Pravopis, pravopisne greške, jezičke nedoumice i pitanja

  • Začetnik teme Začetnik teme Kurt2
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Kako glasi prvo lice jednine prezenta glagola BITI

  • bi

  • budem

  • bih

  • bejah

  • bicu

  • jesam


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
ja sam spreman da čujem ideje :mrgreen:
:)
Hiperbaton. Pregled kroz Gugl na srpsko(hrvatsko)m daje šture rezultate. Premeštanje reči iz njihovog prirodnog reda (kao gramatička figura)
, kaže srpski vokabular.org, a hrvatski leksikon je manje štur, ali zato više nejasan: inverzija; odstupanje od uobičajenoga reda riječi u rečenici zbog metričkih ili stilističkih razloga (Il’ nejaku dragi protivniku život dignuv).

Da bi se rezumele figure potrebno je uvek naći primer i slobodan sam da pretpostavim da je u verovatno najviše analiziranim stihovima srpske (i hrvatske književnosti) reč o hiperbatonu. To su, naravno, završni stihovi narodne epske pesme "Banović Strahinja".

"Ne dam vašu sestru poharčiti,
"Bez vas bih je mogao stopiti,
"Al' ću stopit' svu tazbinu moju,
"Nemam s kime ladno piti vino;
"No sam ljubi mojoj poklonio.

Da se ne ponavljam mnogo, reč je o postupku Banović Strahinje koji je u kontekstu epske poezije gotovo revolucionaran, sa dalekosežnim etičkim i sociopsihološkim konsekvencama i u kojoj on osuđuje svoju tazbinu (inače visoka aristokratija) i priklanja se svojoj nimalo vernoj ljubi.

Vratimo se stilistici; među više nego mnogobrojnim teoretičarima (ko će sve to pročitati) ne postoji jedinstveno mišljenje šta bi ovi stihovi trebalo da znače, ali su uglavnom složni da je reč o izmenjenom redosledu stihova, gde je poslednji stih /No sam ljubi mojoj poklonio/ stavljen na poslednje mesto jer je narodni pevač smatrao da taj velikodušni postupak na takav način treba naglasiti.

Jedna od pretpostavki smatra da prirodnu celinu čine prvi i poslednji navedeni stih

Ne dam vašu sestru poharčiti,
No sam ljubi mojoj poklonio.


A da su ona preostala tri stiha umetnuta, te da predstavljaju posebnu podvrstu stilske figure, nazvanu parenteza (bez sumnje od francuskog parenthèse , što znači zagrada), za koju sam čuo samo tada i nikad više. :)

Što se tiče versus rapportati, priznajem da sam za to prvi put čuo sada. Na osnovu pregleda po internetu vidim da je to nešto što se vezuje za antiku i ne uspevam da rekonstruišem šta je tačno. Po nazivu, da nije to postupak koji se u teoriji književnosti naziva tumačenje unapred?
 
Poslednja izmena:
Odličan primer hiperbatona :)

Što se tiče versus rapportati, to su nabrajajući stihovi, al mi nije bilo jasno šta to tačno znači dok nisam video primer...:

(Iz Kajzerovog "Jezičkog umetničkog dela" uzet primer)

Sunce, strela, vetar, žari, ranjava, duva,
Plamenom, oštrinom, burom, moje oko, srce, duh.

Ova konstrukcija je navodno česta u baroknom pesništvu, potiče iz antike
 
Odličan primer hiperbatona :)

Što se tiče versus rapportati, to su nabrajajući stihovi, al mi nije bilo jasno šta to tačno znači dok nisam video primer...:

(Iz Kajzerovog "Jezičkog umetničkog dela" uzet primer)

Sunce, strela, vetar, žari, ranjava, duva,
Plamenom, oštrinom, burom, moje oko, srce, duh.

Ova konstrukcija je navodno česta u baroknom pesništvu, potiče iz antike

A jes ti znao da postoji hiperbaton u uzem i sirem smislu , pa i dupli hiperbaton:D

Evo ti jedan na latinskom ( prevodi sam);)

De Belo Gallico
Gallia est omnis divisa in partes tres Prevod nije jel, potreban. Za tolko znamo;)

Prvi hiperbaton je ubacena rec ( logicki suvisna) omnis ( to bio taj u sirem smislu), a drugi je ( jel uzi smisao) izmenjen red reci pa umesto tres partes imamo partes tres
 
Poslednja izmena:
Odličan primer hiperbatona :)

Što se tiče versus rapportati, to su nabrajajući stihovi, al mi nije bilo jasno šta to tačno znači dok nisam video primer...:

(Iz Kajzerovog "Jezičkog umetničkog dela" uzet primer)

Sunce, strela, vetar, žari, ranjava, duva,
Plamenom, oštrinom, burom, moje oko, srce, duh.

Ova konstrukcija je navodno česta u baroknom pesništvu, potiče iz antike

Iz Kajzera, kažeš. E onda ipak neće biti da sam sad čuo prvi put u životu. :)

Sudeći po ovom primeru, reč je o figuri koja podrazumeva rečenicu koja ima više subjekata, više predikata i više objekata.
 
