Možda zato što se hrišćani NISU okupljali subotom. Subotom su išli među Jevreje da misionare jer bi se Jevreji skupljali subotom, ali sami hrišćani nisu subotu smatrali značajnim danom. Oni su se okupljali u prvi dan nedelje tj. nedelju. Tada su se pričešćivali Tijelom i Krvlju Hristovom i tada su skupljali milostinju za braću.
Isus je bio i obrezan tjelesno pa to ne znači da se hrišćani danas moraju tjelesno obrezivati. Važenje Mojsijevog zakona prestaje Hristovom smrću i vaskrsenjem kada se inauguriše Novi zavjet.
Bog je ustanovio i Jom Kipur pa ga hrišćani ne slave danas.
Opet govoris ne istine.
Ali istorija te razotkriva.
Sami necete u carstvo Bozje i nedate ni drugima.
Ne postoji Nijedan grcki grad, nijedan barbarski, niti bilo koja nacija gde na obicaj odmaranja na sedmi dan (subotu) nije dosao.
Hebrejski istoricar Josif Flavije
Sedmi dan (subota) je proglasen praznikom ne ovog ili onog grada nego svemira.
Filon Aleksandrijski.
Filon Aleksandrijski naglasava tako vaznost tog dana.
Jasno je da je drevni sabat opstao i bio svetkovan skupa sa slavljenjem dana gospodnjeg od strane hriscana istocne crkve vise od tri stotine godina nakon smrti naseg spasitelja.
A lerned Treastise of the Sabbath.p.77
Mr. Edward Brerewood
Profesor in Gresham Colledge London
On dan gospodnji naziva iz njegove perpektive, ali ovaj istoricarrazdvaja jasno ova dva dana i potvrdjuje usporedo slavljenje.
Primitivni hriscani su iskazivali veliko postovanje za sabat(subotu) i taj dan su provodili u poboznosti i propovedima.
I ne treba sumnjati da su tu praksu preuzeli od samih apostola, kao sto se vidi iz nekoliko odgovarajucih odlomaka Svetog pisma.
Dialouges on the Lord,s Day ; p. 189. Londonb: 1701
By Dr,T,H.Morer (A Church of England divine)
Subota je bila snazna poveznica koja je hriscane ujedinjavala sa zivotima svih ljudi i svetkujuci subotu sledili su ne samo Isusov primer nego i Njegovu zapovest.
Iz Geschichte des Sontags; pp.13,14
Iz Istorija nedelje.
Prvi hriscani su drzali zidovsku subotu; ...stoga su hriscani, kroz dugo razdoblje, odrzavali svoja okupljanja na subotu, tokom kojih su se citali odredjene delove zakona: i to je trajalo sve do vremena Laodikejskog sabora.
The Whole works, of jeremy Taylor, Vol, IX,p.416
(R. heber, s, Edition, Vol XII, p.416
Od vremena apostola do laodikejskog sabora, koji je bio oko godine 364. sveto obdrzavanje zidovske subote nastavilo se, sto se moze dokazati iz mngoih autora, stavise, urpkos odluci sabora protiv toga.
Sedmi dan subota, bila je svetkovana od strane Hrista, apostola i prvih hriscana sve dok laodicjeski sabor nije na neki nacin potpuno ukinuo njeno praktikovanje.
Diessertation om the Lord,s Day, pp.33,34.
Sunday a Sabbath; John Ley, p. 163. London 1640.
Nezidovski hriscani su takodje svetkovali subotu.
Istorija crkve.
Gieseler,s Churchh History, Vol.1,ch.2,par.30,93