međutim, Komisija ne ostavlja nikakvu sumnju da sebe vidi više u ulozi posrednika i organizatora, na primer tako što identifikuje nedostatke u proizvodnim kapacitetima i pomaže u nabavci. Autoritet Ursule von der Lajen vidi stvarnu odgovornost u industriji i vladama država EU.
Ministri odbrane bi trebalo da o ovome razgovaraju na neformalnom sastanku u Stokholmu, koji bi trebalo da bude održan sledeće sedmice.
Odluke bi mogle da bude donesene na sledećem samitu vlada i predsednika, i to krajem marta.

Rusi ispaljuju deset puta više od Ukrajinaca​

Takvi planovi nisu sasvim novi. Još prošlog novembra Borelj i evropski komesar za unutrašnje tržište Tijeri Breton predložili su zajedničku kupovinu municije po modelu nabavke vakcina protiv korona virusa. Međutim, pismo ministrima odbrane EU ostalo je uglavnom bez posledica.
Tek kada je šefica estonske vlade Kaja Kalas ponovo iznela tu ideju na samitu početkom februara, stvari su krenule. Komisija se ovoga puta ne plaši problema sličnih onima pri nabavci vakcina jer, za razliku od kovid vakcina, municija 155 milimetara nije proizvod koji tek treba da se razvije. Zato je glavna stvar signalizirati industriji da postoji sigurna potreba.
Dodatno, snabdevanju Ukrajine municijom je sada nesigurnije nego što je to bio slučaj jesenas. Ne samo da Komisija to više puta naglašava u svom planu nabavke, već je to i u poverljivom dokumentu za diskusiju Ministarstva odbrane Estonije, u koji je Spiegel imao uvid.
Shodno tome, Rusija ispaljuje 20.000 do 60.000 artiljerijskih granata dnevno, oko deset puta više od Ukrajine. Međutim, evropska odbrambena industrija može da proizvede samo 20.000 do 25.000 granata mesečno.
Estonci, međutim, procenjuju, na osnovu informacija iz industrije naoružanja, da bi taj broj mogao da se poveća sedam puta. Već ove godine moguća je proizvodnja milion granata 155 milimetara, troškovi bi bili oko četiri milijarde evra.
Komisija ne želi da potvrdi da li je to realno. S druge strane, Estonci u svom dokumentu pozivaju na veću brzinu. Biće potrebni "izuzetni napori" i "brze odluke" da se ove godine poveća nabavka municije – "to zahteva ozbiljnost situacije u Ukrajini", piše Spiegel.
 

Russian A-50U AWACS In Belarus Was Not Damaged​


Pogledajte prilog 1303816

On February 26, some media reported drone attack on the Machulishchi airfield located near Minsk. Some sources belonging to the Belarusian opposition claimed that as a result of the attack, the AWACS A-50U of the Russian Aerospace Forces was damaged.
On February 29, the satellite imagery showing the airfield was released. It showed no damage to the Russian A-50U aircraft. The imagery also showed that it was transferred to another side of the airfield.

On March 1, the Belarusian media showed the same A-50U AWACS aircraft at the airfield. The footage confirmed that the aircraft was not damaged.

Pogledajte prilog 1303818
Jedini sajt koji znaš da otvoriš, South front
 

Da li se Evropa sprema za rat? Procurio plan koji treba sve da zabrine​

Ivana Nikolić, Telegraf
01/03/23 | 20:13 ≫ 21:11

Vreme čitanja: oko 4 min.

Evropska komisiji se izgleda sprema da iz vremena mira pređe u vreme rata​

Ilustracija: Telegraf/Shutterstock
Evropska komisija, kako se čini, ozbiljno radi na planu koji bi Evropi dozvolio da se iz mirnodopskih uslova prebaci u ratne uslove.
Naime, kako piše Spiegel, pozivajući se na izvore, postoji plan koji predviđa da se krene u masovnu proizvodnju municije, i to u čitavoj Evropi.
Plan Evropske komisije jeste drastičan rast proizvodnje municije na kontinentu. U planu koji navodno postoji, članice EU treba da obezbede ne samo dovoljne zalihe za Ukrajinu koja se bori sa ruskom invazijom, već i da popune skladišta sa municijom u svim zemljama članicama EU.
Prema dokumentu, koji će komisija navodno uskoro predstaviti ambasadorima zemalja članica, i u koji je Spiegel imao uvid, postoje tri segmenta.

