Pravopis, pravopisne greške, jezičke nedoumice i pitanja

  • Začetnik teme Začetnik teme Kurt2
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Kako glasi prvo lice jednine prezenta glagola BITI

  • bi

  • budem

  • bih

  • bejah

  • bicu

  • jesam


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
Netačno. Glagolski prilog sadašnji od šaputati je šapućući, a ako je infinitiv šaptati onda je gl. prilog sadašnji šapćući.

Vrlo moguće. Nisam ni razmišljala o tom drugom obliku glagola.
Čak sam sutradan sa svima pričala mogućima i svima je ''šapćući'' daleko bolje i prirodnije zvučalo.

Konsultovaću se još, sad me kopka šta i kako, a imam i još jedno desetak nedoumica, pa ću ih sve rešiti i ovde izložiti (ne)tačnosti...
 
Može biti da je Jevdokija u pravu, jer se glagolski prilog sadašnji gradi od 3.lica množine prezenta dodavanjem nastavka -ći.
Ako je infinitiv šaputati, onda šapuću plus nastavak -ći daju gl.pril.sadašnji šapućući.
Ako je infinitiv šaptati, po istom pravilu (šapću plus nastavak -ći) gl.pril.sadašnji glasi šapćući.
Mada, bitna smislena razlika između ova dva infinitiva ne postoji, a šapućući zvuči prilično rogobatno. Lično, nikada ne bih upotrebila takav oblik.
 
Nedavno sam prelistala Klajnov recnik jezickih nedoumica i iskreno su me zacudila neka pravila, kao sto su:
zasvagda - pise se zajedno
u stvari - pise se odvojeno
do vidjenja - pise se odvojeno
bogami - samo u prvom licu jednine se pise zajedno, a u ostalim odvojeno: boga ti, boga mu, boga im...
dobrodosao - ako se navodi kao pridev pise se zajedno, a kao uzvik se pise odvojeno: dobro dosao!
vezano za pojam "skripta" postoji zanimljivo pravilo, ne secam se tacno kako glasi, ali u recenici se pravilno kaze "Ucio sam iz skripata", a ne "iz skripti" kako vecina nas govori...

...i jos mnogo toga...
 
Ја сам недавно имала прилике да разговарам са професором Дешићем, правописцем, управо о неким недоумицама у писању.
Тачније, било је реч о БЕЗВЕЗЕ (о томе смо се давно спорили на овој теми).
Клајн каже да се то пише одвојено, као прелог са именицом, а по мом неком језичком осећају, то може да буде прилог:
''Како је било у граду?''
''Безвезе!'' (У смислу - никако, ружно, досадно, глупо...)
Професор ми је одговорио да ти примери не постоје у правопису, да правопис не прописује тачно како би се то писало и да је стога остављено нашем језичком осећају, док год се то не нормира.
На моју примедбу да Клајн каже да се пише одвојено (без везе) Дешић каже да ''Клајн не прописује нормативе, он само предлаже, али да не обавезује!''
 
Auuu... jeste nezgodno pitanje... ni ja nisam siguran baš... znam da ima fazon da se strane reči ne jednače, a za ovo mislim da ako je neka kovanica baš za datu priliku (u smislu da nije opšteprihvačena reč), onda se ne jednači... mada nisam ni za to siguran...
U reči "apsurdan" na srpskom imamo jednačenje po zvučnosti, a u drugim jezicima nije tako. Mislim da ima mnogo primera. ne znam da li si na to mislio?
 
Na zvanicnom sajtu NBS-a izmedju ostalog mozemo i da se divimo neiscrpnim sirinama srpskog jezika... :roll:
"Народна банка Србије припремила другу радну верзију Нацрта закона о секјуритизацији потраживања.."

Sekjuritizacija?!! :shock:
Ne verujem svojim ocima...

mmmm... da, stvarno zvuci rogobatno. Sekjuritizacija je bankarski termin koji oznacava, jako pojednostavljeno receno, pretvaranje kredita u hartije od vrednosti radi smanjenja kreditnog rizika.
Kao sto se moze zakljuciti, u Srbiji se to do nedavno nije cinilo pa nam nije trebala ni odgovarajuca rec. Ali, kako se, eto, i mi ukljucujemo u svetske tokove, taj postupak je poceo da se primenjuje i kod nas. Posto smo uvezli sam pojam, zvuci mi nekako logicno da prihvatimo i termin za njega. Bolje nego da bankari smisljaju novu rec (a kakva im je literarna kreativnost sigurno bismo i gore prosli :) ).

