Podsetnik za jugonostalgicare

Alberty

Aktivan član
Banovan
Poruka
1.456
Mnogo puta smo u prilici da cujemo kako se navodno jako dobro zivelo u SFRJ, medjutim to je iluzija u šta se možete uveriti iz sledećih fakata koje sam postavio ovde. Ako se u SFRJ stvarno tako dobro zivelo, zbog čega je onda preko 2 miliona Jugoslovena otišlo na truli kapitalistički zapad da tamo rade bilo kakve poslove? Ako je država i ekonomija bila u tako dobrom stanju, zbog čega je onda SFRJ bankrotirala 1982? Zašto je i pored svih političkih fabrika, pored svih izmišljeih radnih mesta i pored preglomazne administracije u preduzecima, SFRJ bila u evropskom vrhu po broju nezaposlenih?

Ovde sam postavio hronologiju važnijih dogadjaja u SFRJ od 1983. godine:


slika-137334-2011-04-1302537360-velika.jpg


bon%20za%20benzin2.jpg


1983:
17.1. - U Cirihu počinju pregovori Jugoslavije i 50-tak zapadnih banaka o paketu pomoći kako bi zemlja mogla otplaćivati dugove (18 mlrd. dolara).
19.1. - Predstavnici 15 stranih vlada preporučili srednjoročni kredit od 1,3 milijarde dolara Jugoslaviji; 90-dnevna suspenzija vraćanja glavnice bankama.
20.1. - Vlada SFRJ optužuje Albaniju za "flagrantno" mešanje u unutrašnje stvari (povodom Kosova) i "pretnju silom".
3.2. - SIV najavio povećanje cena transporta i poljoprivrednih proizvoda do 33% (kraj polugodišnjeg zamrzavanja cena).
12.2. - U Beogradu uvedeni bonovi za ulje, prašak za veš i kafu - Ustavni sud kaže da je to nelegalno (neke gradske opštine ih uvele 31.1., bonovi za benzin uvedeni u celoj zemlji prošlog oktobra).
18.2. - Opljačkane prodavnice u Titogradu, gde se prvi put posle mesec dana pojavio prašak za veš, izveštavaju beogradske novine.
7.3. - Banka za međunarodna poravnanja (BIS) pristala dati pozajmicu od 500 miliona dolara SFRJ (300 miliona odmah, ostatak dobila 14.9. - kratkoročni kredit, za predah).
25.3. - Jugoslavija postigla sporazum sa komitetom banaka kreditora - paket od dve milijarde dolara (1,4 mlrd. reprograma i 600 miliona novog zajma), deo MMF-ovog paketa od pet milijardi[2] (potpisano u septembru).
april - SIV objavio da će dozvoliti širi prostor za privatna preduzeća, radi smanjenja nezaposlenosti.
Tokom godine Inflacija u Jugoslaviji 58,4%
9.6. - SFRJ: najavljeno postepeno ukidanje kontrole cena, uvedene prošle godine (uslov za strani kredit?)
13.6. - Ivan Cvitković, izvršni sekretar predsedništva CK SK BiH tvrdi da studenti povratnici sa islamskih univerziteta propovedaju panislamizam i hoće "etnički čistu muslimansku BiH"
2/3.7. - Predsednica SIV-a Milka Planinc predstavila stroge ekonomske mere kako bi se izbegao bankrot zemlje
15.7. - Najavljeno još sedam vrsta poreza u SFRJ od 1.11., uz postojećih 14, očekuje se dodatni prihod od 400 miliona dolara.

9.9. - Potpisan ugovor između Jugoslavije i zajmodavaca (zapadne vlade, oko 600 zapadnih komercijalnih banaka, Svetska banka, Banka za međunarodna poravnanja i MMF) o odlaganju otplate prispelih dugova i novom zajmu
14.10. - Na sastanku Saveta federacije, partijski veteran Mijalko Todorović izjavio da "nema rešenja za ekonomsku krizu bez duboke demokratizacije političkog sistema"
novembar, druga polovina - Zbog letošnje suše i hladnog vremena elektro-sistem na ivici raspada, npr. većem delu Beograda struja se isključuje po osam sati
25-27.12. - Savezna skupština usvojila novi budžet, kao i niz novih ekonomskih zakona i mera, zamrznute cene do 1.7
Inflacija u Jugoslaviji 58,4%; strogim merama štednje smanjen trgovinski deficit, ostvaren suficit platnog bilansa