Prvi predviđa trenutno povećanje isporuke municije, posebno artiljerijskih granata od 155 mm, Ukrajini. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj uskoro će predložiti dodatni paket podrške u vrednosti od milijardu evra za nabavku municije, pre svega granata od 155 mm.

Drugi predviđa zajedničku kupovinu municije kalibra 155 mm od strane Evropske odbrambene agencije EDA kako bi se popunile rupe u zalihama članica EU i obezbedilo snabdevanje Ukrajine na duži rok.

Treći ima za cilj da obezbedi dugoročno povećanje evropskih kapaciteta za proizvodnju municije kako bi se uzela u obzir promenjena bezbednosna situacija.
Hitna pomoć za prvi segment treba da sledi već uspostavljeni obrazac: države EU snabdevaju Ukrajinu i zauzvrat dobijaju novac od Evropskog mirovnog fonda (EPF). Njeno finansijsko pokriće je već tri puta povećano za po 500 miliona evra, a u decembru je odlučeno da se poveća na dve milijarde evra. Čim bude sprovedena, stići će dodatnih milijardu evra koje Borelj treba da predloži.

Vreme mira je završeno​

Drugi segment plana sadrži veoma jasnu poruku - prošlo je vreme kada se verovalo da je mir u Evropi obezbeđen. Situacija se iz temelja promenila napadom Rusije na Ukrajinu, o čemu bi države EU trebalo da vode računa – nabavljanjem većih količina municije na duži rok.
Ovo bi trebalo da uspe uz pomoć projekta EDA. Zemlje članice i Ukrajina treba da stave svoje prikupljene potrebe u ravnotežu kako bi "postavile masivnu narudžbinu i dale industriji jasan signal potražnje“, piše list.
Prema mišljenju Komisije, samo ako je industrija sigurna da postoji takva potražnja, biće spremna da dugoročno poveća svoje proizvodne kapacitete.
Nabavka bi mogla biti modelirana po uzoru na agenciju za nabavku Occar, koja se već bavila zajedničkim projektima naoružanja kao što je vojni transportni avion A400M.
Države bi tamo mogle da registruju svoje potrebe, a agencija bi potom pregovarala o ugovorima.
Alternativno, "vodeća nacija" bi mogla da preuzme ovu ulogu i kupi municiju za druge uključene zemlje, navodi list. Za deo koji se isporučuje Ukrajini, onda bi trebalo da bude nadoknada od EPF-a.
Komisija se nada i da će združena porudžbina dovesti do znatno smanjenja cena. Čak 25 od 27 članica EU i Norveške već su izrazile interesovanje za učešće u ovom projektu, koji bi trebalo da traje sedam godina.
U trećem segmentu, osnovni problem tek treba rešiti - zalihe municije u državama EU koje se "brzo smanjuju“ i njihovi neadekvatni kapaciteti za proizvodnju zaliha, koje sada treba „brzo povećati“.
Međutim, Komisija ne ostavlja nikakvu sumnju da sebe vidi više u ulozi posrednika i organizatora, na primer tako što identifikuje nedostatke u proizvodnim kapacitetima i pomaže u nabavci. Autoritet Ursule von der Lajen vidi stvarnu odgovornost u industriji i vladama država EU.
Ministri odbrane bi trebalo da o ovome razgovaraju na neformalnom sastanku u Stokholmu, koji bi trebalo da bude održan sledeće sedmice.
Odluke bi mogle da bude donesene na sledećem samitu vlada i predsednika, i to krajem marta.

