- Poruka
- 2.316
Postoji više teorija o porijeklu riječi „katun“.
Lorenc Difenbah smatra da riječ katun potiče od keltske osnove Canthus, Cantun, Chantun, Cant itd.
Po Eredeljanoviću riječ „katun“ je romanskoga porijekla. On je pretostavio da su još balkanski starosjedioci mogli ovaj predio nazivati katuni. On je slijedeći Miklošića opštu balkansku riječ katun izveo od riječi „cantone“.
Ipak izvjestan broj lingvista odbacuju ovu etimologiju. Oni uglavnom usvajaju mišljenje Norberta Jokla da riječ katun potiče od albanske riječi „katund-i“ u značenju „gebiet, dorf, stadt“ (predio, selo, grad). Sem ove Jokl je iznio u svom radu „Katun – Zur Gescichte eines Balkanwortes“ još par pretpostavki, ali daje prednost ovoj da je katun albanskog porijekla, s tim što ipak ostavlja mogućnost da je u albanskom jeziku ta riječ ipak nastala od romanske osnove.
Petar Skok smatra da je najprihvatljivije Joklovo stanovište riječi katun.
Jokl ukazuje na grčku riječ katun u značenju šator, koja se prvi put srijeće kod Kekavmena u njegovom Strategikonu, ali i smatra da je ta riječ kod Grka došla iz albanskog jezika. Ipak Nikola Vukčević zapaža da je Kekavmen bio u neposrednom dodiru sa Vlasima, a ne Albancima.
Idriz Ajeti tvrdi da osnova riječi katun potiče od albanskoga „tun(d)“ sa prvobitnim značenjem „kretanje koje, kada se ima u vidu karakter nesedentarnog stočarstva, nalazi svoje puno opravdnje“.
Ivan Popović smatra da „katun“ potiče od albanskog glagola „cue“, odnosno imenice „coje“ u značenju „izdig, penjanje, putovanje“.
Konstantin Jiriček je u dubrovačkom arhivu otkrio dva dokumenta na latinskom iz 1285. godine u kojima se spominje riječ „Caton“ („um irem per Blachos ab une catone“ i „ego iuerem in catonem Blachorum“). Poslije Jiričeka je detaljnija istraživanja u dubrovačkom arhivu izvršila Desanka Kovačević i ona je našla daleko više dokumenata đe se uz Vlahe iz okoline Dubrovnika pominje riječ „catone“. Na osnovu ovoga je Jokl naknadno objasnio da je riječ „katun“ nastala od riječi „catone“, tako što u starodalmatinskom nastavak „un“ odgovara u latinskom nastavku „onem“ kao na primjer – račun = rationem, sapun = sapone itd, a tako je po Joklu i katun = catone.
Jokl zaključuje: „Katun je bio socijalno organizaciona forma albanskog i rumunskog stočarskog stanovništva, koja je još zakonodavstvom XIV vijeka bila odvojena od ratarskog sela“.
Značenje pojma katun u srednjem vijeku nema veze sa današnjim shvatanjem istog. Danas je katun selo u kojem povremeno stočari izdižu stoku ljeti, i predstavlja kako srbincrnogorac reče par stočarskih koliba. U srednjem vijeku je katun skup ljudi (a ne koliba), koji su bili socijalno, a nerijetko i rodovski (krvno) povezani, po kojima su ta sela dobijala imena.
Jasno je da su termin katun koristili u ranom srednjem vijeku na Balkanu Arbanasi i Vlasi, dok Sloveni nisu. Sloveni koji će se baviti stočarstvom, kasnije će ove termine usvojiti od njih. Što znači da su u ranom srednjem vijeku u Katune (Katunsku nahiju) izdizali stoku Vlasi i Arbanasi, a kasnije moguće i Sloveni iz ravnica Zete, sve dok se tamo i nisu trajno nastanili Sloveni i poslovenjeni Vlasi.
Ove su stare starosedelacake reci koji su ostali kod vecina naroda bivse-Yug ,ima ih nekoliko i ovo gore sto pise , slazem se potpuno .
Tacno da Miljanov pise za XIX vek , ali ne i Giuseppe Gelcich .Миљанов пише о Арбанасима у 19 (словима: ДЕВЕТНАЕСТОМ) веку, а ми причамо о СРЕДЊЕМ веку.