1984:
29.2. - Jugoslavija i MMF postigli dogovor u principu o stand-by kreditu od 400-500 miliona dolara (u junu odobreno 370 miliona, deo šireg paketa reprograma dugova MMF-u i komercijalnim bankama). Jugoslavija obećava podizanje kamata, devalvaciju dinara, deregulisanje cena i nametanje finansijske discipline.
14.3. - Posle teških pregovora usvojen nacrt sporazuma o stand-by kreditu MMF-a Jugoslaviji u vrednosti pola milijarde dolara.
mart - Na konferenciji mladih SK Slovenije se kritikuje situacija u JNA, neki predlažu i njeno ukidanje (Janez Janša je predsednik komisije za narodnu odbranu i unutrašnju bezbednost), što krajem meseca otkriva novinar "Intervjua" Aleksandar Tijanić[3].
+ Slovenačke studentske novine "Tribuna" objavile "smrtovnicu" Jugoslaviji.
20.4. - U jednom beogradskom stanu uhapšeno 28 osoba koji su prisustvovali sastanku "Slobodnog univerziteta", među kojima su i Milovan Đilas, Vojislav Šešelj, Lazar Stojanović, Dragomir Olujić, Stojan Perović, Miodrag Milić i dr
maj - Umanjene kazne muslimanskim nacionalistima, zatvorenim 1983 (među kojima je i Alija Izetbegović).
+ Plenum CK SK Hrvatske - kritikovan blag stav srbijanskih vlasti prema disidentima.
3.5. - Odmrzavanje cena, mnoge skočile 60-100%.
24.5. U Kraljevu prvi put isključena voda zbog prisustva fenola (problemi će trajati i narednih godina).
19.6. Desetorica kosovskih Albanaca u Prištini osuđena na 3 do 12 godina pod optužbom antidržavne aktivnosti i neprijateljske propagande.
5.8. - Vidoje Žarković, član predsedništva CK SKJ, tvrdi da neprijatelji vlade pokušavaju da "eliminišu SKJ i uspostave višepartijski buržujski demokratski sistem" koristeći ekonomske probleme.
avgust - Godišnja inflacija u SFRJ 59,9% (prema 62,1% prošlog meseca).
1.9. - U SFRJ odmrznute cene 55% industrijskih proizvoda (u skladu s obećanjem MMF-u).
14.9. - Posle 60 dana okončan štrajk u fabrici abrazivnog materijala "Idnina" u Kratovu, SR Makedonija (protivili se fuziji sa većim preduzećem; najduži štrajk dosad u drugoj Jugoslaviji).
17.9. - Američka Export-Import banka pristala da reprogramira ovogodišnji jugoslovenski dug.
4.10. - "Večernje novosti" pišu da u SFRJ ima 40.000 malih privrednika "milijardera" (milijarda starih dinara = ~ 54.000 dolara), što se ne sviđa svima u vlasti.
7.10. - Savezni statistički zavod procenjuje da bi inflacija u Jugoslaviji za '84. mogla dostići 80%.
3-7.11. - Neredi u nekim beogradskim studentskim domovima zbog poskupljenja hrane; dele se i leci sa tekstovima Beogradske šestorice (saznalo se desetak dana kasnije)[14].
Jun i kasnije - 15 zapadnih vlada i komercijalne banke odobrile zajam i reprogram dugova SFRJ vredne 2 milijarde dugova (dužničke obaveze SFRJ ove godine 5,39 milijardi dolara, ukupan dug oko 20 milijardi, tj. blizu 40% BNP).


