Rat u Ukrajini (17)

Koji od tri ishoda vam je najverovatniji?


  • Ukupno glasova
    130
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Холандски лист НРЦ објавио је извештај са гробља у Кривом Рогу, где су сахрањени украјински војници. Мештани кажу да је однедавно искључиво за њих издвојен посебан терен, који је већ до пола пун.
FilGbksX0AAuseV

Groblje Krivoy Rog
Fil57qCXwAEj1AF.jpg
 

Rat u Ukrajini iscrpio NATO-ove zalihe oružja. Kako je to moguće?​

Američki CNN je 17. studenog objavio da se američke zalihe streljiva prazne puno brže nego što se mogu popunjavati. Načelnik Združenog stožera američke vojske, general Mark Milley, američku javnost više je puta upozoravao da su američke mogućnosti pomaganja Ukrajini na samom rubu.

Kako se to moglo dogoditi? Kratkovidni političari​

Kako se moglo dogoditi da najjači vojni savez na svijetu, koji čine najbogatije države Amerike i Europe, ostane bez oružja i streljiva nakon samo osam mjeseci pomaganja Ukrajini?
Kao i uvijek, odgovor je u kratkovidnim političarima koji su vjerovali da će Europa biti vječna oaza mira i prosperiteta te da se svjetski rat velikih razmjera i intenziteta više ne može dogoditi, već samo lokalni ratovi u kojima će Amerika i Europa intervenirati shodno svojim interesima.
A oni ne zahtijevaju ni puno vojnika ni oružja jer je intenzitet borbenih djelovanja vrlo nizak pa je i potrošnja streljiva vrlo mala, što pak znači da su se europski i američki proizvodni kapaciteti streljiva sveli na minimum.
Međutim, sad se pokazuje da su vojni kapaciteti NATO-a vrlo slabi, ponajviše zbog minimalnih ulaganja članica u obrambeni sustav. Zakržljale vojske velikih članica i puno malih država koje nemaju ni najosnovnije sposobnosti samostalno se obraniti (uključujući i Hrvatsku) smanjile su obrambene sposobnosti na nedopustivo niske razine.
Pa tako njemački kancelar Olaf Scholz sada izjavljuje kako Njemačka mora biti spremna na to da situacija u Ukrajini eskalira, a založio se i za prilagodbu vojne industrije kriznim situacijama.

Scholz se u vladi Angele Merkel snažno protivio većim izdvajanjima za vojsku​

Industrija u najkraćem roku mora biti spremna na isporuke streljiva za sustave koje je isporučila, istaknuo je Scholz. Isti taj Scholz se kao SPD-ov ministar financija u posljednjoj vladi Angele Merkel snažno protivio bilo kakvom povećanju izdvajanja za njemačku vojsku.
Angela Merkel je od svoje četiri vlade čak tri vodila kao veliku crno-crvenu koaliciju. U svim tim vladama upravo se Sozialdemokratische Partei Deutschlands (SPD) isticala kao najveća protivnica izdvajanja za Bundeswehr. Doduše, u onoj jedinoj Merkeličinoj vladi bez SPD-a izdvajanja za Bundeswehr nisu se ništa povećala. Dapače.
Od raspada SSSR-a 1991. godine Europa je zaključila kako su ulaganja u obrambeni sustav zapravo nepotrebna potrošnja. Investiranje u nove oružane sustave postalo je neisplativo pa tako Europa nije razvila ni borbeni avion pete generacije (pa sad mora kupovati američki F-35) ni novi tenk.

Ne čudi da SAD mora kupovati granate od Južne Koreje​

Vojni izdaci u Sjedinjenim Državama tijekom devedesetih su imali isti trend smanjivanja kao i u Europi, da bi početkom 21. stoljeća opet počeli rast. Ali ovog puta ulaganja su bila dominantno u razvoj zrakoplovstva i mornarice s obzirom na to da je kao najveći potencijalni neprijatelj Kina naslijedila nekadašnji SSSR.
Bez izglednih narudžbi europske i američke tvrtke reducirale su proizvodne kapacitete ili se ugasile. Zbog toga ne čudi da Sjedinjene Države moraju od Južne Koreje kupiti 100 tisuća granata od 155 mm kako bi imale što poslati u Ukrajinu. S obzirom na to da ukrajinsko topništvo dnevno ispali oko 7 tisuća granata (između 5 i 6 tisuća u kalibru 105 i 155 mm), to je otprilike dovoljno za jedan mjesec.
Jedini preostali američki proizvođač topničkih granata General Dynamics Ordnance and Tactical Systems guši se u narudžbama. Stoga je Pentagon ponudio dugoročne ugovore svim američkim i kanadskim tvrtkama, aktivnim i ugašenim, koje mogu dokazati da imaju kapaciteta proizvesti najmanje 12 tisuća granata M795 155 mm mjesečno. Pritom će im osigurati i znatnu tehničku pomoć.
S obzirom na to da je europska vojna industrija striktno podijeljena po državama, tj. svaka iole veća država ima razvijenu vlastitu proizvodnju oružja i streljiva, potencijalni proizvodni kapaciteti su čak veći od američkih.