A jes ti znao da postoji hiperbaton u uzem i sirem smislu , pa i dupli hiperbaton:D

Evo ti jedan na latinskom ( prevodi sam);)

De Belo Gallico
Gallia est omnis divisa in partes tres Prevod nije jel, potreban. Za tolko znamo;)

Prvi hiperbaton je ubacena rec ( logicki suvisna) omnis ( to bio taj u sirem smislu), a drugi je ( jel uzi smisao) izmenjen red reci pa umesto tres partes imamo partes tres

Je l' to po nahođenju nekih novootvorenih škola ili si samo onako izmislila?
 
Ne mogu da protumacim ni na osnovu pravopisa da li treba koristiti oblik subtest ili suptest... cini mi se da se u naucnim radovima vise koristi prvi oblik.

Subtest. Za strane reči preferira se mofofonološko pisanje (apgrejd, Habsburgovci, subklinički, subtropski) osim u rečima u kojima su jednačenja sprovedena u originalnom jeziku: apstinencija, supstitucija, apsolutno itd.
 
Poslednja izmena:
"ГАГА ИМА ОСАМ ГОСТА"!

Извињавам се ако нисам пронашао најпогодније место за овај случај. Учинило ми се да је ова тема најприближнија.

У Нишу можемо опростити грешке у падежима на улици, али у школи, пред ђацима првацима, па још од стране учитељице, то превазилази сваку меру.

Учитељица је диктирала, а ђаци прваци су писали, да би учитељица могла да оцени како су савладали писање. Погледајте последње две речи у овом изразу. Деца су само записала оно што је учитељица диктирала.

И погледајте какву оцену је учитељица дала - сама себи!

131009.2 прва петица.jpg
 
Poslednja izmena:
"ГАГА ИМА ОСАМ ГОСТА"!

Извињавам се ако нисам пронашао најпогодније место за овај случај. Учинило ми се да је ова тема најприближнија.

У Нишу можемо опростити грешке у падежима на улици, али у школи, пред ђацима првацима, па још од стране учитељице, то превазилази сваку меру.

Учитељица је диктирала, а ђаци прваци су писали, да би учитељица могла да оцени како су савладали писање. Погледајте последње две речи у овом изразу. Деца су само записала оно што је учитељица диктирала.

И погледајте какву оцену је учитељица дала - сама себи!

Pogledajte prilog 306864
Ja mislim da više od pola učiteljica ne pravi razliku između 24 santimetra i "25 santimetra"; odnosno 34 stepena i "35 stepena"; odnosno 84 procenta i "85 procenta". Ne bi bilo loše sprovesti anketu.
 
Ja mislim da više od pola učiteljica ne pravi razliku između 24 santimetra i "25 santimetra"; odnosno 34 stepena i "35 stepena"; odnosno 84 procenta i "85 procenta". Ne bi bilo loše sprovesti anketu.

А данашњи учитељи немају више ни "учитељску школу", ни "педагошку академију", него - учитељски факултет.

Такви "учитељи" су заправо - професори.

Када грешимо пред професорима, последице сносимо сами, и ту је све поштено. А када грешимо пред ђацима првацима, последице сносе читаве генерације, а ту већ ништа није "поштено", јер грешка пред првацима је - злочин!
 
Poslednja izmena:
Ja mislim da više od pola učiteljica ne pravi razliku između 24 santimetra i "25 santimetra"; odnosno 34 stepena i "35 stepena"; odnosno 84 procenta i "85 procenta". Ne bi bilo loše sprovesti anketu.

Мислим да учитељицама граматика у овом случају није у првом плану. :mrgreen:
 
Ja sam imala " dilemu" oko decji i deciji
Ona mi je jedan "specijalac" objasnio da su oba oblika pravilna.
Pretpostavljam da je isti slucaj i sa tvojom " dilemom":D
Ja licno uvek koristim vucji, decji i bozji.


Pravo da ti kažem uvek sam bio u dilemi pa sam nekad koristio jednu a nekad drugu varijantu,
zavisi od onoga kako želim naglasiti.

Ovo vučji m i nekako jače deluje :D
 
Поздрав !
Интересује ме да ли је правилно писати на енглеском да се студира Faculty of law (нарочито видим на фејсбук профилима), пошто негде сам прочитао да то важи само за људе који раде на факултетма, не и за студенте? :)
 
Поздрав !
Интересује ме да ли је правилно писати на енглеском да се студира Faculty of law (нарочито видим на фејсбук профилима), пошто негде сам прочитао да то важи само за људе који раде на факултетма, не и за студенте? :)

Pravilno je, mada dosta zavisi od toga za šta i gdje tako pišeš.
U Americi faculty zaista znači nastavno osoblje. Oni bi za fakultet uglavnom rekli college, a za pravni fakultet najčešće Law School. U drugim dijelovima svijeta u kojima se koristi engleski jezik faculty uglavnom znači fakultet.
 

Back
Top