Pikax, prvo hvala na konkretnom odgovoru.
Ti pominješ strukturu a ja osnovu.Sav živi svet na Zemlji ima ugljenik i njegova jedinjenje kao osnovu, a struktura je naravno u raznih vrsta drugačija.Koliko se sećam, insekti koriste bakar a mi gvožđe za prenos kiseonika pa opet insekti i te kako koriste u svojoj ishrani naša tkiva.Razlog je što ama baš sve ćelije na Planeti imaju istu osnovu:
C,
DNK, ribozome i mnoge druge organele.Zato i mogu da koriste jedni druge u ishrani.Da nije tako ne bi bilo lanca ishrane pa ni ovako bujnog raznovrsnog živog sveta.
U tvom primeru gljivica koristi iste ugljene hidrate kao i mi, a šta bi koristio organizam koji umesto jedinjenja ugljenika koristi jedinjenja silicijuma.Imamo li mi u sebi pesak, na primer?
(Eto ideje za priču, na nekoj planeti samo neki kolonisti obole od stranih parazita, pa se u napetoj razradi priče ispostavi da svi imaju pesak u bubrezima,

.Samo što taj pesak, čini mi, se opet nije od Si).
Hm, čitam ovo što sam upravo napisao i pitam se da li sam dovoljno jasan.Pod osnovom podrazumevam to što su sva bitna jedinjenja od kojih smo sačinjeni ugljenikova.
Struktura bi bila način organizacije tih jedinjenja, a sve ćelije imaju iste osnovne organele (hm, ni ovo nije baš tačno, biljke imaju ćelijski zid, mi membranu, biljke prave rezerve u šećerima, mi u proteinima, nisam dorastao ovom razgovoru

ops: , :sad: ) , pa je možda bolje reći da sve vrste imaju i strukturu istu.
Hemijski sastav se pomalo razlikuje od vrste do vrste, ali zbog iste osnove moguće je bilo sintezom bilo razgradnjom koristiti neka jedinjenja drugih vrsta.
Ako je osnova različita ovo nije moguće.Nijedna vrsta na Zemlji nemože da se hrani silicijumom, pa ni ta hipotetička Si vrsta ne bi mogla da vari ugljene hidrate.Verovatno bi
C imala samo u tragovima kao mikroelement.
Smorih i sebe samog svim ovim.
Da li misliš na misiju Viking iz 70. i neke ili na sadašnja ispitivanja Marsa?