1985:
12.2. - Uhapšen Vladimir Šeks, advokat Vladimira Mijanovića, jednog od Beogradske šestorice. Odslužiće 7-mesečnu kaznu.
26.2. - Jugoslavija i MMF dogovorile novi jednogodišnji stand-by kredit od 300 miliona dolara (u zamenu za ekonomska prilagođavanja u zemlji).
mart: Godišnja inflacija u SFRJ 70,4% (skok sa 65,2% u februaru); u poslednje četiri godine troškovi života porasli oko 340%.
8.4. - U Varaždinu počinje suđenje Stjepanu Deglinu i još desetorici - Deglin optužen da je kao pripadnik ustaške grupe prokrijumčario eksploziv u zemlju (osuđeni 10.5. na kazne do 15 godina zatvora).
april - MMF odobrio zajam od 300 miliona dolara Jugoslaviji i reprogram dugova. Prekinuti pregovori o dugovima sa komercijalnim zajmodavcima.
1.5. - Đorđe Martinović iz Gnjilana na Kosovu se našao kod lekara sa razbijenom flašom u anusu. :evil: On menja iskaze, organi posle višemesečne istrage ne ustanovljuju da li je povreda rezultat silovanja ili samonaneta. "Slučaj Martinović" za Srbe postaje simbol njihovog stradanja na Kosovu i nesposobnosti vlasti da ih zaštiti.
1.5. - Izdata novčanica od 5000 dinara (sa Titovim likom); prva novčanica sa novim dizajnom.
jun - Inflacija u Jugoslaviji 70-75%.
19.7. - Hleb u SFRJ poskupeo 35%, skok cena i ostale hrane i energije (godišnja inflacija u junu iznosila 76%).
jul - Četrdeset nealbanskih pisaca se u pismu Udruženju književnika Srbije žali na diskriminaciju u kosovskom udruženju.
septembar - Dogovoren reprogram dugova Jugoslavije komercijalnim zajmodavcima.
16.11. - Sastanak slovenačkih i srpskih opozicionih intelektulaca u ljubljanskoj kafani "Mrak" - nepomirljiva gledišta.
decembar - Počelo potpisivanje tzv. Peticije 2016 (po broju prvobitnih potpisnika) među Srbima i Crnogorcima na Kosovu. Njome se traži zaštita njihovih osnovnih građanskih prava.
Privremeno zaustavljena gradnja Zagrebačke džamije; nije data dozvola za podizanje pravoslavne crkve u Splitu.
 
Poslednja izmena:
1986:
januar - Peticija 212 beogradskih intelektalaca poslata saveznoj i republičkoj skupštini protiv "genocida nad Srbima" na Kosovu i drakonskog kažnjavanja mladih Albanaca, poziv na duboke društvene i političke promene.
13.3. - Okružno javno tužilaštvo u Gnjilanu smatra da nije dokazano da je Đorđe Martinović nasilno povređen 1985. :evil:
12.5. - Zabranjen uvoz hrane iz istočne Evrope (uklj. Jugoslaviju) u Evropsku zajednicu.
20.6. - Srbi najavljuju masovno iseljavanje sa Kosova, više hiljada ih kreće prema Beogradu, ali milicija ih zaustavlja kod Kosova Polja.
22.6. - Slovenački sociolog Dimitrij Rupel u intervjuu časopisu "Duga" (deo polemike sa Ljubomirom Tadićem o centralizovanosti Jugoslavije) implicitno odbacuje srpska prava na Kosovo - burne reakcije.
:evil:
24.10. - Članak u New York Times-u: Srbi od "domaćica" do "akademika" se žale na ekonomski i politički položaj u jugoslovenskoj federaciji. :lol:
20.11. - Protesti u Kraljevu zbog fenola i teških metala u Ibru (vodosnabdevanje otežano od 1984).
5.12. - Narodna banka Jugoslavije će zbog visoke inflacije povući sitne kovanice iz opticaja i uvesti veću novčanicu.

Tokom godine
Prosečna kupovna moć Jugoslovena se vratila u 1968. ("Večernje novosti")
"Fond solidarnosti", prva svejugoslovenska nezavisna organizacija, čiji je cilj pomoć onima čija je "egzistencija ugrožena zbog kritičkih pogleda i socijalnog aktivizma".



1987:

februar - U skladu sa smernicama MMF-a, zamrznute plate na četiri meseca, zbog čega tokom marta dolazi do talasa štrajkova (u jednom slovenačkom restoranu zbog štrajka nisu uslužili premijera Mikulića)
22.3. - Povodom talasa štrajkova, premijer Mikulić izjavljuje da će ustavni poredak biti branjen po svaku cenu, uključujući i armiju.
25.3. - Zamrznute cene hrane i nekih drugih proizvoda na 90 dana.
21.4. - U toku novi talas štrajkova (npr. Železara Smederevo i Fabrika vagona u Kraljevu).
1.5. - Izdata novčanica od 20.000 dinara (lik rudara na aversu, smeđe nijanse)
26.6. - Hiljadu Srba i Crnogoraca sa Kosova dolazi u Beograd da protestuje zbog progona od strane tamošnjih Albanaca tokom zasedanja CK.
27.6. - CK SKJ raspravlja o kosovskoj situaciji, milicija se sukobila sa srpskim demonstrantima sa Kosova.
1.7. - SFRJ: Novi zakon o stečaju želi da eliminiše gubitaška preduzeća.
18.8. - Prva žrtva strogog novog zakona o stečajima u SFRJ je jedno građevinsko preduzeće u Titogradu - od 2600 radnika otpušteno 1600.
3.9. - Pokolj u paraćinskoj kasarni: Aziz Keljmendi, vojnik albanske nacionalnosti, ubija četvoricu i ranjava petoricu kolega izazivajući provalu antialbanskog raspoloženja u SFRJ, a pogotovo u Srbiji. Ubijeni: Srđan Simić (Beograd), Hazim Džananović (Tuzla), Safet Dudaković (Bos. Gradiška), Goran Begić (Zagreb)
9.9. - Afera Agrokomerc: uhapšen direktor "Agrokomerca" Fikret Abdić (takođe je i član CK SKBiH i savezni delegat). Više stotina miliona dolara je izdato u menicama bez pokrića za preko 60 banaka.
15.9. - Hamdija Pozderac, šef Savezne ustavne komisije i potpredsednik predsedništva SFRJ, dao ostavku pod pritiskom afere Agrokomerc. Iz istog razloga dao ostavku i Metod Rotar, direktor Ljubljanske banke.
15.11. - SFRJ: Od ponoći, po sugestiji MMF, opet zamrznute plate i znatan skok cena nekih proizvoda (prehrana, benzin, energija, saobraćaj itd.).
16.11. - Devalvacija dinara za 25% na 1297,84 za dolar.
Godišnja inflacija u SFRJ prešla 100% (135% u oktobru?)


Svetska zdravstvena organizacija rangirala Beograd kao peti najzagađeniji grad na svetu, 15% stanovnika ima bronhitis.
 
1988:

1.5. - Izdata novčanica od 50.000 dinara (lik devojke na aversu, zelene nijanse).
5.5. - Počelo suđenje Fikretu Abdiću i još 24-ici zbog afere Agrokomerc - menice bez pokrića u vrednosti od milijarde dolara (?!) - pominje se mogućnost smrtne kazne.
16.5. - Savezno izvršno veće uvodi ograničenje uvećanja plata, u skladu sa sporazumom sa MMF (stand-by kredit od 430 mil. dolara); prethodnog dana Skupština donela i zakon kojim se smanjuje javna potrošnja.
25.5. - Dinar devalviran sa 1297,8 (16.11.'87.) na 1536,4 za dolar.
28.5. - SIV najavljuje ostatak paketa mera: kontrola plata, uklanjanje kontrole sa nekih uvoznih artikala i većine cena (što izaziva nezadovoljstvo radnika) - ovo je uslov da MMF reprogramira dugove i dâ nove kredite.
29-31.5. - Konferencija SKJ, kritika rukovodstva jer ekonomska kriza podriva autoritet partije (zaduženost 21 mlrd. dolara, inflacija 170%, nezaposlenost 15%).
4.8. - SFRJ: struja skuplja 40%, železnica 70, ulje 66%.
5.10. - U Novom Sadu, nekoliko desetina hiljada građana kamenicama i flašama jogurta gađalo zgradu rukovodstva tadašnje SAP Vojvodine.
8.10. - Milicija razbija demonstracije oko crnogorske skupštine, kod Žute Grede bačen suzavac na radnike koji su dolazili iz Nikšića; savezna partija osuđuje "nacionalističke snage" koje koriste proteste za "podrivanje ustavnog položaja" ove republike.
9.10. - Radnici i studenti u Titogradu i Nikšiću štrajkuju zbog upotrebe sile prethodnog dana.
+ Predsednik predsedništva Raif Dizdarević se obratio naciji preko televizije, upozorava na mogućnost vanrednog stanja usred krize u kojoj se zemlja nalazi.
14.10. - Intervju preds. predsedništva Slovenije Janeza Stanovnika, u kome optužuje svog srbijanskog pandana Miloševića za staljinističke tendencije i nameru prevlasti u federaciji.
oktobar - Inflacija u Jugoslaviji 217%.
1.12. Bahrudin Bijedić, generalni konzul SFRJ u Čikagu, Vinko Mir, šef njujorškog ogranka Ljubljanske banke, i još trojica optuženi u SAD za pranje novca (Bijedić i Mir oslobođeni optužbi sledećeg septembra).
5-6.12. - Štrajk u rudniku uglja u Labinu (traže bonus jer su ispunili godišnju kvotu), radnici iz obućarske industrije pred Saveznom skupštinom u Beogradu.
28.12. - Savezna skupština odbila prihvatiti zakon potreban za nastavak podrške MMF-a Jugoslaviji - povod za ostavku vlade.
30.12. - Predsednik SIV-a Branko Mikulić dao ostavku, ne želeći da prihvata odgovornost za nagomilane ekonomske probleme (inflacija 250% itd.) - prvi pad jugoslovenske vlade od 1939.
Prosečna radnička plata u Jugoslaviji 116 dolara :) - Nju Jork Tajms: "The average monthly pay of a Yugoslav worker is equivalent to $116. :lol: Wages are estimated to have declined by one-fifth this year after inflation, which is running at an annual rate of about 200 percent. :lol:

The International Monetary Fund agreed in May to reschedule part of Yugoslavia's $21 billion foreign debt :p and extend new credits in return for tighter enforcement of austerity measures. However, Economy Minister Radoslav Bohinc told Parliament on Monday that wage controls would soon be relaxed.")




1989:

25.1. - Napeta situacija na mitingu u crnogorskom Plavu, gde Srbi i Crnogorci s jedne i Muslimani i Albanci s druge strane imaju dijametralno suprotne stavove.
29.1. - Global Motors Inc., američki uvoznik Juga, zatražio zaštitu po zakonu o bankrotstvu.
januar - Godišnja inflacija u SFRJ 290%.

20.2. - Počeo štrajk albanskih rudara u Trepči u znak potpore rukovodstvu Saveza komunista Kosova (smenjenim Vlasiju i Jašari) i očuvanja autonomije SAP Kosovo, traže i smenu Rahmana Morine, tek izabranog pred. pokrajinskog komiteta i Ali Šukrije. U pokrajini dolazi do generalnog štrajka.
25.2. - Predsedništvo SFRJ izjavilo da će poslati dodatne snage reda na Kosovo.
26-27.2. - Proširena sednica Predsedništva SFRJ odlučuje o vanrednom stanju na Kosovu.
27.2. - Rudari počinju da izlaze iz jama, nakon što je Morina (privremeno) dao ostavku. U Cankarjevom domu u Ljubljani skup podrške albanskim rudarima (prisutan i slovenački predsednik Milan Kučan).
februar - Godišnja inflacija u Jugoslaviji 346%.

20.3. - Jedan američki dolar vredi 7.985 dinara.
27.3. - Uveden policijski čas na Kosovu, usled velikih demonstracija i pucnjave na Kosovu (Priština, Podujevo, Uroševac, Gnjilane, Suva Reka, Mitrovica...); takođe zabranjena okupljanja, zatvorene škole i univerzitet; u Prištini pucano u masu, poginula i dvojica milicajaca.
29.3. Potpredsednik SIV-a Aleksandar Mitrović tvrdi da su Albanci pucali iz snajpera na svoje sunarodnike i optužio Albaniju za pomoć albanskim nacionalistima
1.5. - Izdata novčanica od 100.000 dinara (lik devojčice na aversu, crvene nijanse)
20.5. - Doneta odluka o raspisivanju Zajma za privredni preporod Srbije (želja: 225 miliona nemačkih maraka u dinarima i 1 milijarda dolara u devizama).
9.7. - U Kninskoj krajini održana proslava 600 godina od Kosovske bitke. Izneti zahtevi u pogledu ravnopravnosti Srba u Hrvatskoj (pravo na sopstvenu kulturu, jezik i pismo). Posle ovog događaja, usledila su hapšenja Srba, članova "Zore" (npr. Jovo Opačić).
ca. 31.7. - Kurs dinara: 22.500 za američki dolar (prema 2.700 u avgustu '8.
31.8. - Godišnja inflacija u Jugoslaviji 893,8 %, troškovi života porasli 868,3 %.
avgust - U Kninskoj krajini protesti zbog hapšenja Jove Opačića.
+ Novčanica od 500.000 dinara ("ratna novčanica" jednostavnijeg dizajna, spomenici na Kozari i Tjentištu, ljubičaste nijanse); datum izdavanja "VIII 1989" nosi još jedna "ratna novčanica", od 2.000.000 dinara (spomenici na Kozari i u Šumaricama), ali ona je izašla kasnije.
septembar - Četvorocifrena inflacija u SFRJ: 1181 %.
1.11. - Datum izdavanja novčanice od 1.000.000 dinara (devojka sa maramom); inflacija u Jugoslaviji 1470% na godišnjem nivou.
novembar. Inflacija u SFRJ 1.975%.
18.12. - Predsednik Saveznog izvršnog veća Ante Marković izlaže reformske mere, koje stupaju na snagu 1. januara: uvodi se novi dinar (=10.000 starih), prvih šest meseci zamrznute cene i plate, i dinar vezan za marku 7:1 (pokazuje par novih novčanica), ali i zatvaranje neprofitabilnih preduzeća, stroga budžetska kontrola (trenutni kurs: 65.000 dinara za marku ili 112.000 za dolar).
20.12. - Polučasovni štrajk oko 650.000 radnika u Srbiji, protest protiv nekih predloženih mera SIV-a.
 