Rusi ispaljuju deset puta više od Ukrajinaca​

Takvi planovi nisu sasvim novi. Još prošlog novembra Borelj i evropski komesar za unutrašnje tržište Tijeri Breton predložili su zajedničku kupovinu municije po modelu nabavke vakcina protiv korona virusa. Međutim, pismo ministrima odbrane EU ostalo je uglavnom bez posledica.
Tek kada je šefica estonske vlade Kaja Kalas ponovo iznela tu ideju na samitu početkom februara, stvari su krenule. Komisija se ovoga puta ne plaši problema sličnih onima pri nabavci vakcina jer, za razliku od kovid vakcina, municija 155 milimetara nije proizvod koji tek treba da se razvije. Zato je glavna stvar signalizirati industriji da postoji sigurna potreba.
Dodatno, snabdevanju Ukrajine municijom je sada nesigurnije nego što je to bio slučaj jesenas. Ne samo da Komisija to više puta naglašava u svom planu nabavke, već je to i u poverljivom dokumentu za diskusiju Ministarstva odbrane Estonije, u koji je Spiegel imao uvid.
Shodno tome, Rusija ispaljuje 20.000 do 60.000 artiljerijskih granata dnevno, oko deset puta više od Ukrajine. Međutim, evropska odbrambena industrija može da proizvede samo 20.000 do 25.000 granata mesečno.
Estonci, međutim, procenjuju, na osnovu informacija iz industrije naoružanja, da bi taj broj mogao da se poveća sedam puta. Već ove godine moguća je proizvodnja milion granata 155 milimetara, troškovi bi bili oko četiri milijarde evra.
Komisija ne želi da potvrdi da li je to realno. S druge strane, Estonci u svom dokumentu pozivaju na veću brzinu. Biće potrebni "izuzetni napori" i "brze odluke" da se ove godine poveća nabavka municije – "to zahteva ozbiljnost situacije u Ukrajini", piše Spiegel.
Proizvodnja granata u 2023 je izuzetno primitivna.
Za dva mjeseca u EU napraviš 50 tvornica koje bi producirale svaka po 10k granata dnevno, ako baš misliš da to ima rezona (a nema)
 
Da, ako Bog da, jer nestaće nacista i NATO-a ....
maloumna instagram taktike EU je dovela do klanice ukrajinaca
verujem da je ovo berbokova lično i fiola fon kramon i ona treća veštica plava
naredila, držanje bahmuta po svaku cenu.
al ne njihovu cenu, već cenu naše zavedene ukrajinske braće....

https://www.politika.rs/scc/clanak/540367/bahmut-bitka-masakr-front

Амерички магазин: на првој линији у Бахмуту је прави масакр​


БАХМУТ - Амерички специјализовани магазин "Military Watch" пише да преживели амерички маринци, који су учествовали у борбама у и око Бахмута, потврђују да је тај фронт постао - кланица украјинске војске.

Борбе за Бахмут и масовна погибија пореде се са својевременим борбама за Маријупољ.
Редак увид у ужасне услове на бахмутском фронту дао је бивши амерички маринац Трој Офенбекер, који је учествовао у борбама.

„Очекивано трајање живота на првој линији фронта је око четири сата", признао је он, говорећи о украјинским војницима, пише амерички медиј.

Офенбекер руске топовске ударе на Бахмут назива "континуираним" и демантује тврдње да руским снагама, наводно, понестаје муниције.



Борбе у Бахмуту сматрају се једним од најкрвавијих од почетка руско-украјинског сукоба. Украјинци су ову битку због великих губитака у људству назвали "машином за млевење меса".

„Military Watch" наводи да украјински војници бројношћу надмашују руске противнике неколико пута, међутим Руси су успели да прегрупишу своје снаге.

У тексту се наводи да је западно војно особље било јако укључено у војне операције Кијева од самог почетка, од стотина британских краљевских маринаца који су активно распоређени на фронту од априла 2022, до велике ЦИА "стелт мреже" која пружа кључну подршку, а ту су и бивши војници из низа западних земаља.

Како закључује амерички магатзин, "сукоб све више подсећа на борбу исцрпљивања, у којој се Русија сама, са ограниченим оружјем из Белорусије, Ирана и вероватно Северне Кореје, супротставља здруженим снагама Кијева и НАТО-а".
 

Da li se Evropa sprema za rat? Procurio plan koji treba sve da zabrine​

Ivana Nikolić, Telegraf
01/03/23 | 20:13 ≫ 21:11

Vreme čitanja: oko 4 min.

Evropska komisiji se izgleda sprema da iz vremena mira pređe u vreme rata​

Ilustracija: Telegraf/Shutterstock
Evropska komisija, kako se čini, ozbiljno radi na planu koji bi Evropi dozvolio da se iz mirnodopskih uslova prebaci u ratne uslove.
Naime, kako piše Spiegel, pozivajući se na izvore, postoji plan koji predviđa da se krene u masovnu proizvodnju municije, i to u čitavoj Evropi.
Plan Evropske komisije jeste drastičan rast proizvodnje municije na kontinentu. U planu koji navodno postoji, članice EU treba da obezbede ne samo dovoljne zalihe za Ukrajinu koja se bori sa ruskom invazijom, već i da popune skladišta sa municijom u svim zemljama članicama EU.
Prema dokumentu, koji će komisija navodno uskoro predstaviti ambasadorima zemalja članica, i u koji je Spiegel imao uvid, postoje tri segmenta.

