Poziv Srbima iz Hrvatske

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Nikola Zrinski ml. (1620.-1664.), praunuk sigetskog junaka, hrvatski državnik i pisac, opisao je u svom epskom djelu pod naslovom "Opsada Sigeta" herojsku smrt svog djeda godine 1566., koja je ušla u sve povijesne anale 16. stoljeća. Spomenuta poema pisana je na mađarskom jeziku. Iako ju je pisao Hrvat, smatra se jednom od najvećih dostignuća rane mađarske književnosti.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Sigeta
 
kao prvo izbrisi nulu..pre neki dan sam banovala zbog nule..drugo..i pre turaka je Srbija postojala...dakle obavezno na kurs istorije...tebe sam vec ubelezila kao polaznika:D

nitko nije rekao da srbija nije postojala prije turske. poslije bitke na kosovu, koja je po meni najvažniji događaj srba u vašoj povjesti, mnoge stvari su se okrenule, al mislim za srbiju nagore. izginilo plemstvo, izginila vojska, srbija ostala nezaštićena, nakon nekoliko godina turci samo ušetali i nastanili se kao svoji na svome. srbi bez prava glasa, albanci se polako počeli širiti na nezaštićena područja (čitaj kosovo), odakle ih nitko nikada više neće protjerat. za to vrijeme hrvati su stali na granici turske, zajedno sa srbima iz rajine i branili europu od islama
 
kak da nebi moglo..

++++
Pavao Ritter Vitezović iz Senja, Odiljenje Sigetsko, 1684

Gospoje hrabrene i hrvatske vile,
ke ste radi mene mnogu skrb imile,
nit ste se brinile pomoć mi poslati
od turačke sile za moć me zdržati,
dojdohu vam brati i vojni i sini,
s njimi vitez zlati ban Mikula Zrini,
da ovoj zidini sigetskoj pomogu,
na koju car čini zvrvit silu mnogu.
U njih i u Bogu ufanje mi biše,
i oni, što mogu, to se ne kratiše,
svaku skrb imiše kako me sahrane:
straže razlučiše vokol na sve strane,
oružja i hrane donesoše dosti
ter viteški brane sigetske tvrdosti,
s kršćanske dragosti većkrat se pobiše
i turske zmožnosti mnogo oboriše.
Lahkoće već više ni se moglo dati
neg ku mi doniše ljubljeni Hrvati.



++++
ajd sad ti/vi:::mrgreen:

Ja ne rekoh da nije bilo hrvatskog jezika u to vreme...
Nego sam tražio neki dokaz tzv. "Personalne unije" ;)
Znači, zakonike, crkvene knjige, hrvatski jezik na novčićima, na javnim zgradama, crkvama, manastirima (samostanima)... dakle negde gde se vidi da zvanični organi vlasti koriste taj jezik... :) ;)
 
nitko nije rekao da srbija nije postojala prije turske. poslije bitke na kosovu, koja je po meni najvažniji događaj srba u vašoj povjesti, mnoge stvari su se okrenule, al mislim za srbiju nagore. izginilo plemstvo, izginila vojska, srbija ostala nezaštićena, nakon nekoliko godina turci samo ušetali i nastanili se kao svoji na svome. srbi bez prava glasa, albanci se polako počeli širiti na nezaštićena područja (čitaj kosovo), odakle ih nitko nikada više neće protjerat. za to vrijeme hrvati su stali na granici turske, zajedno sa srbima iz rajine i branili europu od islama

Prekretnica je Maricka bitka 1371. tu su Srbi imali brojniju vojsku nego u Kosovskoj bitki 1389.
 
Nikola Zrinski ml. (1620.-1664.), praunuk sigetskog junaka, hrvatski državnik i pisac, opisao je u svom epskom djelu pod naslovom "Opsada Sigeta" herojsku smrt svog djeda godine 1566., koja je ušla u sve povijesne anale 16. stoljeća. Spomenuta poema pisana je na mađarskom jeziku. Iako ju je pisao Hrvat, smatra se jednom od najvećih dostignuća rane mađarske književnosti.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Sigeta

Čuj na mađarskom... ;)
A što nije na hrvatskom???
Pa šta sada ovo znači osim da je Nikola Zrinski, kao i njegov otac, bio običan mađarski vazal???
Mis'im stvarno??? :hahaha::hahaha::hahaha:
 
"slovenaca" tada jos nije bilo.a bogami ni srba,prvi se vode kao njemacki(austrijski)stajerci,a drugi dugoooo, dugooooo godina kao turci..:hahaha:

Eh, šta bi ti sada rekli najveći Hrvati iz Pakoštana i Zadra (oni što brane lik i delo Ante Gotovine) kada vide da su tada u stvari bili Venecijanci...
Nego koji vam je ovo (na karti) glavni i najveći grad? Neki Agram??? Objasni mi to malo... :)
 
Nikola Zrinski ml. (1620.-1664.), praunuk sigetskog junaka, hrvatski državnik i pisac, opisao je u svom epskom djelu pod naslovom "Opsada Sigeta" herojsku smrt svog djeda godine 1566., koja je ušla u sve povijesne anale 16. stoljeća. Spomenuta poema pisana je na mađarskom jeziku. Iako ju je pisao Hrvat, smatra se jednom od najvećih dostignuća rane mađarske književnosti.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Sigeta

Opsada je počela 5. kolovoza i trajala je punih mjesec dana. Kako se sigetska posada junački branila i pritom nanosila teške gubitke turskoj vojsci, veliki vezir Sokolović poslao je Nikoli Šubiću Zrinskom strelicu s pismom u kojem mu je obećao da će mu darovati čitavu Hrvatsku ako mu preda Siget. Malo poslije Sulejman šalje dokaz Zrinskome da su mu zarobili najstarijeg sina Jurja u Međimurju, te traži da mu preda grad ukoliko ga želi živa, a potom su poslali više pisama na hrvatskom, mađarskom i njemačkom jeziku, u kojima su pozivali branitelje da uludo ne gube glave, nego neka se predaju pa će ih sultan još i nagraditi. Iako su znali da ne postoje nikakvi izgledi da im pristigne pomoć, Zrinski i branitelji se nisu ni jednog trenutka pokolebali nego su ostali vjerni svojoj prisezi.
 
vidi šta nađoh. a vi drvlje i kamenje na katoličku crkvu :mrgreen::mrgreen::mrgreen:. na čijoj ste vi strani bili tih godina:mrgreen::mrgreen::mrgreen:
Kad su Turci god. 1453. osvojili Carigrad, papa Kalist III. pozvao je sve kršćanske narode u križarski rat. U kršćanskoj vojsci koja je u srpnju god. 1456. porazila 150 000 turskih vojnika pod Beogradom, sudjelovao je veliki broj Hrvata koje je pokrenuo franjevac Ivan Kapistran. Protuosmanlijski križar i branitelj kršćanstva, fra. Ivan Kapistran (Giovanni da Capestrano) umro je god. 1456. u Iloku, a zbog mnogobrojnih posmrtnih čudesa i viđenja proglašen je svecem.
 
necemo o imenima.tu gubite u startu.sve turcizam do turcizma...:per:

Pa jeste, Dušan, Jovan, Milovan... sve turska imena... :)
Ali su zato Ivan, Juraj, Matija, Roman, Denis... baš prava hrvatska ;)

Isto tako (eto kada već pomenusmo Zadar) Kalelarga - baš pravo hrvatsko ime...
A kad smo već kod Dalmacije... hmmm, pomidor, kukumar, kantriga, karota, kantun... sve hrvatski nazivi, samo što su ih oni grozni Italijani pokrali i prisvojili... :hahaha::hahaha::hahaha:
 
bice bice...ne sekiraj se:D

Naravno da oće. Vama (odnosno tebi) je istorijska istina u stvari ustaška provokacija. I ovo šta si postala o srpskoj istoriji počinje davno iza IX veka kad je Hrvatska bila međunarodno priznata država i nalazila se u svim istorijskim kartama pod svojim imenom a ne imenom neke reke, starog grada ili pogrdnog imena za Slovene uopšte,
 
E super je karta, k'o da ju je crtao Franjo Tuđman :)

Nego, može li neki link, dokument, slika, knjiga, novac... bilo šta gde nešto piše na nekom (makar iskvarenom) hrvatskom jeziku u to vreme... ;)

Mislim, hvalite se bašćanskom pločom iz 11. veka i kojekakvim drugim istorijskim spomenicima, pa verujem da tako nešto postoji i kasnije, npr. 1300-te, 1400-te itd. ;) :)

Postoje brojna djela na hrvatskom jeziku u to vrijeme pogotovo 16.st.. cisto ovako iz neba.. Marko Marulic (Judita), Petar Zoranic (Planine), Marin Drzic (Novela od stanca, Skup, Dundo Maroje), Ivan Gundulic (Suze sina razmetnoga)..

Crkvenih knjiga ima itekako.. Misal kneza Novaka (14.st), od pravnih spisa postoji Vinodolski zakonik (13.st)..