Nedostatak stručne radne snage​

Zbog ruske agresije na Ukrajinu ni novac nije u pitanju, a opet europski proizvođači streljiva ne uspijevaju značajnije povećati proizvodnju. Ovdašnji najveći problem je nedostatak stručne radne snage. Uvođenjem druge i treće smjene proizvodnja bi se povećala za dva ili tri puta, kad bi bilo dovoljno stručnih radnika.
Problem je što se u proizvodnji oružja i streljiva ne mogu zapošljavati ljudi s ulice. Svi oni moraju proći barem osnovnu sigurnosnu provjeru, a zapošljavanje migranata ne dolazi u obzir.
https://www.index.hr/vijesti/clanak...dex_ref=naslovnica_vijesti_teme_i_komentari_d
 

Rat u Ukrajini iscrpio NATO-ove zalihe oružja. Kako je to moguće?​

Američki CNN je 17. studenog objavio da se američke zalihe streljiva prazne puno brže nego što se mogu popunjavati. Načelnik Združenog stožera američke vojske, general Mark Milley, američku javnost više je puta upozoravao da su američke mogućnosti pomaganja Ukrajini na samom rubu.

Kako se to moglo dogoditi? Kratkovidni političari​

Kako se moglo dogoditi da najjači vojni savez na svijetu, koji čine najbogatije države Amerike i Europe, ostane bez oružja i streljiva nakon samo osam mjeseci pomaganja Ukrajini?
Kao i uvijek, odgovor je u kratkovidnim političarima koji su vjerovali da će Europa biti vječna oaza mira i prosperiteta te da se svjetski rat velikih razmjera i intenziteta više ne može dogoditi, već samo lokalni ratovi u kojima će Amerika i Europa intervenirati shodno svojim interesima.
A oni ne zahtijevaju ni puno vojnika ni oružja jer je intenzitet borbenih djelovanja vrlo nizak pa je i potrošnja streljiva vrlo mala, što pak znači da su se europski i američki proizvodni kapaciteti streljiva sveli na minimum.
Međutim, sad se pokazuje da su vojni kapaciteti NATO-a vrlo slabi, ponajviše zbog minimalnih ulaganja članica u obrambeni sustav. Zakržljale vojske velikih članica i puno malih država koje nemaju ni najosnovnije sposobnosti samostalno se obraniti (uključujući i Hrvatsku) smanjile su obrambene sposobnosti na nedopustivo niske razine.
Pa tako njemački kancelar Olaf Scholz sada izjavljuje kako Njemačka mora biti spremna na to da situacija u Ukrajini eskalira, a založio se i za prilagodbu vojne industrije kriznim situacijama.

Scholz se u vladi Angele Merkel snažno protivio većim izdvajanjima za vojsku​

Industrija u najkraćem roku mora biti spremna na isporuke streljiva za sustave koje je isporučila, istaknuo je Scholz. Isti taj Scholz se kao SPD-ov ministar financija u posljednjoj vladi Angele Merkel snažno protivio bilo kakvom povećanju izdvajanja za njemačku vojsku.
Angela Merkel je od svoje četiri vlade čak tri vodila kao veliku crno-crvenu koaliciju. U svim tim vladama upravo se Sozialdemokratische Partei Deutschlands (SPD) isticala kao najveća protivnica izdvajanja za Bundeswehr. Doduše, u onoj jedinoj Merkeličinoj vladi bez SPD-a izdvajanja za Bundeswehr nisu se ništa povećala. Dapače.
Od raspada SSSR-a 1991. godine Europa je zaključila kako su ulaganja u obrambeni sustav zapravo nepotrebna potrošnja. Investiranje u nove oružane sustave postalo je neisplativo pa tako Europa nije razvila ni borbeni avion pete generacije (pa sad mora kupovati američki F-35) ni novi tenk.