Prvi predviđa trenutno povećanje isporuke municije, posebno artiljerijskih granata od 155 mm, Ukrajini. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj uskoro će predložiti dodatni paket podrške u vrednosti od milijardu evra za nabavku municije, pre svega granata od 155 mm.

Drugi predviđa zajedničku kupovinu municije kalibra 155 mm od strane Evropske odbrambene agencije EDA kako bi se popunile rupe u zalihama članica EU i obezbedilo snabdevanje Ukrajine na duži rok.

Treći ima za cilj da obezbedi dugoročno povećanje evropskih kapaciteta za proizvodnju municije kako bi se uzela u obzir promenjena bezbednosna situacija.
Hitna pomoć za prvi segment treba da sledi već uspostavljeni obrazac: države EU snabdevaju Ukrajinu i zauzvrat dobijaju novac od Evropskog mirovnog fonda (EPF). Njeno finansijsko pokriće je već tri puta povećano za po 500 miliona evra, a u decembru je odlučeno da se poveća na dve milijarde evra. Čim bude sprovedena, stići će dodatnih milijardu evra koje Borelj treba da predloži.

Vreme mira je završeno​

Drugi segment plana sadrži veoma jasnu poruku - prošlo je vreme kada se verovalo da je mir u Evropi obezbeđen. Situacija se iz temelja promenila napadom Rusije na Ukrajinu, o čemu bi države EU trebalo da vode računa – nabavljanjem većih količina municije na duži rok.
Ovo bi trebalo da uspe uz pomoć projekta EDA. Zemlje članice i Ukrajina treba da stave svoje prikupljene potrebe u ravnotežu kako bi "postavile masivnu narudžbinu i dale industriji jasan signal potražnje“, piše list.
Prema mišljenju Komisije, samo ako je industrija sigurna da postoji takva potražnja, biće spremna da dugoročno poveća svoje proizvodne kapacitete.
Nabavka bi mogla biti modelirana po uzoru na agenciju za nabavku Occar, koja se već bavila zajedničkim projektima naoružanja kao što je vojni transportni avion A400M.
Države bi tamo mogle da registruju svoje potrebe, a agencija bi potom pregovarala o ugovorima.
Alternativno, "vodeća nacija" bi mogla da preuzme ovu ulogu i kupi municiju za druge uključene zemlje, navodi list. Za deo koji se isporučuje Ukrajini, onda bi trebalo da bude nadoknada od EPF-a.
Komisija se nada i da će združena porudžbina dovesti do znatno smanjenja cena. Čak 25 od 27 članica EU i Norveške već su izrazile interesovanje za učešće u ovom projektu, koji bi trebalo da traje sedam godina.
U trećem segmentu, osnovni problem tek treba rešiti - zalihe municije u državama EU koje se "brzo smanjuju“ i njihovi neadekvatni kapaciteti za proizvodnju zaliha, koje sada treba „brzo povećati“.
Međutim, Komisija ne ostavlja nikakvu sumnju da sebe vidi više u ulozi posrednika i organizatora, na primer tako što identifikuje nedostatke u proizvodnim kapacitetima i pomaže u nabavci. Autoritet Ursule von der Lajen vidi stvarnu odgovornost u industriji i vladama država EU.
Ministri odbrane bi trebalo da o ovome razgovaraju na neformalnom sastanku u Stokholmu, koji bi trebalo da bude održan sledeće sedmice.
Odluke bi mogle da bude donesene na sledećem samitu vlada i predsednika, i to krajem marta.