Poslednja izmena:
Jos malo podataka kako se živelo 80tih.

Restrikcije struje par-nepar, pa si barem znao kada se isključuje tvoj deo grada. Dakle pola Beograda ima struju a pola isključeno. :)

Bonovi za benzin. To sa bonovima je trajalo kratko zbog obilja mahinacija, pa je bonove zamenila obična nestašica, pa ko se snadje ili uhvati kad stigne cisterna.

Strana roba na konsignacijanma samo za devize. Roba kao što je kućna elektronika ili garderoba se prodavalo za devize u posebnim prodavnicama, pa se kolor TV Philips ili Levis farmerke mogle kupiti samo tu ili od nepouzdanih švercera. Ili komision u kome je roba bila preskupa i bez ikakve garancije.

Nestašice kafe, pa su svi pili švercovanu italijansku iz Trsta, ta nestašica je najduže trajala.

Domaći i ruski automobili koji su se kupovali po spisku čekanja, i čekalo se po više od godinu dana za atraktivnije modele, pa se javio fenomen prodaje glanc novih auta na auto pijaci, naravno po značajno većoj ceni od državne.

Zvaničan predlog da se u stanovima sa centralnim grijanjem garantovana temperatura snizi sa 18C na 14C, "jer je tako zdravije" :)

Nestašica patika, pa je postao problem šta obuti za fizičko.

Farmerke su se švercovale iz Trsta, svi u farmerkama a farmerki nigde u domaćim prodavnicama.

Studentski grad je tad imao gvozdene krevete i klozet na kraju hodnika, ko kasarna.

Dugoročni krediti su bili fora jer uh je jela inflacija, pa su svi tražili vezu u banci za bilo kakav dugoročni kredit.

Na pijacama se prodavao isključivo zeleniš i sir. "oni koji nemaju od čega da žive" nisu smeli da postavljaju posvuda karton tezge.
 
Poslednja izmena:
http://www.nytimes.com/1988/10/05/world/irate-yugoslavs-march-on-parliament.html


Irate Yugoslavs March on Parliament
By HENRY KAMM, Special to the New York Times
Published: October 05, 1988
Sign In to E-Mail
Print


About 5,000 workers from two machine-tool factories on the outskirts of Belgrade marched on Parliament today to protest low wages.

They dispersed when the Serbian Communist Party leader, Slobodan Milosevic, went out to talk with them and promised to meet their demands.

Mr. Milosevic, whose political fortunes have risen rapidly in the last year, made no specific commitment to satisfy the workers' insistence on wage increases.

''Be confident that all the problems you have raised will be discussed immediately in the organs of this republic and the federation,'' he said, speaking from the steps of Parliament. ''Everyone go back to work.'' Responsive to Lending Agency

In return for cooperation by the International Monetary Fund, Yugoslavia is enforcing an austerity program that since June has allowed retail prices to rise while wages have been sharply curbed.

The average monthly pay of a Yugoslav worker is equivalent to $116. Wages are estimated to have declined by one-fifth this year after inflation, which is running at an annual rate of about 200 percent.

The International Monetary Fund agreed in May to reschedule part of Yugoslavia's $21 billion foreign debt and extend new credits in return for tighter enforcement of austerity measures. However, Economy Minister Radoslav Bohinc told Parliament on Monday that wage controls would soon be relaxed.