Ne čudi da SAD mora kupovati granate od Južne Koreje​

Vojni izdaci u Sjedinjenim Državama tijekom devedesetih su imali isti trend smanjivanja kao i u Europi, da bi početkom 21. stoljeća opet počeli rast. Ali ovog puta ulaganja su bila dominantno u razvoj zrakoplovstva i mornarice s obzirom na to da je kao najveći potencijalni neprijatelj Kina naslijedila nekadašnji SSSR.
Bez izglednih narudžbi europske i američke tvrtke reducirale su proizvodne kapacitete ili se ugasile. Zbog toga ne čudi da Sjedinjene Države moraju od Južne Koreje kupiti 100 tisuća granata od 155 mm kako bi imale što poslati u Ukrajinu. S obzirom na to da ukrajinsko topništvo dnevno ispali oko 7 tisuća granata (između 5 i 6 tisuća u kalibru 105 i 155 mm), to je otprilike dovoljno za jedan mjesec.
Jedini preostali američki proizvođač topničkih granata General Dynamics Ordnance and Tactical Systems guši se u narudžbama. Stoga je Pentagon ponudio dugoročne ugovore svim američkim i kanadskim tvrtkama, aktivnim i ugašenim, koje mogu dokazati da imaju kapaciteta proizvesti najmanje 12 tisuća granata M795 155 mm mjesečno. Pritom će im osigurati i znatnu tehničku pomoć.
S obzirom na to da je europska vojna industrija striktno podijeljena po državama, tj. svaka iole veća država ima razvijenu vlastitu proizvodnju oružja i streljiva, potencijalni proizvodni kapaciteti su čak veći od američkih.

Nedostatak stručne radne snage​

Zbog ruske agresije na Ukrajinu ni novac nije u pitanju, a opet europski proizvođači streljiva ne uspijevaju značajnije povećati proizvodnju. Ovdašnji najveći problem je nedostatak stručne radne snage. Uvođenjem druge i treće smjene proizvodnja bi se povećala za dva ili tri puta, kad bi bilo dovoljno stručnih radnika.
Problem je što se u proizvodnji oružja i streljiva ne mogu zapošljavati ljudi s ulice. Svi oni moraju proći barem osnovnu sigurnosnu provjeru, a zapošljavanje migranata ne dolazi u obzir.
https://www.index.hr/vijesti/clanak...dex_ref=naslovnica_vijesti_teme_i_komentari_d
Зато што краду и левом и десном
Свака странка која додје на власт је финасирана из војног буджета
Војска и све власти су вековима у дилу
То је плјачкашки народ и нјима је плјачка и насилје у геному !
 
@Watchman Nego odakle ti da će ofanziva biti za 48 sati?

Moje predviđanje je da će da krene za 7-10 dana.
A to da će da krene u sledećih 48 časova sam video negde kod Geromana

Uglavnom, Rusi su preuzeli inicijativu na celokupnom frontu, sve su to male ofanzivice na pojedina sela ili utvrđene položaje, ali ih je prilično. Dakle nakon otupljivanja ukropske ofanzive i zatim stabilizacije fronta, Rusi su sad preuzeli inicijativu. Kad tome pridodaš brojne letove transportne avijacije iz Kine (izgleda da je čekanje transporta železnicom iz nekog razloga predugo) i uzmeš u obzir da je prognoza za sledeću nedelju -6 kao i da se vreme poklapa sa vremenom početka ruske ofanzive u 2. ratu došao sam do zaključka da dolazi vreme za pokretanje ofanzive i o tome obavestio generala Surovikona.
Ne bi bilo loše da se otvori još jedan front na Sumi pravcu, taktiku ne menjati, nikakvi duboki i spektakularni prodori ne dolaze u obzir jer se tako gubi puno ljudi i tehnike. Dakle, nastaviti kao i do sada, mlevenje ukropske žive sile i tehnike, samo višestruko povećati artiljerijske i raketne udare, kamikaza dronove i avijaciju puno više koristiti, ubaciti sve raspoložive TOS sisteme i GLONASS navođene Tornado S sisteme i još ponešto za iznenađenje.
 
Odakle ti to da počinje za 48 sati?
Veliki broj VDV-ovaca je prebačen na linije gde Ukro odbrana popušta, tako da nije isključeno ubacivanje iza linija i likvidacija celih jedinica sastavljenih od mobilisanih i regruta, to se izbezumi od straha kad ukapira da se puca iz više pravaca.

Može da bude i pritisak na Ukre da bi se sprečilo slanje pojačanja ka Bahmutu, sad je fina prilika da se obruč pritegne.
 
Гласине да су руске снаге завршиле контролу ватре над свим путевима снабдевања у Артемовску/Бахмуту. Тренутно непотврђено, али са недавним достигнућима на северу и југу вероватно је тачно. То не значи да је град прекинут само да се омча за снабдевање стеже
 
Становник Изјума (регија Харков), који је отишао у Русију, тражи да му се кућа денацификује. Неће се враћати тамо, и боље је уопште не бити код куће него живети у Оружаним снагама Украјине
Fiku-dkXkAMQaXg
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top