Rusi ispaljuju deset puta više od Ukrajinaca​

Takvi planovi nisu sasvim novi. Još prošlog novembra Borelj i evropski komesar za unutrašnje tržište Tijeri Breton predložili su zajedničku kupovinu municije po modelu nabavke vakcina protiv korona virusa. Međutim, pismo ministrima odbrane EU ostalo je uglavnom bez posledica.
Tek kada je šefica estonske vlade Kaja Kalas ponovo iznela tu ideju na samitu početkom februara, stvari su krenule. Komisija se ovoga puta ne plaši problema sličnih onima pri nabavci vakcina jer, za razliku od kovid vakcina, municija 155 milimetara nije proizvod koji tek treba da se razvije. Zato je glavna stvar signalizirati industriji da postoji sigurna potreba.
Dodatno, snabdevanju Ukrajine municijom je sada nesigurnije nego što je to bio slučaj jesenas. Ne samo da Komisija to više puta naglašava u svom planu nabavke, već je to i u poverljivom dokumentu za diskusiju Ministarstva odbrane Estonije, u koji je Spiegel imao uvid.
Shodno tome, Rusija ispaljuje 20.000 do 60.000 artiljerijskih granata dnevno, oko deset puta više od Ukrajine. Međutim, evropska odbrambena industrija može da proizvede samo 20.000 do 25.000 granata mesečno.
Estonci, međutim, procenjuju, na osnovu informacija iz industrije naoružanja, da bi taj broj mogao da se poveća sedam puta. Već ove godine moguća je proizvodnja milion granata 155 milimetara, troškovi bi bili oko četiri milijarde evra.
Komisija ne želi da potvrdi da li je to realno. S druge strane, Estonci u svom dokumentu pozivaju na veću brzinu. Biće potrebni "izuzetni napori" i "brze odluke" da se ove godine poveća nabavka municije – "to zahteva ozbiljnost situacije u Ukrajini", piše Spiegel.
Lepo piše - gube rat, pa aj’ da poguramo još malo. Ukri i EU ne raspolažu ozbiljnim oružjem, a Amerika neće ni da im dozvoli da ga imaju, tj sve dok ih Kina ne bude privela u svoju orbitu, tj EU.
 

Da li se Evropa sprema za rat? Procurio plan koji treba sve da zabrine​

Ivana Nikolić, Telegraf
01/03/23 | 20:13 ≫ 21:11

Vreme čitanja: oko 4 min.

Evropska komisiji se izgleda sprema da iz vremena mira pređe u vreme rata​

Ilustracija: Telegraf/Shutterstock
Evropska komisija, kako se čini, ozbiljno radi na planu koji bi Evropi dozvolio da se iz mirnodopskih uslova prebaci u ratne uslove.
Naime, kako piše Spiegel, pozivajući se na izvore, postoji plan koji predviđa da se krene u masovnu proizvodnju municije, i to u čitavoj Evropi.
Plan Evropske komisije jeste drastičan rast proizvodnje municije na kontinentu. U planu koji navodno postoji, članice EU treba da obezbede ne samo dovoljne zalihe za Ukrajinu koja se bori sa ruskom invazijom, već i da popune skladišta sa municijom u svim zemljama članicama EU.
Prema dokumentu, koji će komisija navodno uskoro predstaviti ambasadorima zemalja članica, i u koji je Spiegel imao uvid, postoje tri segmenta.

Prvi predviđa trenutno povećanje isporuke municije, posebno artiljerijskih granata od 155 mm, Ukrajini. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj uskoro će predložiti dodatni paket podrške u vrednosti od milijardu evra za nabavku municije, pre svega granata od 155 mm.

Drugi predviđa zajedničku kupovinu municije kalibra 155 mm od strane Evropske odbrambene agencije EDA kako bi se popunile rupe u zalihama članica EU i obezbedilo snabdevanje Ukrajine na duži rok.

Treći ima za cilj da obezbedi dugoročno povećanje evropskih kapaciteta za proizvodnju municije kako bi se uzela u obzir promenjena bezbednosna situacija.
Hitna pomoć za prvi segment treba da sledi već uspostavljeni obrazac: države EU snabdevaju Ukrajinu i zauzvrat dobijaju novac od Evropskog mirovnog fonda (EPF). Njeno finansijsko pokriće je već tri puta povećano za po 500 miliona evra, a u decembru je odlučeno da se poveća na dve milijarde evra. Čim bude sprovedena, stići će dodatnih milijardu evra koje Borelj treba da predloži.