# ko se ne seca sta je pojam a sta termin - trk nazad na casove logike:)
 
Da, slažem se sa Beth. Mi moramo shvatiti da smo kao mala kultura osuđeni na prihvatanja pojmova i koncepata koje su drugi razvili, a time najčešće i termina za njih. Sekjuritizacija može zvučati rogobatno ali ako je tako napisano na sajtu renomirane državne institucije, to vjerovatno jeste ispravan termin za taj pojam. E, sad, to što mi za njega sad prvi put čujemo, to je druga priča. Ja sam prevodilac i dešava se da naiđem na sasvim nove pojmove u nekoj oblasti, za koje je i u izvornom tekstu upotrijebljen termin koji tek zaživljava u tom jeziku. U takvim situacijama najbolje je upotrijebiti sasvim novi termin na našem jeziku, koliko god rogobatan bio, nego pokušati naći neko elegantno rješenje koje čitaoca može navesti na krivi zaključak. Drugim riječima, kada neko po prvi put pročita riječ sekjuratizacija, on se upita šta je to, jer, nepoznat mu je ne samo termin već i pojam. Naš jezik nije ni bogat ni fleksibilan, pa prevodilac nije mogao iskovati odgovarajući termin koristeći našu osnovu, već se odlučio za jedino što je mogao, preuzimanje engleske riječi. I to je OK, ne treba biti gadljiv prema riječima direktno preuzetim iz stranih jezika. Sve je samo stvar navike. Nekome ko se bavi bankarstvom i ekonomijom ta sekjuratizacija za dva dana postaće najnormalnija riječ, kao kuća, orman, ili implementacija.
 
MG:
Ova tema ce sluziti za razgovor o gramatici, jeziku, uopste o tome kakav je danas jezik u Srbiji, da li je tacno da izumire, o tome koliko ljudi zaista zna pravilno da govori, kao i da pise. Koliko se sve vise upotrebljavaju strane reci, kako se zloupotrebljava nas jezik, i o slicnim stvarima razgovarajte ovde! MadonnaGirl

— „Koliko se sve više” – hm, nije najsrećnije sročeno.
— „koliko ljudi zaista zna pravilno da govori, kao i da piše” – pretenciozno pitanje, taman koliko i ono kojim bismo saznali koliko ljudi „zna sve na računaru”. Pitanje moderatorki: Postoji subotnje i nedeljno veče, zar ne? Da ukinemo ostale večeri i popodneva tokom sedmice, jer baš nešto ne čuh, čak i u šaljivim, kamoli književnim prilikama, da su izvedeni prisvojni pridjevi od ponedjeljka, utorka, srijede, četvrtka i petka?

Da, stihija bi se rasprostrla jezikom kada ne bi vladala ELEMENTARNA pravila. Začkoljice, međutim, upozoravaju kako nam je jezik sve, ali ne savršen. Stoga valja biti obazriv pri isključivostima. Tj. ona su, blago rečeno, deplasirana.

— upotreba stranih riječi – kvazi dušebrižnici koji su nekakav svoj glas digli u posljednjih petnaestak godina, što se nimalo slučajno ne poklapa s tendencijama razvodnjavanja i upropašćavanja aksiološkog sistema, došli su na ideju da se srpski jezik (i ini slovenski jezici na ex-YU prostoru... ispade da ih ima sijaset) skrnavi stranim izrazima. Elokvenciji bi da potkrešu grane. Neće da može. Upliv tuđica nije počeo s demoNkratskim „osvješćivanjem” plebsa, već jezik jednog podneblja, kroz čitavu istoriju naroda koji se tim jezikom služi, trpi ukupnost društvenih zbivanja i reaguje recipročno tim zbivanjima. Turcizmi su tim dušebrižnicima ili nepoznanice ili im gledaju kroz prste. Jezik je živ. Institucije njegovog čuvanja i njegovanja – takve kakve su. Preostaje oslanjanje na lični senzibilitet i ekvilibristika s dopadljivošću sopstvenog i tuđeg izražavanja. Mislim da je pametnije pozabaviti se što dosljednijom gramatičkom podrškom jezičke šarolikosti, nego njenim sakaćenjem. Svakako da tu ne amnestiram fancy termine poput smaranje, ekstra, super, papirologija i sl.

Latiti se krupnih riječi u svrhe edukacije, a zanemarivati ahilove pete u samoj postavci takvog upozorenja, možda je i sama drskost.

Opuštenije, pobogu.
Tvoje namjere, MG, očigledno je, znatno su benignije od prgavosti njihovih formi. Zato se prethodno ipak nakašlji, pa mu ga daj po paragrafima. ;)

I, naravno, izvinio bih ti se na ovom stampedu manje ili više jasnih prigovora, ništa lično.
 
Čitaste- to bese imperfekat? Hajde, da vidimo ko ce sad prvi da promeni kroz lica glagol 'čitati' u imperfektu?
Evo ja cu da pocnem- čitah Orvela...

U stvari, da li se kaže perfekt ili perfekat? Ja kažem perfekat :?

Kaže se perfekat...

....čitah, čitaše, čitaše, čitasmo, čitaste, čitahu...

Ovo je glupo.... nismo u osnovnoj...
 

Back
Top