Ne zelim omalovazavati, al' ostavstina hrvatskog jezika kroz zadnjih 10 stoljeca je neusporedivo brojnija od srpskog koji se budi tek tamo negdje oslobodjenjem od Turaka i pojavom Vuka Karadzica..
 
Pa jeste, Dušan, Jovan, Milovan... sve turska imena... :)
Ali su zato Ivan, Juraj, Matija, Roman, Denis... baš prava hrvatska ;)

Isto tako (eto kada već pomenusmo Zadar) Kalelarga - baš pravo hrvatsko ime...
A kad smo već kod Dalmacije... hmmm, pomidor, kukumar, kantriga, karota, kantun... sve hrvatski nazivi, samo što su ih oni grozni Italijani pokrali i prisvojili... :hahaha::hahaha::hahaha:

Al' se zato Milos Obrenovic "palio" na tursku modu:

Obrenovic.jpeg


:mrgreen:
 
Postoje brojna djela na hrvatskom jeziku u to vrijeme pogotovo 16.st.. cisto ovako iz neba.. Marko Marulic (Judita), Petar Zoranic (Planine), Marin Drzic (Novela od stanca, Skup, Dundo Maroje), Ivan Gundulic (Suze sina razmetnoga)..

Crkvenih knjiga ima itekako.. Misal kneza Novaka (14.st), od pravnih spisa postoji Vinodolski zakonik (13.st)..

Ne zelim omalovazavati, al' ostavstina hrvatskog jezika kroz zadnjih 10 stoljeca je neusporedivo brojnija od srpskog koji se budi tek tamo negdje oslobodjenjem od Turaka i pojavom Vuka Karadzica..

Evo malo nauke za tebe prijatelju...

http://sr.wikipedia.org/sr-el/Хрватски_језик

http://sr.wikipedia.org/sr-el/Српски_језик

Čisto da više ne lupetaš :)

A što se "personalne unije tiče" Hrvati su tu bili samo marionete kao i u bilo kojoj marionetskoj državi i nisu formalno-pravno imali nikakva veća prava nego Srbi pod turskom okupacijom, tako da se džaba ložiš na tu priču... ;)
 
Pa jeste, Dušan, Jovan, Milovan... sve turska imena... :)
Ali su zato Ivan, Juraj, Matija, Roman, Denis... baš prava hrvatska ;)

Isto tako (eto kada već pomenusmo Zadar) Kalelarga - baš pravo hrvatsko ime...
A kad smo već kod Dalmacije... hmmm, pomidor, kukumar, kantriga, karota, kantun... sve hrvatski nazivi, samo što su ih oni grozni Italijani pokrali i prisvojili... :hahaha::hahaha::hahaha:

ivan,juraj,matija,milovan,milosh,...sve su to Hrvatska(slavenska)imena.

ali pazi ovo,drz se dobro,krecemo...KARAdzic,SAMARdzic,TOPALovic,
SERIFovic,BULATovic...sve osman do osmana,dodushe hriscaniziranih.:mrgreen:
 
Postoje brojna djela na hrvatskom jeziku u to vrijeme pogotovo 16.st.. cisto ovako iz neba.. Marko Marulic (Judita), Petar Zoranic (Planine), Marin Drzic (Novela od stanca, Skup, Dundo Maroje), Ivan Gundulic (Suze sina razmetnoga)..

Crkvenih knjiga ima itekako.. Misal kneza Novaka (14.st), od pravnih spisa postoji Vinodolski zakonik (13.st)..

Ne zelim omalovazavati, al' ostavstina hrvatskog jezika kroz zadnjih 10 stoljeca je neusporedivo brojnija od srpskog koji se budi tek tamo negdje oslobodjenjem od Turaka i pojavom Vuka Karadzica..

Miroslavljevo jevanđelje je najznačajniji ćirilični spomenik srpske i južnoslovenske odnosno srpsko-slovenske pismenosti iz 12. vijeka, a u njemu su uporedo zastupljena dva pravopisa: zetsko-humski i raški. Nastao je po narudžbini zahumskog kneza Miroslava, brata raškog velikog župana Stefana Nemanje, najvjerovatnije u Kotoru, oko 1185. godine, a za potrebe crkve Svetog Petra i Pavla u Bijelom Polju na Limu, i same zadužbine kneza Miroslava, koja je docnije postala episkopsko sjedište Humske eparhije Srpske pravoslavne crkve, nakon što su Bosanci zauzeli zapadni dio zahumske srpske oblasti.



Miroslavljevo jevanđelje (12. vek)
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top