Vreme mira je završeno​

Drugi segment plana sadrži veoma jasnu poruku - prošlo je vreme kada se verovalo da je mir u Evropi obezbeđen. Situacija se iz temelja promenila napadom Rusije na Ukrajinu, o čemu bi države EU trebalo da vode računa – nabavljanjem većih količina municije na duži rok.
Ovo bi trebalo da uspe uz pomoć projekta EDA. Zemlje članice i Ukrajina treba da stave svoje prikupljene potrebe u ravnotežu kako bi "postavile masivnu narudžbinu i dale industriji jasan signal potražnje“, piše list.
Prema mišljenju Komisije, samo ako je industrija sigurna da postoji takva potražnja, biće spremna da dugoročno poveća svoje proizvodne kapacitete.
Nabavka bi mogla biti modelirana po uzoru na agenciju za nabavku Occar, koja se već bavila zajedničkim projektima naoružanja kao što je vojni transportni avion A400M.
Države bi tamo mogle da registruju svoje potrebe, a agencija bi potom pregovarala o ugovorima.
Alternativno, "vodeća nacija" bi mogla da preuzme ovu ulogu i kupi municiju za druge uključene zemlje, navodi list. Za deo koji se isporučuje Ukrajini, onda bi trebalo da bude nadoknada od EPF-a.
Komisija se nada i da će združena porudžbina dovesti do znatno smanjenja cena. Čak 25 od 27 članica EU i Norveške već su izrazile interesovanje za učešće u ovom projektu, koji bi trebalo da traje sedam godina.
U trećem segmentu, osnovni problem tek treba rešiti - zalihe municije u državama EU koje se "brzo smanjuju“ i njihovi neadekvatni kapaciteti za proizvodnju zaliha, koje sada treba „brzo povećati“.
Međutim, Komisija ne ostavlja nikakvu sumnju da sebe vidi više u ulozi posrednika i organizatora, na primer tako što identifikuje nedostatke u proizvodnim kapacitetima i pomaže u nabavci. Autoritet Ursule von der Lajen vidi stvarnu odgovornost u industriji i vladama država EU.
Ministri odbrane bi trebalo da o ovome razgovaraju na neformalnom sastanku u Stokholmu, koji bi trebalo da bude održan sledeće sedmice.
Odluke bi mogle da bude donesene na sledećem samitu vlada i predsednika, i to krajem marta.

Rusi ispaljuju deset puta više od Ukrajinaca​

Takvi planovi nisu sasvim novi. Još prošlog novembra Borelj i evropski komesar za unutrašnje tržište Tijeri Breton predložili su zajedničku kupovinu municije po modelu nabavke vakcina protiv korona virusa. Međutim, pismo ministrima odbrane EU ostalo je uglavnom bez posledica.
Tek kada je šefica estonske vlade Kaja Kalas ponovo iznela tu ideju na samitu početkom februara, stvari su krenule. Komisija se ovoga puta ne plaši problema sličnih onima pri nabavci vakcina jer, za razliku od kovid vakcina, municija 155 milimetara nije proizvod koji tek treba da se razvije. Zato je glavna stvar signalizirati industriji da postoji sigurna potreba.
Dodatno, snabdevanju Ukrajine municijom je sada nesigurnije nego što je to bio slučaj jesenas. Ne samo da Komisija to više puta naglašava u svom planu nabavke, već je to i u poverljivom dokumentu za diskusiju Ministarstva odbrane Estonije, u koji je Spiegel imao uvid.
Shodno tome, Rusija ispaljuje 20.000 do 60.000 artiljerijskih granata dnevno, oko deset puta više od Ukrajine. Međutim, evropska odbrambena industrija može da proizvede samo 20.000 do 25.000 granata mesečno.
Estonci, međutim, procenjuju, na osnovu informacija iz industrije naoružanja, da bi taj broj mogao da se poveća sedam puta. Već ove godine moguća je proizvodnja milion granata 155 milimetara, troškovi bi bili oko četiri milijarde evra.
Komisija ne želi da potvrdi da li je to realno. S druge strane, Estonci u svom dokumentu pozivaju na veću brzinu. Biće potrebni "izuzetni napori" i "brze odluke" da se ove godine poveća nabavka municije – "to zahteva ozbiljnost situacije u Ukrajini", piše Spiegel.
@Dobri Bosnjanin
Estonija “procenjuje”, a i glavna sila iza predloga. E moj ******, sve ima svoj kraj, pa i tvoja BiH. Primakao se, opako.
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top