Workers' marches on Parliament have become an almost standard way of expressing discontent over the continuing slide in the standard of living for salaried workers and pensioners. A more militant crowd of about 5,000 workers from the republic of Croatia marched on Parliament in July. Yugoslav Political Make-Up

Yugoslavia is a national federation of six republics, which enjoy far greater autonomy than do American states. This decentralization of power has greatly added to the Belgrade Government's inability to overcome the persistent economic crisis.

In addition to demands for higher pay, the marchers today snarled Belgrade's midmorning traffic and voiced their discontent at the Government of Prime Minister Branko Mikulic by jeering Deputy Prime Minister Milos Milosavljevic and the presiding officer of Parliament, Dusan Popovski, who had wanted to address them.

The crowd shouted for Mr. Milosevic, chanting ''Sloba, Sloba,'' his nickname. At the mention of the Mikulic Government, many of the protesters shouted, ''Thieves, thieves.''

''I want to assure you, we will not neglect these demands,'' Mr. Milosevic promised. ''We will fulfill them.'' Concern Over Albanians

He also promised to ''stop counterrevolution in Kosovo,'' alluding to nationalist demonstrations by members of the Serbian province's Albanian ethnic majority, which have alarmed Serbs there and elsewhere in Yugoslavia.

The Serbian leader also used the occasion to set forth the political demands of his republic within the Yugoslav federation. His rapid rise on the Serbian and national political scene has been attributed largely to this growing visibility as a champion of Serbian interests.

''We will stop counterrevolution in Kosovo,'' he said today amid cheers, ''and we will bring about changes in the political system, first of all changes in the Serbian Constitution.''
 
Jugonostalgicari pre ce biti da govore o 70im kad su ulozeni krediti omogucili kakav takav standard.......premda se slazem za sve navedeno :D narodu je bilo lepo jer nije znao za bolje ***,ljudi ovde ne razlikuju pojam 70-e i 80-e od pojma jugoslavije.....i sad njima kad pomenes npr stari rok,pixija,ray ban,pilotke,starke,koncerte oni to povezu s jugoslavijom,kao da se samo ovde na planeti to desavalo.......
 
Poslednja izmena:
Jugonostalgicari pre ce biti da govore o 70im kad su ulozeni krediti omogucili kakav takav standard.......premda se slazem za sve navedeno :D narodu je bilo lepo jer nije znao za bolje ***,ljudi ovde ne razlikuju pojam 70-e i 80-e od pojma jugoslavije.....i sad njima kad pomenes npr stari rok,pixija,ray ban,pilotke,starke,koncerte oni to povezu s jugoslavijom,kao da se samo ovde na planeti to desavalo.......

OK. mogu da se slozim da sedamdesetih godina nije bilo lose, ali to je period od samo desetak godina a ta država je postojala 45 godina.
 
Poslednja izmena:
Cemu opet nova tema za nove lazi i preterivanja?

Sto ste se sad opet toliko uspanicili, profiteri, kad ste tu stvar odavno zavrsili, obavili ste svoje, nikad vise nece biti Jugoslavije.

Jugoslavija postoji - ali samo za kriminal, sitan i krupan... kome je ceo rat bio potreban kao dimna zavesa za 'kapitalne operacije'.

Neko je masovno slagao publiku 1945. rekavsi im da umesto seljaka treba da budu radnici... I ljudi su to sledili... i prevarili su se. Ali, ni po koju cenu nece da priznaju gresku i vrate se na dedovinu.
 
Jugoslavija postoji - ali samo za kriminal, sitan i krupan... kome je ceo rat bio potreban kao dimna zavesa za 'kapitalne operacije'.

Neko je masovno slagao publiku 1945. rekavsi im da umesto seljaka treba da budu radnici... I ljudi su to sledili... i prevarili su se. Ali, ni po koju cenu nece da priznaju gresku i vrate se na dedovinu.
Mnogo krupnije lazi bacene su ovde medju ljude krajem osamdesetih proslog veka, a one su se zvale "demokratija", "nezavisnost", "samostalnost"... Samo da bi neko mogao da nesmetano pljacka, i izvlaci druge profite. No, to nije nikakva nasa specificnost, citav svet pociva na tim i slicnim lazima, i lako se na njih da navuci. Prave reci za to su kapitalizam, neokolonijalizam, neoimperijalizam.
 
Mnogo krupnije lazi bacene su ovde medju ljude krajem osamdesetih proslog veka, a one su se zvale "demokratija", "nezavisnost", "samostalnost"... Samo da bi neko mogao da nesmetano pljacka, i izvlaci druge profite. No, to nije nikakva nasa specificnost, citav svet pociva na tim i slicnim lazima, i lako se na njih da navuci. Prave reci za to su kapitalizam, neokolonijalizam, neoimperijalizam.


Ako je za utehu, ovi jadnici iz drugih socijalistickih zemalja iza ''gvozdene zavese'' (prvenstveno mislim na Madjare, Rumune i Bugare) su ziveli mnogo gore od nas, tako da se pitam ko je njih pljackao? Jesu li to bili Rusi ili su oni mozda sami sebe pljackali?
 
Mnogo krupnije lazi bacene su ovde medju ljude krajem osamdesetih proslog veka, a one su se zvale "demokratija", "nezavisnost", "samostalnost"... Samo da bi neko mogao da nesmetano pljacka, i izvlaci druge profite. No, to nije nikakva nasa specificnost, citav svet pociva na tim i slicnim lazima, i lako se na njih da navuci. Prave reci za to su kapitalizam, neokolonijalizam, neoimperijalizam.

Pa i taj "neo-pravdizam" nije nista bolji. To je sve isto kao pobrojani "izmi" ali kad nije Mika nego Zika na vlasti.

Ne postoji taj nekakav pravedni sistem vlasti niti ce. Postoje samo narodi koji su nauceni da budu odgovorni i visokog morala - i postoje oni drugi.
Naravoucenije: skoro je u Svajcarskoj bio referendum o podizanju minimalnih plata - i propao je. Narod to ne zeli, oni odbacuju vece povlastice. Ali... oni su Svajcarska a mi smo mala bara puna krokodila.
 
Кратак предах у сукобу Истока и Запада на овим просторима, који је створио илузију да се може бити на Истоку и живети као на Западу. Луксуз непромишљености, касније скупо плаћен.
 
Ako je za utehu, ovi jadnici iz drugih socijalistickih zemalja iza ''gvozdene zavese'' (prvenstveno mislim na Madjare, Rumune i Bugare) su ziveli mnogo gore od nas, tako da se pitam ko je njih pljackao? Jesu li to bili Rusi ili su oni mozda sami sebe pljackali?
Mislio sam pre svega na ekstremne vidove pljacke, vodjenjem ratova i rusenjem drzava, sto je ucinjeno i s Jugoslavijom, a pomenute lazi su sluzile da se narod lakse u to uvuce.
 
Pa i taj "neo-pravdizam" nije nista bolji. To je sve isto kao pobrojani "izmi" ali kad nije Mika nego Zika na vlasti.

Ne postoji taj nekakav pravedni sistem vlasti niti ce. Postoje samo narodi koji su nauceni da budu odgovorni i visokog morala - i postoje oni drugi.
Naravoucenije: skoro je u Svajcarskoj bio referendum o podizanju minimalnih plata - i propao je. Narod to ne zeli, oni odbacuju vece povlastice. Ali... oni su Svajcarska a mi smo mala bara puna krokodila.
Danas vise nemamo nikakve "izme" osim kapitalizma, koji porobljava citav svet. Postoje razlike uod drzave do drzave, al one su posledica razlicitog istorijsko-politickog razvitka, pod razlicitim okolnostima. A bitne razlike nema. Postoji velika vecina koja zivi od svog rada, i manjina koja vlada viskom vrednosti, sto ce reci eksploatise. Naravno, da je bitno i kud se usmerava taj visak vrednosti, i tu se razlikuje drzava od drzave, al opet, na kraju, sustina je ista.
 
Mislio sam pre svega na ekstremne vidove pljacke, vodjenjem ratova i rusenjem drzava, sto je ucinjeno i s Jugoslavijom, a pomenute lazi su sluzile da se narod lakse u to uvuce.

Hahaha, ti si skroz skrenuo s umi .. Koja je federalna drzava Evrope opstala, dje je spojeno nespojivo?? Nije ni svjetska velesila SSSR, a kamoli prcmoljak zvani "jugoslavija".. Nije ni Cehoslovacka ... nije ni drzava Norvezana i Svedjana, koji su najbliza braca, milion puta slicniji jedni drugima nego tkz. jugoslovenski "narodi i narodnosti".
 

Back
Top